U Bosni i Hercegovini nastavlja se ekspanzija industrije igara na sreću. U zemlji su registrirane 2343 kladionice, od čega se dvije trećine nalaze u Federaciji BiH, a građani su tijekom prošle godine u kladionicama i kockarnicama potrošili čak milijardu i 875 milijuna konvertibilnih maraka. Istodobno, u entitetske proračune od naknada i poreza na dobit uplaćeno je ukupno 367 milijuna maraka.
Razmjeri problema posebno su vidljivi u Banjoj Luci, gdje pojedine ulice već nose nadimak banjolučkog Las Vegasa. U jednoj od njih, nedaleko od središta grada, nalazi se šest kladionica na udaljenosti od svega stotinjak metara, dok je otvaranje sedme već u pripremi, javlja BHRT.
Prema podacima Republičke uprave za igre na sreću, u Republici Srpskoj registrirana je 741 kladionica, 869 poslovnih jedinica za priređivanje igara na automatima te 1429 poslovnih jedinica za elektroničke igre. Prihodi od naknada za priređivanje igara na sreću i poreza na dobitke utrostručeni su u odnosu na 2020. godinu, što dodatno pokazuje razmjere širenja ove industrije.
Poseban problem predstavlja dostupnost kladionica maloljetnicima i njihova blizina obrazovnim ustanovama. Istraživanje Detektora pokazalo je da se deseci kladionica nalaze u neposrednoj blizini osnovnih i srednjih škola. Dok je u Federaciji BiH propisana minimalna udaljenost od 100 metara, u Republici Srpskoj takvo zakonsko ograničenje ne postoji.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić upozorava i na povezanost pojedinih političkih struktura s industrijom igara na sreću, što otežava donošenje učinkovitijih propisa. Osim financijskih i političkih interesa, sve ozbiljniji problem postaju posljedice kockanja na mlade. Džidić upozorava da se dobna granica osoba koje počinju kockati drastično spušta te da se s tim oblikom ovisnosti suočavaju i djeca osnovnoškolske dobi.
Prema njegovim riječima, zabilježeni su slučajevi djece u šestom razredu osnovne škole koja već počinju kockati, dok pojedini učenici prvih i drugih razreda pokazuju obilježja patološkog kockanja. Upozorio je i na slučajeve mladih koji su počinili samoubojstvo zbog dugova nastalih kockanjem.
Psiholog Marko Romić upozorava na dodatnu dimenziju problema, posljedice koje ovisnost o kockanju jednog roditelja ostavlja na djecu. Umjesto sigurnosti i stabilnosti, djeca u takvim obiteljima odrastaju uz narušene obiteljske odnose, gubitak povjerenja te ozbiljno ugroženo samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti, navodi, među ostalim, BHRT.