Pretjerano izlaganje UV zračenju glavni je uzrok raka kože, čiji se porast očekuje za 40 posto u idućih 25 godina, što zahtijeva svakodnevnu zaštitu i redovne preglede.
Ključne mjere zaštite uključuju izbjegavanje sunca od 11 do 16 sati i redovno nanošenje kreme sa visokim zaštitnim faktorom, upozorava Elvedina Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Zabrinjavajuće prognoze: Porast oboljelih od raka kože za 40 posto
„Sunčeva svjetlost neophodna je za život i ima brojne pozitivne učinke na organizam, ali pretjerano i nezaštićeno izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju može imati ozbiljne posljedice po zdravlje kože. Dugotrajno izlaganje suncu najvažniji je faktor rizika za nastanak raka kože, koji je danas najčešće dijagnosticirano maligno oboljenje u svijetu. Iako se najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, može se razviti i kod mlađih ljudi, a procjenjuje se da će broj oboljelih porasti za oko 40 posto u narednih 25 godina“, kaže dr. Žiga.
Melanom i nemelanomski oblici: Kako prepoznati najopasniji rak kože
Dr. Žiga je podsjetila da se rak kože dijeli na melanomski i nemelanomski oblik.
„Melanom je najagresivniji oblik raka kože jer se može brzo proširiti na druge organe ukoliko se ne otkrije na vrijeme. Najčešće se javlja kao mrlja ili čvorić nepravilnih rubova i neujednačene boje ali može izgledati i kao ružičasta ili crvena promjena koja ubrzano raste. Može nastati iz postojećeg mladeža ili se pojaviti na prethodno zdravoj koži. Kada se dijagnosticira u ranoj fazi, melanom je u velikom broju slučajeva izlječiv, zbog čega su rano prepoznavanje promjena i pravovremeni pregled dermatologa od presudnog značaja“, kaže dr. Žiga.
Ključne mjere prevencije: Kako se pravilno zaštititi od UV zračenja
Dr. Žiga naglašava da se većina slučajeva raka kože može spriječiti odgovornim ponašanjem, što uključuje izbjegavanje sunca između 11 i 16 sati te pravilnu upotrebu SPF krema i zaštitne odjeće.
„Iako na pojedine faktore rizika, poput nasljednih karakteristika, svijetle puti, velikog broja mladeža ili pozitivne porodične anamneze melanoma, ne možemo uticati, veliki broj slučajeva raka kože može se spriječiti odgovornim ponašanjem na suncu. Najvažnije mjere zaštite uključuju izbjegavanje direktnog izlaganja suncu u periodu od 11 do 16 sati, kada je UV zračenje najintenzivnije. Prilikom boravka na otvorenom potrebno je koristiti kremu sa visokim zaštitnim faktorom (SPF), koju treba nanijeti najmanje 30 minuta prije izlaska na sunce i obnavljati svaka dva do tri sata, kao i nakon kupanja ili pojačanog znojenja. Najbolju zaštitu pruža odgovarajuća odjeća, šeširi širokog oboda i sunčane naočale sa UV zaštitom“, kaže dr. Žiga.
Oprez s najmlađima: Opekotine u djetinjstvu dupliraju rizik u odrasloj dobi
Posebno upozorava na opasnost od teških opekotina u djetinjstvu te na važnost zaštite i tokom oblačnih dana.
„Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti djece jer već jedna ozbiljna opekotina od sunca u djetinjstvu, praćena bolom, crvenilom i mjehurima, može udvostručiti rizik od razvoja raka kože u odrasloj dobi. Važno je znati da boravak u hladovini ne pruža potpunu zaštitu od UV zraka jer se one odbijaju od pijeska, vode, betona i drugih površina. Također, značajan dio UV zračenja prolazi kroz oblake, zbog čega zaštita od sunca ostaje jednako važna i tokom oblačnih proljetnih i ljetnih dana“, kaže dr. Žiga i demantuje opasne internetske dezinformacijeo zaštiti od sunca.
Razbijanje opasnih mitova s interneta: Maslinovo ulje i solarij nisu zaštita
„Dermatolozi širom svijeta upozoravaju da su među najčešćim mitovima tvrdnje da sunce ne djeluje kroz oblake, da solarij priprema kožu za sigurno sunčanje na moru, da je maslinovo ulje najbolja zaštita od sunca, da je hladovina dovoljna zaštita, da je kremu sa zaštitnim faktorom dovoljno nanijeti samo jednom dnevno, da nakon tamnjenja kože više nije potrebno koristiti kreme sa SPF-om te da obična pamučna majica pruža potpunu zaštitu od UV zračenja. Ponašanje u skladu sa bilo kojom od ovih tvrdnji može povećati rizik od oštećenja kože i razvoja raka kože. Ne vjerujte svemu što pročitate ili vidite na internetu, posebno kada je riječ o zdravlju kože. Informišite se iz pouzdanih izvora i slijedite preporuke zdravstvenih radnika, jer pravilna zaštita od sunca jedna je od najjednostavnijih i najefikasnijih mjera očuvanja zdravlja“, apeluje dr. Žiga.
Pravilo “ružnog pačeta”: Kako pravilno uraditi samopregled kože
Pored zaštite od UV zračenja, kaže dr. Žiga, važan je i redovan pregled vlastite kože. Samopregled jednom mjesečno traje svega nekoliko minuta, a može pomoći u ranom otkrivanju sumnjivih promjena.
„Pregled treba obaviti u dobro osvijetljenoj prostoriji, koristeći veliko i ručno ogledalo kako bi se pregledali svi dijelovi tijela, uključujući vlasište i leđa. Većina mladeža kod jedne osobe izgleda slično. Ako primijetite novu promjenu koja se razlikuje od ostalih – takozvani „znak ružnog pačeta“ – ili mladež koji mijenja veličinu, oblik ili boju, ima nepravilne rubove, više nijansi boje, prečnik veći od šest milimetara, svrbi, krvari ili ne zacjeljuje, potrebno je što prije javiti se dermatologu. Također, svaka nova promjena koja se pojavi na prethodno zdravoj koži kod osoba starijih od 40 godina zahtijeva stručni pregled“, kaže dr. Žiga.
Smanjimo rizik od razvoja raka kože i očuvajmo zdravlje za budućnost
Zaštita od sunca nije važna samo tokom ljetovanja ili boravka na plaži. Ona bi trebala biti dio svakodnevnih navika, bez obzira na godišnje doba ili vremenske prilike.
„Usvajanjem pravilnih mjera zaštite, izbjegavanjem štetnog UV zračenja i redovnim pregledom kože moguće je značajno smanjiti rizik od razvoja raka kože i očuvati zdravlje za budućnost“, zaključila je dr. Žiga.
(www.zzjzfbih.ba)