Uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana Božića, katolici širom svijeta pa tako i u Vitezu, slave Badnjak, sveti dan ispunjen molitvom, obiteljskim zajedništvom i radosnim iščekivanjem rođenja Isusa Krista.
Okruženi najmilijima, neki vjernici i danas unose badnjak u svoje domove, a ispod ukrašenog bora postavljaju jaslice, simbol onih betlehemskih u koje je, prema Svetom pismu, položen novorođeni Spasitelj.
Prema crkvenoj tradiciji, Badnjak je dan posta i nemrsa, što se i danas preporučuje vjernicima. Blaguje se skromna večera, najčešće bez mesa, a potom se mnogi upućuju na ponoćnu svetu misu kako bi u molitvi dočekali Božić.
U srijedu je Badnjak, a ponoćne mise (ponoćke) bit će slavljene u župnoj crkvi u Vitezu, te na Kalvariji, u Dubravici i u Kruščici.
U četvrtak se slavi Božić. Svete mise u Vitezu bit će služene na Topali u 10 sati, te u župnoj crkvi u 11 sati.
U petak je blagdan sv. Stjepana – Stipandan. Mise se slave prema nedjeljnom rasporedu, osim na Topali, gdje će misa biti održana dan ranije.
U subotu je blagdan sv. Ivana – Ivandan. Mise u župnoj crkvi su prema rasporedu radnim danom: jutarnja u 8 sati i večernja u 18 sati.
Nekada se na Badnjak rano ustajalo, dan je prolazio u pripremama za Božić, uz strogi post do večernjih sati. I danas su se brojni običaji zadržali, osobito kićenje božićnog bora koje mnoge obitelji obavljaju upravo na Badnju večer.
„Na dobro vam došao Badnji dan i Hvaljen Isus, čestitam vam Badnjak’’ – tradicionalne su čestitke koje se i danas mogu čuti među vjernicima.
Božić se smatra drugim najvećim kršćanskim blagdanom, odmah nakon Uskrsa, a njegovo slavlje započinje upravo na Badnjak, u tišini, molitvi i radosti obiteljskog zajedništva.