Razgovor s načelnikom općine Vitez o problemima, dostignućima, novim kapitalnim projektima…
U vremenu krize općina Vitez među rijetkima je koja je čak zapošljavala nove radnike
O uspjesima, dosezima, ali i o problemima s kojim se susreće viteško gospodarstvo, razgovarali smo s općinskim načelnikom u drugom mandatu Vladom Alilovićem.
■ Prošla poslovna godina bila je vrlo teška! Kako ju je „preživio” Vitez?
Istina je, prošla godina je bila teška, teža od prethodne jer su ekonomska kriza i recesija bili na vrhuncu. Na žalost, još uvijek baš i ne mogu konkretizirati sve pokazatelje jer ćemo tek za 20 – 30 dana imati sumirane i službene rezultate. A tada ćemo moći i realnije i konkretnije govoriti o prošlogodišnjim poslovnim rezultatima. No, kazati mogu da u viteškom gospodarstvu, unatoč svim problemima uzrokovanim ekonomskom krizom i recesijom, ozbiljnijih „lomova” nije bilo. I prema neslužbenim rezultatima i pokazateljima koje imam, viteško gospodarstvo i općina su prošlu vrlo tešku godinu ipak uspješno apsolvirali.
■ Ni ova tekuća ne obećava puno bolje dane. Jer, recesija i dalje traje, općinski proračun će biti manji nego prethodni…?
Bojim se da bi 2011. mogla biti teža od 2010. godine. A na to upućuje, već sada, nekontrolirani rast cijena osnovnih artikala, cijena energenata nezaustavljivo raste, nemiri u sjevernoj Africi, u arapskom svijetu, kataklizma u Japanu…! Sve to se pak negativno odražava na gospodarstvo i na životni standard građana. Pa i unatoč takvim trendovima u BiH i na širem okruženju, vjerujem da će naši gospodarstvenici naći načina, unutarnjih rezervi, znanja i sposobnosti i zadržati sadašnji obim poslovanja i uspješno prebroditi i ovo teško razdoblje, nadam se ne dugo, koje je pred nama No ipak, imajući sve to u vidu, mi smo za ovu godinu planirali nešto manji proračun (oko 4 posto) nego što je bio u 2010. S druge pak strane, naši gospodarstvenici očekuju ozbiljniju pomoć i podršku i iz općinskog proračuna. Naravno, najsretniji bi bio kada bi ta pomoć gospodarstvu mogla biti daleko veća od pola milijuna KM koje ćemo, uvjeren sam, kroz proračun i osigurati. Ali, treba znati i razumjeti da proračun, bilo koje općine pa tako i naše, ne može znatnije pomoći gospodarstvu. Jer, novaca je uvijek premalo , a uostalom, te nadležnosti pa i obveze općine i nemaju kao što ih, recimo, imaju županija i Federacija BiH. Međutim, to ne znači da nećemo tražiti i naći i druge načine pomoći kroz razne olakšice i pogodnosti, kako bi naše gospodarstvo uspješno prebrodilo i ovo teško vrijeme. Pa i u takvim teškim recesijskim vremenima nije bilo otpuštanja radnika. Naprotiv, broj zaposlenih se čak povećao, otvoreni su novi poslovni, trgovački i proizvodni objekti, plaće i sve druge zakonske obveze su, uglavnom, redovito izmirivane. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je to tako. Jer, činjenica je da se u Vitezu i u prošloj godini vrijedno radilo, gradilo, zapošljavalo…! A s takvim činjenicama malo se koja općina u BiH može pohvaliti. Kako sam već kazao, još uvijek nemamo sve relevantne pokazatelje, ali mogu reći da ozbiljnih negativnih udara nije bilo. No, najvažnije je, radna mjesta su sačuvana, a neke tvrtke su i povećale broj zaposlenih.
■ Općina Vitez je članica Europskog pokreta, na svečanosti Dana Europe prošle godine u Bihaću Vitez je proglašen ,,naj općinom” a vi ,,naj načelnikom” FBiH. Od prije mjesec dana po izboru čitatelja Večernjeg lista Vitez ima i Osobu godine (za 2010.), poznatog gospodarstvenika Franju Rajkovića…!
Vitez je odavno prepoznat po gospodarskim uspjesima, ali i po poštovanju demokratskih načela, međunacionalne tolerancije, poštivanja drugog i drugačijeg. A dobar glas se, ipak, daleko čuje. Ja sam od prvog trenutka podržavao priključivanje Viteza Europskom pokretu, a u tomu sam imao podršku svojih suradnika te zakonodavne i političke vlasti. Uostalom, svi mi težimo, to je naš opći cilj, približavanju Europi i učlanjenju u euroatlantske integracije. Taj naš cilj, iskreni rad na njemu, uspjesi koje postižemo, međunacionalna tolerancija…, prepoznati su i nagrađeni priznanjima koje ste spomenuli. Naravno, to su priznanja cijeloj općini, svim građanima, jer to što smo mi napravili ne može napraviti pojedinac ma kako se on zvao niti bilo koja institucija. Veliko priznanje, i svi smo na to ponosni, dobio je naš sugrađanin vrijedni i uspješni gospodarstvenik Franjo Rajković. Zaslužio je gospodin Rajković takvo priznanje, no i on sam, možda preskromno, kaže kako je to priznanje cijelom viteškom gospodarstvu pa i srednjobosanskom, a koje on personificira. A sve to pokazuje da samo zajedno, trudom i poštenim radom, možemo uspjeti i prebroditi i ova teška ekonomska, recesijska ali, sa žaljenjem moram reći – i teška politička i institucionalna vremena.
■ Što je to, može li se jasno definirati, što to proteklih 10 -15 godina Vitez stalno vuče naprijed?
Teško je na to pitanje odgovoriti kratko, s nekoliko rečenica. No, pokušat ću. Zna se, da čarobnih štapića nema. Stoga ću naglasiti, to su, prije svega, ljudi vrijedni, čestiti, uporni s idejama i sa snažnom vjerom u uspjeh. Na sreću mi takvih imamo. Naravno, tu pogoduje i politička klima, međunacionalni odnosi, a nadam se da neće zvučati neskromno ako kažem da je odgovarajuće ozračje stvarala i osiguravala i općinska administracija, općinska izvršna i zakonodavna vlast. Jer, u tom stroju koji vuče naprijed, nijedan kotačić ne smije zakazati. Na sreću kod nas se to i nije dogodilo.
■ No, da se ne pomisli da u Vitezu samo „ruže cvjetaju”, da teče samo med i mlijeko, pitam Vas što je s centralnim grijanjem, gradska kanalizacija je ,,na izdisaju”, kada će, i hoće li biti izmještena gradska tržnica?
Malo je općina u BiH, ako ih uopće ima, koje su, kao Vitez, uz kapitalne projekte (Gradska sportska dvorana, cestovna infrastruktura, vodoopskrba…) posvećivale i materijalno podržavale i razvoj vlastite poslovne zone. Naravno, kada je viteški Poslovni centar u pitanju, to je planski rađeno, s dugogodišnjim ciljevima razvoja gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta. S druge strane, proračun je ograničen, pomoći uopće nije bilo od nadležnih ministarstava i međunarodnih humanitarnih i drugih organizacija i Udruga, pa sredstava za projekte o kojim govorite i nije moglo biti. U ovom vremenu, strateškog partnera za rješavanje problema grijanja grada teško da ćemo naći. A kada je rekonstrukcija kanalizacije u pitanju o strateškom partneru ne treba ni govoriti i to ćemo, u nekim boljim vremenima, rješavati kreditnim sredstvima. Pitanje dislokacije tržnice je načelno riješeno a to je uz Gradski nogometni stadion, na lokaciji „garaže”. U tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, tražimo najbolju i najpovoljniju mogućnost kako financirati izgradnju nove tržnice. Nažalost, i to će još neko vrijeme pričekati, a do tada sanirat ćemo i urediti sadašnju tržnicu.
■ Zahtijeva i potreba kada su grad i općina u pitanju je mnogo. Što su investicijski i infrastrukturalni prioriteti za ovu godinu?
U ovoj godini, uz redovite obveze, iz proračuna planiramo financirati rješavanje pitanja grijanja Gradske sportske dvorane, u vodoopskrbu planiramo uložiti oko 300.000 KM, u rekonstrukciju lokalnih prometnica također oko 300 tisuća. Nastavit ćemo regulaciju korita Lašve i Kruščice, u što ćemo uložiti oko 170 tisuća, a u infrastrukturu u Poslovnom centru 450 tisuća.
Financirat ćemo izradu regulacijskog i drugih planova sa 150 tisuća, a za završetak ograde Gradskog nogometnog stadiona planirali smo 100 tisuća. Planirana je i zamjena krovišta zgrade Općine i sanacija Hrvatskoga doma. To su prioritetni projekti koje ćemo, nadam se, realizirati u ovoj godini s ukupnim iznosom od oko 2 milijuna KM. I sada, kada bismo se osvrnuli na, recimo, 2008. kada smo za slične projekte uložili 5 milijuna, pretprošle godine 3, prošle 2,6 milijuna KM, onda je ova godina, u tom smislu, korak unatrag. No, ne treba zaboraviti godine kada u ovakve projekte baš ništa nismo ulagali.
■ Hrvati se u FBiH na svim razinama vlasti majoriziraju, preglasavaju…, svim sredstvima pokušava ih se potpuno eliminirati iz struktura vlasti. Nasuprot tomu, u Vitezu, gdje Hrvati imaju većinu, preglasavanja Bošnjaka nema. Neki kažu kako je to jedini pravi put za demokratsku, europsku BiH, drugi tvrde kako je to donkihotovsko jurišanje na vjetrenjače?
Ovo je vrlo teško političko i institucionalno vrijeme za Hrvate u BiH. Sve ovo što se dešava, što se pokušava uraditi na štetu hrvatskog naroda, teško je shvatiti, razumjeti, a pogotovo nama Hrvatima i prihvatiti. Preglasavaju nas na svakom koraku, na svim razinama, koriste se ustavnim i zakonskim nedorečenostima, pokušava nas se potpuno eliminirati iz svih struktura vlasti. A to ne može biti dobro za Hrvate, ali ni za sve druge građane u BiH i nedvojbeno je, nije dobro, čak bi moglo biti i katastrofalno, i za državu BiH. A to su razlozi mog vjerovanja kako će, ipak, pobijediti zdrav razum.
Mi smo u Vitezu, već odavno, izabrali drugi put – put razumijevanja, tolerancije, dogovaranja, kompromisnih rješenja. To nam, a to moram naglasiti, u ovakvim vremenima, često zamjeraju Hrvati iz drugih sredina gdje oni takav tretman i odnos od svojih sugrađana i partnera (brojnijih) u vlasti mogu samo sanjati. O tomu u bošnjačkim medijima nikada nema ni riječi. Međutim, mi vjerujemo da je to put, jedini, ka boljoj i sretnijoj, prosperitetnijoj, europskoj BiH, a katastrofalno bi bilo za sve građane i za Bosnu i Hercegovinu kada bi primjer Viteza ostao usamljen, kada bi se u konačnici pokazalo da su to, ipak, bili donkihotovski juriši na vjetrenjače.
| VL | HB.org |