Sve više mladih suočava se s anksioznošću, depresivnošću i osjećajem emocionalne iscrpljenosti, dok sustav podrške često ne uspijeva odgovoriti na njihove potrebe. O mentalnom zdravlju mladih, izazovima odrastanja i važnosti pravovremene podrške razgovarali smo s magistricom psihologije i psihoterapeutkinjom za djecu i odrasle te predsjednicom Skupštine Saveza društava psihologa BiH Ivanom Kozinom.
Razvojni proces
Govoreći o samom pojmu mentalnog zdravlja, Kozina podsjeća kako ono ne predstavlja samo odsutnost bolesti. “Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja. To je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, nosi se s normalnim životnim stresovima, produktivno radi i pridonosi zajednici.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, to nije samo odsutnost bolesti”, objašnjava. Ističe kako su mladenačke godine posebno osjetljivo razdoblje jer tada mišljenje vršnjaka postaje iznimno važno, a potreba za prihvaćanjem i pripadanjem snažno utječe na samopouzdanje i način suočavanja s teškoćama. “Jedna od najvažnijih razvojnih zadaća u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi jest pitanje: ‘Tko sam ja?’ U procesu formiranja identiteta mladi istražuju i oblikuju osobne vrijednosti, osjećaj vlastitog identiteta, odnose s drugima te potrebu za pripadanjem”, kaže Kozina, dodajući kako je taj razvojni proces često praćen unutarnjim preispitivanjima i promjenama u doživljaju sebe i svijeta. Prema njezinim riječima, današnji mladi jesu osvješteniji o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja, no suočavaju se s nizom izazova koje prethodne generacije nisu imale u tolikoj mjeri. “Oko 14 posto adolescenata u svijetu ima probleme s mentalnim zdravljem. Ovo su još uvijek formativne godine pa vrijedi pripaziti da se što manje ‘nepoželjnog materijala’ ugradi u konstrukciju zvanu mladi čovjek”, ističe. Dodaje kako mladima ne idu u prilog previsoki i često nerealni standardi, usamljenost, izoliranost te medijski uvjetovan perfekcionizam. “Mentalno zdravlje mladih nije samo njihova osobna stvar nego i obiteljska, školska te društvena. Potrebno je graditi sigurne i podržavajuće zajednice”, naglašava.
Kada je riječ o stanju u Bosni i Hercegovini, Kozina upozorava kako su izazovi sve sličniji onima u zemljama zapadne Europe, ali da sustav podrške još uvijek značajno zaostaje za potrebama mladih. “Nažalost, stručna podrška za mentalno zdravlje u našoj zemlji općenito je nedovoljna, a osobito je malo educiranih stručnjaka iz ove oblasti za rad s mladima. Sve veći broj mladih pokazuje simptome anksioznosti, depresivnosti i emocionalne iscrpljenosti. Postoji jaz između potreba mladih i dostupne podrške”, ističe. Poseban problem vidi i u generacijskom nerazumijevanju između roditelja i djece. “Većina roditelja i odgajatelja koji odgajaju današnje mlade u BiH i regiji odrastala je u drukčijem sustavu vrijednosti i društvenom uređenju od onoga u kakvom odrastaju njihova djeca pa često dolazi do nerazumijevanja s obje strane oko toga što je ‘normalno’. To čini roditeljstvo danas dosta izazovnim zadatkom”, pojašnjava. Naglašava i kako problemi mentalnog zdravlja kod mladih često ostaju neprepoznati ili se minimiziraju sve dok situacija ne eskalira. Govoreći o sustavu podrške mentalnom zdravlju mladih u BiH, Kozina ističe kako je jedan od najvećih problema fragmentiranost sustava. “Trenutačno ne postoji dovoljno snažna i funkcionalna povezanost između obrazovnog, zdravstvenog i sustava socijalne zaštite. Takva nepovezanost često rezultira nepravovremenim reakcijama i nedostatkom kontinuiteta u brizi za mlade”, upozorava. Sugovornica je upozorila i na važnost usvajanja zakona o psihološkoj djelatnosti, koji je već dugo u proceduri.
Zaštita zdravlja
Dodaje kako u praksi često izostaje pravovremena razmjena informacija među institucijama te ne postoje jasno definirani protokoli postupanja, zbog čega mladi i njihove obitelji često prolaze kroz sustav bez odgovarajuće podrške. “Zbog toga je nužno razvijati integriran i koordiniran pristup koji uključuje jasne procedure, međusektorsku suradnju i fokus na ranu intervenciju”, smatra Kozina. Unatoč brojnim izazovima, ističe kako postoje čimbenici koji značajno štite mentalno zdravlje mladih. “Mnogi čimbenici štite mlade ljude od razvoja problema mentalnog zdravlja, uključujući učenje socijalnih i emocionalnih vještina, rano traženje pomoći i podrške te razvoj toplih, podržavajućih obiteljskih i prijateljskih odnosa”, kaže. Posebno važnima smatra pozitivno školsko okruženje, osjećaj pripadnosti i otvorenu komunikaciju bez stigme. “Važno je stabilno i sigurno okruženje u kojem se mladi razvijaju”, zaključuje Kozina.