U Memorijalnom centru Potočari bit će pokopani posmrtni ostaci deset identificiranih žrtava. Najteži je to zločin počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom nekoliko srpanjskih dana 1995. godine ubijena su 8372 bošnjačka muškarca i dječaka.
Danas je 31. godišnjica genocida nad Bošnjacima u tadašnjoj “Sigurnoj zoni UN-a” Srebrenica, koji su u srpnju 1995. godine počinile snage Vojske Republike Srpske. U Memorijalnom centru Potočari bit će pokopani posmrtni ostaci deset identificiranih žrtava. Najteži je to zločin počinjen u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Tijekom nekoliko srpanjskih dana 1995. godine ubijena su 8372 bošnjačka muškarca i dječaka, piše Avaz.
Žrtve koje će ove godine pronaći konačni smiraj bile su starosti između 20 i 56 godina. Među njima su i trojica mladića koji su u trenutku smrti imali tek nešto više od 20 godina. Riječ je o nevinim ljudima ubijenim na području Srebrenice, Bratunca, Zvornika i Vlasenice, čiji su posmrtni ostaci godinama kasnije pronađeni u različitim masovnim grobnicama.
Najmlađa žrtva koja će danas biti ukopana je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine. U trenutku smrti imao je 20 godina. Nestao je u srpnju 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.
Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine u Srebrenici. Kada je ubijen, imao je 56 godina. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.
Do sada su u Memorijalnom centru Potočari ukopane 6772 žrtve genocida, dok je oko 250 ubijenih, prema želji njihovih obitelji, pokopano na drugim lokacijama. Za više od 1000 osoba iz Srebrenice i okolnih općina još se traga.
Pred različitim sudovima za genocid i ratne zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba na ukupno više od 700 godina zatvora. Među osuđenima su i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić te nekadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske Ratko Mladić.
Međunarodni sud pravde u Haagu 2007. godine donio je presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske u srpnju 1995. godine počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona Ujedinjenih naroda.
Opća skupština Ujedinjenih naroda (UN) usvojila je 23. svibnja Rezoluciju kojom je 11. srpnja proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
Rezolucijom se, između ostalog, osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku kojom je 11. srpnja 2026. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašen Danom žalosti u Federaciji Bosne i Hercegovine.
S druge strane, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zbog nedostatka kvoruma nije razmatralo Prijedlog odluke o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti na području cijele Bosne i Hercegovine.
Kako je priopćeno iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, za predloženu točku dnevnog reda glasovalo je osam članova, dok dvojica ministara iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske nisu iskoristila mogućnost glasovanja.