Udruga za čuvanje sjećanja na djecu žrtve rata „Osmica“ Vitez organizira obilježavanje 33. obljetnice stradanja osmero viteške, hrvatske djece, jednog od najtragičnijih događaja u novijoj povijesti Viteza.
Program obilježavanja, kako javlja Viteški.ba, održat će se u srijedu, 10. lipnja 2026. godine, na Spomen mjestu „Osmica“ u Vitezu.
Središnji dio programa započet će u 18:00 sati svetom misom zadušnicom za stradalu djecu, koju će predvoditi dr. mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije. Obljetnica stradanja osmero viteške djece svake godine okuplja članove obitelji, prijatelje, predstavnike institucija, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te brojne građane koji svojim dolaskom odaju počast nevino stradaloj djeci i čuvaju uspomenu na njihovu žrtvu.
Iz Udruge „Osmica“ Vitez pozivaju građane da svojim sudjelovanjem iskažu pijetet i poštovanje prema najmlađim žrtvama rata te doprinesu očuvanju kulture sjećanja.
Na današnji dan, 10. lipnja 1993., granatom koju su ispalili pripadnici bošnjačke Armije R BiH u večernjim satima ubijeno je na igralištu u Vitezu osmero djece. Pet je preminulo odmah, a troje u bolnici. Za taj zločin do danas nitko nije odgovarao. Najmlađa žrtva je bila devetogodišnja Augustina Grebenar, čiji je 12-godišnji brat Velimir također poginuo. Među žrtvama su i 12-godišnjak Milan i 18-godišnja Sanja Garić, također brat i sestra, kao i 15-godišnjaci Dragan Ramljak, Draženko Čečura i Sanja Križanović te desetogodišnji Boris Antičević.
Inače, dan ranije, 9. lipnja 1993. su načelnik Glavnog stožera HVO-a general Milivoj Petković i načelnik Glavnog stožera Armije R BiH general Rasim Delić u Kiseljaku sastavili sporazum o prestanku sukoba. Ipak, poslije zločina, zbog ratne situacije, djeca su ukopana prije svitanja, i to samo nekoliko sati nakon stradavanja, između dva i tri sata ujutro, 11. lipnja 1993. Pred Sudom BiH vodi se proces protiv optuženih Mensuda Kelešture i Hazima Jašarevića.
Keleštura se, u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH, tereti da je zapovjedio podčinjenoj Brigadnoj topničkoj grupi (BrTG) da izvrši topnički napad na Podgradinu, u kojoj je živjelo gotovo isključivo civilno stanovništvo hrvatske nacionalnosti, iako je bio svjestan da taj napad, izveden u vrijeme primirja i u naseljenom mjestu, može dovesti do stradanja civila.
Jašarević je optužen da je, kao zapovjednik BrTG-a, izvršio tu zapovijed preko sebi podčinjenih pripadnika topničke grupe i da je također znao da se ne radi o vojnom cilju i da može nastupiti posljedica za civilno stanovništvo, na šta je pristao.
Izvor: viteški.ba/radiovitez.ba