Nakon jučerašnjeg priopćenja Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), kojim su ukazali na ozbiljne pravne i institucionalne posljedice rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP) i njihovog ravnatelja u tehničkom mandatu Dragoljuba Reljića, ponovno su se oglasili iz IDDEEA.
Podsjećamo kako su jučer ukazali na ozbiljne posljedice koje proizvode posljednja rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine, donesena protiv IDDEEA, i Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Tvrde da ovdje nije riječ o pojedinačnom sporu između dvije institucije, niti o tehničkom pitanju zaštite podataka, nego o odlukama koje direktno pogađaju funkcioniranje ključnih sustava države Bosne i Hercegovine i koje mogu proizvesti ozbiljne posljedice po proračun države, pravosuđe, gospodarstvo i pravnu sigurnost građana.
Infrastruktura digitalnog povjerenja
Iz IDDEEA-e su dodatno pojasnili funkcioniranje fiskalnog sustava Bosne i Hercegovine. ‘Već smo jasno ukazali da Agencija za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom izričito uređena i za koju Zakon o elektronskom potpisu Bosne i Hercegovine jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Naime, to nije samo pitanje formalne nadležnosti, nego je to pitanje pravne sigurnosti cijelog sustava, s obzirom da sustav kvalificiranih elektronskih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Radi se o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na nivou Bosne i Hercegovine. Upravo na toj infrastrukturi danas počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od direktnog značaja za budžet Bosne i Hercegovine, pojašnjavaju iz IDDEEA-e.
Napomominju kako je jedan od najvažnijih takvih procesa i sustav elektronskih prijava Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, kroz koji porezni obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte.
‘Kroz taj sustav država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 milijuna konvertibilnih maraka javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sustava važan za financijsku stabilnost države. To su sredstva iz kojih se financiraju plaće zaposlenih u javnom sektoru, mirovinski fondovi, zdravstveni sustav, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sustav kvalificiranih elektronskih potpisa ima posljedice koje daleko prevazilaze rad jedne institucije. Takvo postupanje direktno otvara pitanje kontinuiteta fiskalnih procesa, stabilnosti javnih prihoda i pravne sigurnosti poslovanja’, dodaju.
Iz IDDEEA-e posebno naglašavaju da ovdje nije riječ o uspostavljanju novog sustava, niti o eksperimentalnom modelu rada.
‘Radi se o sustavu koji godinama funkcionira, koji je prihvaćen od institucija, privrede i građana, i na kojem se zasniva značajan dio pravnog i fiskalnog prometa Bosne i Hercegovine. Upravo zato svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja. Dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da oblast elektronske identifikacije i kvalificiranih elektronskih certifikata pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.
Upravo zbog toga svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u vršenju tih nadležnosti mora se posmatrati sa posebnom ozbiljnošću. Naime, kada organ koji nije nadležan po posebnom zakonu ulazi u taj prostor i donosi odluke koje direktno utiču na sisteme kroz koje država ostvaruje javne prihode, onda više ne govorimo samo o pojedinačnom upravnom pitanju. Tada govorimo o direktnom uticaju na fiskalnu stabilnost države, upozoravaju iz IDDEEA-e.
Zaštita financijske sigurnosti
Ističu da se ovdje otvara i ozbiljno pitanje pravne sigurnosti svih ranije izvršenih elektronskih prijava, carinskih deklaracija i drugih fiskalnih akata koji su godinama provođeni kroz isti sustav.
‘Ako se danas osporava pravni osnov sustava, legitimno je postaviti pitanje kakve posljedice takvo tumačenje može proizvesti na sve prethodne radnje koje su na tom osnovu izvršene. Takva pravna nesigurnost ne pogađa samo institucije, nego pogađa gospodarstvo, građane i državu. Zbog toga IDDEEA smatra svojom obavezom da na ove činjenice javno ukaže, jer pitanje zakonitosti, stabilnosti i kontinuiteta sustava kvalificiranih elektronskih potpisa danas više nije pitanje jedne institucije. To je pitanje stabilnosti javnih prihoda, kontinuiteta izvršavanja zakonskih obaveza gospodarstva i zaštite financijske sigurnosti države Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz IDDEEA-e.