Bogata povijest rudarenja i kovačkog zanatstva u Kreševu, srednjobosanskom gradiću s najviše spomenika po glavi stanovnika u BiH, iznjedrila je jedinstveno umijeće u svijetu – vještinu potkivanja jaja. Prema legendi, potkovati jaje bio je vrhunac kovačkog zanata, a šegrt koji svlada vještinu, za koju je potrebno puno strpljenja i preciznosti, dokazivao je da je spreman za ženidbu i brigu o vlastitoj obitelji. Kovač bi jaje koje je sam potkovao stavio u prozor, a djevojkama bi to bio jasan znak da je mladić spreman za ženidbu.
Kovačnice su u Kreševu odavno utihnule, mladići više ne potkivaju jaja, a sve i da potkivaju, djevojke bi ih teško primijetile jer neki drugi kriteriji za odabir životnog partnera odavno su na snazi. No, u tišini starih kreševskih radionica ipak se očuvala vještina potkivanja jaja. Njeguju je tek malobrojni Kreševljaci, a Stjepan Biletić, koji je odavno zagazio u osmo desetljeće života, najstariji je potkivač jaja u Kreševu. – Ja sam najstariji pa Krešo Gabela, a od mladih jaja potkiva i Mateo Ivičević. Ja sam učio od njegova djeda Franje, koji je vještinu potkivanja jaja prenio na sina i unuka. Osim nas trojice, ima još pet, šest Kreševljaka koji znaju potkovati jaje, ali to ne rade aktivno kao nas trojica – kazuje nam 77-godišnji Stjepan Biletić koji jaja potkiva punih 45 godina. – Svima koji me pitaju koliko mi vremena treba za potkovati jaje kažem da je to nemjerljivo jer nikad ne znate koliko ćete vremena potrošiti. Nekad u posljednjoj fazi ljuska puca i morate sve ispočetka – ispričao nam je Biletić koji je pronašao svoj način kako stati na kraj konzumnim jajima mekane ljuske i skupoći domaćih koja su puno tvrđa. – Domaća su jaja skupa, a ona konzumna teško se potkivaju. Zato mi koristimo lak za čamce koji je elastičan i drži ljusku dok mi odradimo svoj dio posla, pripremimo i potkujemo jaje – ispričao nam je najstariji potkivač jaja u Kreševu. Mnogi će i ovoga Uskrsa u Kreševo po svoje potkovano jaje, iako ovaj prepoznatljivi suvenir nema nikakve veze s Uskrsom. Jedina poveznica je jaje kao simbol života, a ono potkovano kreševsko isključivo je vezano uz tradiciju starih kreševskih kovača koji su, izrađujući različite uporabne predmete, od potkovica za konje do čavala, zanatu dali i umjetničku dimenziju potkivajući krhko jaje. Postoji i legenda o siromašnom šegrtu koji se zaljubio u lijepu kćer bogatog kovača. Boreći se za njezinu ruku, morao je, po nalogu kovača, potkovati jaje. I baš kao i u svakoj legendi, ljubav je pobijedila te je siromašni šegrt oženio lijepu kćer bogatog kovača.
Lakše osvojiti tržište
– Kreševski kovači koji znaju potkovati jaje danas mnogo lakše osvajaju tržište koje traži jedinstven suvenir. Potkovano jaje je upravo to – jedinstveno i kao takvo je neizostavan dio turističke ponude – kaže Toni Lalić, predsjednik Turističke zajednice Kreševa. – Prilikom svakog većeg posjeta nastojimo organizirati radionicu potkivanja jaja, koja su neizostavni dio naše turističke ponude kao jedinstven suvenir. Prije nekoliko godina Federalno ministarstvo kulture i sporta pokrenulo je postupak uvrštavanja kreševskog potkovanog jajeta na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine kao jedinstvenog fenomena ovog prostora – kaže predsjednik Turističke zajednice Kreševa u kojoj još čekaju završetak pokrenute procedure. Dotad, kreševski kovači, čija je vještina prepoznata diljem BiH, ali i izvan nje, trude se sačuvati tradiciju, ali i obogatiti je novim idejama.