Samo u Latviji više je zaposlenih koji dio plaće dobivaju na ruke ili nacrno, nego u Hrvatskoj, piše Poslovni.hr. U toj zemlji na ruke dio plaće dobiva 11, a u Hrvatskoj 8 posto zaposlenih. U istraživanje Eurobarometra, provedenom u travnju i svibnju prošle godine, pokazuje da prihodi nacrno u Skandinaviji čine neznatan dio ukupnog godišnjeg prihoda pojedinaca.
U južnoj, istočnoj i srednjoj Europi ovakva vrsta prihoda predstavlja znatan dio godišnjih prihoda. Štoviše, veliki dio ispitanika odgovorio je da su im prihodi nacrno jedino što zarađuju. Odmah iza Hrvatske su Grčka, Slovačka i Rumunjska sa sedam posto i Litva, Bugarska i Mađarska sa šest posto neprijavljenih prihoda. Motivi za rad nacrno su različiti. Polovica to radi zato jer smatra da koristi od ovakvih transakcija imaju obje strane, petina ispitanika tako radi zato jer ne može pronaći redovni posao, a 15 posto je onih koji smatraju da su porezi preveliki i da ih ne treba plaćati.
Grci i Nizozemci vole kupovati nacrno
Drugi dio istraživanja bavio se kupovinom roba i usluga nacrno. Tu Hrvatska i ne stoji toliko loše, zato jer se 17 posto ispitanika u Hrvatskoj izjasnilo da redovito kupuju robe i usluge nacrno. Tu prednjači Grčka sa 30 posto i Nizozemska sa 29 posto, a najmanje ovakvih roba i usluga kupuje se u Njemačkoj i Poljskoj. No, razlika između sjevera i juga Europe i ovdje je vidljiva – na sjeveru nacrno se plaćaju uglavnom usluge čišćenja kuće i uređivanja vrta, dok se na jugu nacrno kupuje razna roba, ali i zdravstvene usluge. Više od 60 posto ispitanih kazalo je da robu nacrno kupuje zbog znatno nižih cijena.