Milijuni ljudi diljem svijeta suočavaju se s fizičkim, emocionalnim i financijskim posljedicama raka, bolesti koja svakoga dana odnese više od 26.000 života. Prema novom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), rak ostaje drugi vodeći uzrok smrti u svijetu, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti.
Procjenjuje se da se godišnje dijagnosticira oko 20,6 milijuna novih slučajeva raka, dok gotovo 10 milijuna ljudi svake godine umire od posljedica bolesti. No, bez hitnih i sveobuhvatnih mjera, taj bi se broj mogao značajno povećati – WHO procjenjuje da bi do 2050. godine broj novih slučajeva raka mogao dosegnuti gotovo 35 milijuna godišnje.
Kako bi se zaustavio ovaj trend, potreban je temeljit zaokret prema pristupu koji u središte stavlja ljude – njihove zdravstvene potrebe, iskustva tijekom bolesti i izazove s kojima se suočavaju oni koji žive s rakom, ali i njihove obitelji.
Nejednakosti u liječenju raka i dalje su velike
Globalno izvješće WHO-a o stanju raka za 2026. godinu, izrađeno u suradnji s Međunarodnom agencijom za istraživanje raka (IARC), analizira napredak u ključnim područjima borbe protiv raka: političkoj predanosti, prevenciji, kontroli čimbenika rizika, programima cijepljenja, ranom otkrivanju bolesti i dostupnosti liječenja.
Iako su ostvareni važni pomaci, izvješće upozorava na velike i sve dublje nejednakosti u pristupu prevenciji, dijagnostici, liječenju i potpornoj skrbi. Zbog toga milijuni ljudi i dalje nemaju pristup uslugama koje su im potrebne.
Jedan od primjera je rak dojke. Dok u zemljama s visokim prihodima čak 87% žena s dijagnozom raka dojke preživi najmanje pet godina nakon dijagnoze, u zemljama s niskim prihodima taj udio iznosi tek oko 42%. Osim toga, manje od trećine zemalja u svoje sustave univerzalnog zdravstvenog osiguranja trenutno uključuje sveobuhvatnu skrb za oboljele od raka.
– Rak je duboko osobna bolest koja pogađa gotovo sve nas. No, mogućnost preživljenja raka nikada ne bi trebala ovisiti o tome gdje je osoba rođena ili koliko zarađuje. Nejednakosti koje smo zabilježili nisu neizbježne – one su posljedica odluka koje su donesene, a mogu se promijeniti snažnijim i zajedničkim djelovanjem – poručio je glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Rak ne pogađa samo zdravlje, već i cijeli život oboljelih
Većina ljudi će se tijekom života na neki način susresti s rakom – bilo kroz vlastitu dijagnozu ili bolest bliskog člana obitelji. Osim zdravstvenog opterećenja, rak često donosi i velike financijske, emocionalne i društvene posljedice.
Prvo istraživanje WHO-a provedeno među osobama pogođenima rakom pokazalo je da se najmanje 45% oboljelih suočava s financijskim teškoćama. Više od polovice ispitanika prijavilo je probleme s mentalnim zdravljem, dok gotovo svi koji skrbe o oboljelima navode značajno opterećenje, uključujući neplaćeni rad, iscrpljenost i društvenu izolaciju.
Rak različito pogađa pojedine dijelove svijeta
Opterećenje rakom značajno se razlikuje među regijama svijeta. U 2024. godini Azija je imala najveći udio ukupnog broja slučajeva raka – više od polovice svih dijagnoza (50,7%) i smrti od raka (56,5%), što je velikim dijelom posljedica broja stanovnika.
Europa, iako u njoj živi tek oko 9% svjetske populacije, činila je 21% svih novih slučajeva raka i 20% svih smrti od raka, što pokazuje nerazmjerno visoko opterećenje bolesti. S druge strane, mnoge zemlje Afrike i dijelovi Azije imaju nižu učestalost raka, ali istodobno bilježe znatno veću smrtnost.
Rak pluća i dalje je vodeći uzrok smrti povezane s rakom u svijetu. Među muškarcima su najčešći rakovi pluća, prostate i debelog crijeva, dok kod žena najveći dio oboljenja čine rak dojke, pluća i debelog crijeva.
Gotovo 40% slučajeva povezano s čimbenicima koji se mogu spriječiti
WHO procjenjuje da je gotovo četiri od deset slučajeva raka u svijetu povezano s čimbenicima rizika koje je moguće spriječiti. Među njima su infekcije poput humanog papiloma virusa (HPV), hepatitisa B i C te bakterije Helicobacter pylori, ali i konzumacija alkohola, pušenje, prekomjerna tjelesna masa i nedovoljna tjelesna aktivnost. Prevencija zato ostaje jedan od najvažnijih alata u smanjenju broja oboljelih.
– Iako vidimo smanjenje određenih stopa raka u zemljama koje su uvele učinkovite preventivne politike, napredak je i dalje prespor. Profil raka se mijenja, a sve veći utjecaj imaju rastuće stope pretilosti, tjelesne neaktivnosti, nezdrave prehrane i onečišćenja zraka. Prevencija raka mora ostati politički prioritet – istaknula je dr. Elisabete Weiderpass, direktorica Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC).
Napredak postoji, ali razlike i dalje spašavaju ili odnose živote
Izvješće WHO-a ističe nekoliko važnih postignuća. Uporaba duhana smanjila se za 27% od 2010. godine, što je pridonijelo smanjenju broja slučajeva i smrti od raka pluća u nekim dijelovima svijeta.
Smanjuje se i broj karcinoma povezanih s infekcijama zahvaljujući većoj procijepljenosti, poboljšanim sanitarnim uvjetima, pristupu čistoj vodi i učinkovitijoj kontroli infekcija. Politička predanost borbi protiv raka također je ojačala. Danas 82% zemalja ima nacionalne planove za kontrolu raka, u usporedbi sa samo 50% 2010. godine.
U zemljama s visokim prihodima programi ranog otkrivanja omogućuju dijagnosticiranje većine slučajeva raka dojke u ranijim fazama, a 74% žena obuhvaćeno je probirnim programima za rak vrata maternice. Istodobno se ubrzava i razvoj novih terapija – broj registriranih kliničkih ispitivanja povećavao se prosječnom godišnjom stopom od 7,3% između 2005. i 2021. godine.
No, unatoč napretku, ključni lijekovi protiv raka mnogima su i dalje nedostupni. Dostupnost 20 najvažnijih lijekova protiv raka u zemljama s niskim i nižim srednjim prihodima kreće se između samo 9 i 54%, dok u zemljama s visokim prihodima iznosi između 68 i 94%.
Potreban je pristup koji stavlja oboljele u središte sustava
– Rak nije samo medicinska dijagnoza. On duboko i dugoročno utječe na svaki aspekt života osobe i njezine obitelji. Važno je da donositelji odluka slušaju iskustva ljudi koji žive s rakom. Upravo ta iskustva mogu pomoći u stvaranju pravednijih i učinkovitijih rješenja za buduće generacije – rekla je Clarissa Schilstra, osoba koja je preživjela rak u djetinjstvu i jedna od voditeljica WHO-ova istraživanja.
WHO u novom izvješću poziva vlade, međunarodne organizacije, civilno društvo, znanstvene institucije, privatni sektor i zdravstvene sustave na zajednički rad kako bi se razvila sveobuhvatna skrb usmjerena na potrebe ljudi i obitelji pogođenih rakom.
Izvješće predlaže tri ključna smjera djelovanja:
Bolje mogućnosti: uključiti kontrolu raka u sustave univerzalne zdravstvene zaštite i ulagati u stručne kapacitete potrebne za prevenciju i liječenje bolesti.
Bolja zaštita: staviti iskustva oboljelih osoba u središte zdravstvenih sustava te istodobno jačati socijalnu zaštitu.
Bolja vrijednost: usmjeriti istraživanja i inovacije prema potrebama javnog zdravstva te omogućiti pravedan pristup novim i učinkovitim oblicima liječenja.
Odluke koje se donose danas oblikovat će budući teret raka. Uz pristup usmjeren na ljude, dugoročna ulaganja i snažnu predanost jednakosti u zdravstvu, zemlje mogu smanjiti broj oboljelih i poboljšati ishode liječenja za ljude diljem svijeta.
(vecernji.ba)