Prihodi od poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava u Federaciji BiH u posljednjih šest godina porasli su za više od 130 posto, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH.
Od 2020. do 2025. godine po toj osnovi naplaćeno je ukupno 61,2 milijuna KM, a najveći dio prihoda ostvaren je u Županiji Sarajevo.Iz Porezne uprave navode da se od iduće godine očekuje primjena novog Zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, prema kojem će i fizičke osobe koje iznajmljuju stanove biti obvezne izdavati fiskalne račune.
Podaci pokazuju da je 2020. godine naplaćeno 5,82 milijuna KM poreza, dok su prihodi u narednim godinama kontinuirano rasli.
Najveći rast zabilježen je 2022. godine, kada je naplata povećana za više od 56 posto. Trend je nastavljen tijekom 2023. i 2024. godine, dok je u 2025. zabilježen tek blagi pad od 2,39 posto.
Istodobno, broj prijava nije rastao istim tempom. Porezna uprava je 2020. godine zaprimila 18.018 prijava, a 2025. godine 19.777, što je povećanje od svega oko 10 posto.
To znači da je rast poreznih prihoda prvenstveno posljedica viših cijena najma nekretnina, a ne znatno većeg broja prijavljenih stanodavaca.
Sarajevo uvjerljivo prednjači
Najviše poreza naplaćeno je u Županiji Sarajevo, gdje je u šest godina prikupljeno 36,18 milijuna KM, odnosno gotovo 60 posto ukupnog iznosa u Federaciji BiH, piše Avaz.
Slijede:
Zeničko-dobojska županija – 9 milijuna KM
Hercegovačko-neretvanska županija – 5,74 milijuna KM
Tuzlanska županija – 3,47 milijuna KM
Srednjobosanska županija – 2,53 milijuna KM
Unsko-sanska županija – 2,27 milijuna KM
Najmanje poreza naplaćeno je u Bosansko-podrinjskoj županiji, gdje je u šest godina prikupljeno nešto manje od 70.000 KM.
Tko plaća ovaj porez?
Porez na dohodak od imovine plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju prihode od iznajmljivanja stanova, kuća, poslovnih prostora i garaža, kao i od iznajmljivanja pokretne imovine te korištenja autorskih prava, patenata i licenci.
Zakonska stopa poreza iznosi 10 posto, ali zbog priznatih normiranih troškova stvarno porezno opterećenje u praksi najčešće iznosi između pet i sedam posto, ovisno o vrsti prihoda i županijskim propisima.