Cijena zlata u BiH dosegnula je 240 KM po gramu, uz slabu potražnju i pad uvoza. Stručnjaci objašnjavaju razloge poskupljenja i trendove na tržištu. Cijena zlata na međunarodnim tržištima bilježi kontinuiran rast, što je dovelo do novih korekcija cjenika i kod domaćih zlatara, pišu Nezavisne.
U jednoj zlatarnici u Banjoj Luci navode da je trenutačna cijena dosegnula 240 KM po gramu, dok je prije nekoliko dana iznosila 220 KM. Prema njihovim riječima, potražnja je slaba, a kupuje se uglavnom u tradicionalnim prilikama, poput svadbi i krštenja. Slična situacija je i u Sarajevu, gdje je potvrđeno da gram zlata košta 240 KM, dok je otkupna cijena lomljenog zlata oko 100 KM po gramu.
Prema informacijama Uprave za neizravno oporezivanje BiH, za prvih deset mjeseci ove godine u zemlju je uvezeno zlato ukupne vrijednosti 2,103.805 KM, uključujući davanja. U istom razdoblju prošle godine vrijednost uvoza iznosila je 2,118.657 KM. Najveće količine pristigle su iz Slovenije, Italije, Njemačke i Srbije. Iz UNO-a navode da je iz Slovenije uvezeno zlato vrijedno 1,158.396 KM. Kada je riječ o izvozu, u deset mjeseci ove godine iz BiH plasirano je zlato vrijedno 1,971.555 KM, pri čemu je najveći dio izvezen u Hrvatsku – u vrijednosti od 910.754 KM.
Ekonomist Igor Gavran objašnjava da se pad uvoza može povezati s rastom cijene zlata tijekom većeg dijela godine. Iako je bilo kratkotrajnih oscilacija, cijena je ostala značajno viša nego na početku godine, što, kako kaže, ograničava potražnju i potiče izbjegavanje legalnih tokova uvoza zbog visokih davanja.
Naglašava i da BiH nema povoljne uvjete za ulaganje u investicijsko zlato pa se oni koji ulažu, najčešće odlučuju za kupovinu izvan zemlje. Viša cijena, dodaje, dovodi do toga da je broj kupaca sve manji, dok količinski pad trgovine može biti izraženiji nego što pokazuju financijski podaci. Ekonomist Milenko Stanić ranije je za Nezavisne novine istaknuo da ponuda i potražnja ostaju ključni čimbenici u formiranju cijene zlata. Prema njegovim riječima, smanjen uvoz ukazuje na pogoršanje platežne moći stanovništva i gospodarstva, što se ogleda u stagnaciji potrošnje i slabijoj kupovini zlatnog nakita.