Republika Hrvatska: Inauguracija Zorana Milanovića

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sutra će položiti prisegu za svoj drugi petogodišnji mandat, na inauguraciji u Uredu predsjednika na Pantovčaku prisustvovat će stotinjak uzvanika, među njima i četvero potpredsjednika Sabora.

Milanović je po drugi puta izabran za hrvatskog predsjednika prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja, kada je u drugome krugu pobijedio protukandidata Dragana Primorca.

Na inauguraciji, koja će se održati u utorak u podne, prisustvovat će bivši predsjednici države, predstavnici institucija i udruga, Oružanih snaga RH, vjerskih zajednica, šefovi stranaka koje su Milanovića podržale u kampanji, članovi tima koji su mu vodili izbornu kampanju te obitelj i prijatelji.

Prisega i inauguracijski govor

Inauguracija će početi prijavkom Počasno-zaštitne bojne na platou ispred Ureda predsjednika, a cijela svečanost trebala bi trajati oko 45 minuta.

Nakon pregleda Počasno-zaštitne bojne predsjednik Milanović sa suprugom Sanjom ući će u svečanu dvoranu gdje će biti uzvanici i suci Ustavnoga suda.

Uslijedit će državna himna “Lijepa naša domovino” koju će otpjevati klapa Hrvatske ratne mornarice “Sv. Juraj”, a potom će Milanović pred sucima Ustavnoga suda, na čelu s predsjednikom Miroslavom Šeparovićem, prisegnuti (držeći ruku na Ustavu) svojom čašću da će “dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana”.

Nakon potpisivanja prisege i glazbenog broja, pjesme “Cetina” u izvedbi Sinjske klape, uslijedit će Milanovićev inauguracijski govor.

Za sam kraj svečanosti klapa Trogir izvest će “Bodulsku baladu”, učenica Chritzel Renae Aceveda pjesmu “Dej mi Bože oči sokolove”, a Ansambl Lado fragmente iz “Slavonske kraljice”, nakon čega je predviđen kratki koktel za uzvanike.

U utorak će na Pantovčaku biti veći broj uzvanika nego na inauguraciji prije pet godina kada ih je bilo četrdesetak. Među stotinjak gostiju bit će troje bivših predsjednika Republike – Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović.

Dolaze i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomir Kundid, zapovjednici svih grana Oružanih snaga, ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija i predstojnik Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost. Također i predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, vojni ordinarij Jure Bogdan i apostolski nuncij Giorgio Lingua te predstavnici najvećih vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Uz suprugu Sanju Milanovićevoj inauguraciji prisustvovati će i njihovi sinovi Ante Jakov i Marko, kao i članovi šire predsjednikove obitelji.

Na inauguraciji će biti i generali iz Domovinskog rata Ante Gotovina, Mladen Markač, Ivan Čermak, Rahim Ademi, Ljubo Česić, Ante Kotromanović te Antun Kikaš, bivša premijerka Jadranka Kosor te bivši načelnik Glavnog stožera OS Robert Hranj.

Održavanje inauguracije na Pantovčaku uveo je upravo Milanović prije pet godina, a nakon što su prethodne, predsjednika Franje Tuđmana, Stjepana Mesića, Ive Josipovića te predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, održavane na Markovu trgu.

Milanović je otklonio mogućnost da se inauguracija održi na nekom drugom mjestu poručivši da je vezan odlukom o tome od prije pet godina.

Hrvatski premijer otkrio: Predsjednički izbori bit će 29. prosinca

Kao što sam rekao, izbori neće biti ni na Božić ni na Štefanje tako da svi koji žele panirati svoje aktivnosti mogu to učiniti – rekao je Plenković

Hrvatski premijer Andrej Plenković upravo je objavio da će se prvi krug predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj održati 29. prosinca. Vlada RH će donijeti odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora u četvrtak, izbori će biti u nedjelju, 29. prosinca, najavio Plenković.

– Kao što sam rekao, izbori neće biti ni na Božić ni na Štefanje tako da svi koji žele panirati svoje aktivnosti mogu to učiniti – rekao je Plenković u utorak, nakon Sjednica Predsjedništva HDZ-a.

Bude li drugog kruga, bit će 12. siječnja 2025. godine. U fokusu HDZ-a je Afera Beroš koju je Plenković prokomentirao: 

Dajemo potporu tijelima kaznenog progona da se ovaj veliki slučaj u hrvatskom zdravstvu i na političkoj sceni rasvjetli do kraja pa da odgovorni i odgovaraju. Mi kao većina idemo dalje, to smo dogovorili – rekao je.

– Odluka DORH-a je očekivana, prema ovome oštećen je proračun RH, nema nikakve štete za EU proračun. Tijela poput EPPO-a i DORH-a trebaju surađivati, to nisu neki stranci.

– Osuđujemo svaki oblik korupcije, ovakvi slučajevi se trebaju rasvijetliti. Što je poanta rasprave o nadležnosti? Da onaj tko je prvi počeo treba nastaviti bez obzira na sve? Sporiti instituciju koja odlučuje o nadležnosti je promašena tema. Odgovorio je i na pitanje je li razmišljao o ostavci: 

Ne možemo odgovarati za kaznena djela koja čine pojedinci. Ovako nešto ne bi napisao niti najbolji scenarist. Bilo tko tko je s nama sjedio na Vladi ne bi ovo mogao naslutiti. Mi imamo stvarnu borbu protiv korupcije – rekao je pa se osvrnuo i na status Vilija Beroša u stranci:

– Njegov će status biti u mirovanju, praktički kao da nije član, ali o tome će odluku donijeti gradska organizacija- rekao je Plenković.

izvor: vecernji.ba

Plenković danas s potpisima kod Milanovića

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović primit će u 10:00 sati predsjednika Vlade RH i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića u okviru postupka za davanje mandata za sastavljanje Vlade RH, prenosi BHRT.

Plenković je jučer objavio da ima 76 potrebnih potpisa za formiranje nove i stabilne Vlade.

Među tim potpisima, iz Domovinskog pokreta ih je 12, a ne 13 jer Josip Jurčević svoj potpis nije dao. Sklapanje sporazuma s HDZ-om Domovinski je pokret prihvatio na sastanku Predsjedništva.

Prilikom pregovora dogovoreno je da će Vlada biti takva da nitko neće u potpunosti kontrolirati resore. U svakom resoru i Domovinski pokret provodit će dio svojih politika. U sporazumu o suradnji s HDZ-om usuglasit će se međusobne politike, što Domovinskom pokretu osigurava da u buduće politike ugradi velik dio svoga programa.

Domovinski pokret dobit će tri resora – demografiju, poljoprivredu i gospodarstvo.

Potporu Andreju Plenkoviću kao mandataru dao je i dio zastupnika nacionalnih manjina, među njima i zastupnik mađarske manjine Robert Jankovics.

Tko će u budućoj vladi voditi koji resor – još se ne zna.

Prva sjednica Hrvatskog sabora održat će se za tjedan dana, u četvrtak, 16. svibnja 2024. godine.

Kada će se održati parlamentarni izbori u Hrvatskoj? Ovo su mogući datumi

Kada će se izbori točno održati, odlučuje predsjednik Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje. On na raspolaganju ima četiri nedjelje.

Najava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za 11. saborski saziv održati prije izbora za Europski parlament, u bitnome je definirala i mogući datum izbora. Ipak, kada će se oni točno održati, odlučuje predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje.

No, zbog propisanih pravila, po kojima od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, do dana izbora, mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana, predsjednik će na raspolaganju imati četiri nedjelje. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja. Raspusti li se pak 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Saborske zastupnike biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa, tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.

Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala. Sabor je, naime, jesenas donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica. Najveća promjena je u Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti stranke, koalicije stranaka i birači. Osim u Hrvatskoj, izbori za Sabor provode se i u inozemstvu, u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, po hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.

Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo. Ponašanje izbornih sudionika u promidžbi i na samim izborima, ocjenjuje Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba