posao

Ovo su poslovi s najmanjom stopom stresa: Je li i vaš među njima?

Ljudi se najčešće ne mogu usuglasiti o tome koji je posao najstresniji, a to svakako i jeste teško odrediti. Ipak, među svim tim stresnim poslovima izdvajamo one koji su najmanje stresni.

1. Maser

Radeći posao masera trebalo bi značiti da ste pod najmanjim stresom. Dok pomažete drugima da se opuste i riješe anksioznosti i napetosti, radite u atmosferi koja je napravljena tako da opušta. Također, maseri uglavnom mogu organizirati svoje radno vrijeme kako žele, dok većina drugih ljudi to ne može.

2. Medicinski tehničar

Prema istraživanjima iz 2013. godine, posao medicinskog tehničara također se našao visoko na listi manje stresnih poslova. Ljudi koji se bave ovakvim poslovima obično rade u ordinacijama ili bolnicama i imaju ograničen kontakt s pacijentima. Ovaj posao ne uključuje obavljanje mnogo stvari odjednom i obično se radi u mirnom okruženju, bez ometanja, kako bi se radnici usredsredili na ono što rade.

3. Fitness instruktor / trener

Posao fitness instruktora ili trenera jedan je od najmanje stresnih poslova, a uz to je jedan od najboljih poslova za vaše zdravlje. Vježbanje svakako smanjuje stres i napetost pa, u skladu s tim, i posao pri kojem vježbate i pokazujete drugima kako to isto da rade spada u najmanje stresne.

4. Nutricionista

Nutricionisti također rade posao u kojem je fokus na zdravlju i zdravoj ishrani. Oni svoje radno vrijeme provode pomažući drugima kako da se hrane zdravo pa njihova profesija spada u najzdravije profesije i, naravno, u one s minimalnim izvorom stresa.

5. Logoped

Posao logopeda spada u top-12 poslova u dvije kategorije: najmanje stresnih poslova i dobro plaćenih poslova. U istraživanjima je sudjelovalo više logopeda i svi su ocijenili nivo stresa na svom poslu “jedva primjetnim”.

6. Krojač

Ljudi koji rade kao krojači mogu koristiti svoju kreativnost dok rade, a radno vrijeme uglavnom provode u mirnoj i opuštenoj atmosferi.

7. Frizer

Posao frizera može biti vrlo naporan jer podrazumijeva svakodnevno stajanje i držanje ruku u nezgodnom položaju. Ipak, ovaj posao ujedno pruža i mogućnost da izrazite svoju kreativnost i sklopite dosta novih veza.

8. Programer

Ovaj posao je jedini koji povezuje izražavanje kreativnosti i računarskih vještina. Uz to je moguće raditi u prijatnom okruženju i od kuće.

9. Tehnički pisac

Istraživanja su pokazala da bi i ovo trebalo da bude posao s vrlo niskim stepenom stresa. Tehnički pisci uglavnom mogu da rade samostalno i bez velikog pritiska. Uglavnom nemaju tačne i kratke rokove kao neki drugi pisci, tako da je nivo stresa zaista na minimumu.

10. Slobodan pisac (freelancer)

Ovaj posao ima najmanju stopu stresa. Osim toga, također se našao i na listi dobro plaćenih poslova. Iako, za razliku od tehničkih pisaca, pisci freelanceri imaju rokove koje moraju poštovati, oni s druge strane imaju slobodu da izraze svoju kreativnost i pišu o čemu žele. Oni ne samo da odlučuju o tome kad i gdje će raditi, već mogu da biraju koje će poslove i teme prihvatiti.

Kako se motivirati na poslu i pripremiti za novi radni tjedan

Motivacija je način života. Kako biste spriječili monotono raspoloženje i osjećaj lijenosti vrlo je važno poduzeti aktivnosti koje vas motiviraju, inače možete trošiti puno energije i vremena bez ikakvih produktivnih rezultata.

Motivacija povećava napore koje ćete uložiti u svoj posao. Uz povećanje napora i vaša produktivnost će se također povećati.

Nemojte dopustiti da se osjećate kao da ste zapeli u rutini. Stručnjaci poručuju da se bilo kome može desiti da nakon nekoliko godina posla izgubi motivaciju koja dolazi iz unutarnjih želja. Navode nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste ponovo na posao išli s iskrom u očima.

Zadajte sebi veliki cilj

Za početak sebi postavite veliki cilj kao dugogodišnji plan koji biste htjeli ostvariti, a onda malim koracima krećite u ostvarivanje zadanog.

Počnite malim koracima

Nakon što ste sebi postavili veliki cilj, u njegovo ostvarivanje krenite malim koracima, odnosno raščlanite zadatke na manje dijelove kako biste ih što uspješnije obavili.

Prvo uradite posao koji vam je najteži

Nema smisla da ostavljate zadatke koje najmanje volite za kraj, jer ćete samo biti nervozni. Umjesto toga, najteži posao obavite prvi, a zatim uživajte u onom što vam je draže.

Naučite nove tehnike i vještine

Kada je bio posljednji put kada ste naučili nešto novo? Ako je to bilo na početku vaše karijere, nije čudno da nemate motivaciju za obavljanje posla. Trebali biste upisati neki tečaj nakon kojeg možete napredovati u poslu.

Pronađite mentora

U svakom poslu ima netko tko je bolji od vas, pronađite inspiraciju pomoću te osobe i pitajte je za savjet.

Vježbajte zahvalnost

Istraživanja pokazuju da se pozitivnim pristupom prema poslu smanjuje razinu stresa, okruženje na poslu postaje ugodnije, a vaša želja za ostvarivanjem ciljeva se povećava.

Napravite dijagram stvari koje volite

Pomoću dijagrama stvari koje volite uvidjet ćete koliko se one poklapaju s vašim trenutnim poslom.

Nagradite se za ostvarene ciljeve

Kako biste bolje funkcionirali na bilo kojem poslu, neka vam u naviku pređe proslava ili barem priznavanje vašeg uspjeha na dnevnoj bazi. Ovo je bitan korak koji ne biste trebali preskakati.

Tražite povratnu informaciju

Povratna informacija je veoma važna za svakog radnika, bez obzira na poziciju. Insistirajte da vam vaši nadređeni s vremena na vrijeme daju povratnu informaciju o vašem radu kako biste znali što trebate popraviti, a što dobro radite.

Uzmite pauzu

Ako ste prošli kroz sve korake i još uvijek se osjećate nemotivirano, možda je vrijeme da uzmete kratku pauzu od posla, jer ste preumorni, ili da razmislite o promjeni posla.

(Business magazin)

Lakše do vize za Njemačku: Novi zakon donosi olakšice, ali nije sve “med i mlijeko”

Facebook stranica Non EU Service – Germany objavila je prije izvjesnog vremena tabelu na kojoj su predstavljene osnovne razlike između Zakona 26.2 odnosno odredbe o zapošljavanju radnika iz Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije koji važi od 1.1.2016. do 31.12.2020. godine i novog njemačkog Zakona o zapošljavanju kvalificiranih radnika koji važi od 1.1.2020.

Radnici koji su dosad bili u Njemačkoj dobivat će vize do 2020. godine, a novim zakonom slijede brojne olakšice, ali neće sve biti “med i mlijeko”.

Prema novom zakonu se u struci može zaposliti samo osoba koja ima u toj struci nostrificiranu diplomu, dok se prema važećem zakonu osoba mogla zaposliti u bilo kojoj struci.

Kada je riječ o visini osobnog dohotka, ukida se odredba prema kojoj plaća nije smjela biti manja od zakonski propisane satnice /mjesečnog primanja. Dalje svi koji se zapošljavaju moraju imati certifikate o znanju jezika.

Čekanje na termin se drastično smanjuje – umjesto od osam do 18 mjeseci, kako je to bilo dosad, sada će to biti tri tjedna. Također, čekanje na odobrenje vize se smanjuje s tri mjeseca na tri tjedna.

Istog dana kada se odobri radna radna viza odobrava se i viza za spajanje obitelji, što je jedna od odredbi novog Zakona.

Po ovom pitanju, i jedan i drugi zakon (26.2 i FEG) spajaju obitelj po obiteljskom zakonu, a ne po radnom zakonu. Ovo znači da su nositelji spajanja, osobe koje dobiju radnu vizu ali i obitelj koja “se spaja”.

I to ostaje na snazi kod oba zakona dok god oni važe.

Razlika se vidi u uvjetima za spajanje obitelji tako da novi zakon dopušta da se na terminu kod kvalificiranih radnika podnesu dokazi o ispunjavanju uvjeta za spajanje obitelji odmah. Dakle, ako su ispunjeni svi ovi uvjeti, obitelj može ići odmah s vama, navodi se u objašnjenju na Facebook stranici Non Eu Service – Germany.

Podsjećanja radi, veleposlanica Njemačke, Kristine Hofman, početkom veljače rekla je da je, zahvaljujući dobrim ekonomskim prilikama, trenutno nepopunjeno oko 1,2 milijuna radnih mjesta u najrazličitijim oblastima i branšama.

(avaz.ba)

Traže se: Kuhari zarađuju između 1.500 i 1.900 eura neto, konobari između 1.400 i 1.800 eura

Posrednička tvrtka za zapošljavanje u Austriji u velikoj je potrazi za sezonskim ugostiteljskim radnicima.

Trenutno traže kvalificirane kuhare koji raspolažu znanjem njemačkog ili engleskog jezika, te konobare, recepcionare, sobarice i domare s odgovarajućim radnim iskustvom. Zainteresirani za poslove kozmetičara i masera moraju imati stručnu kvalifikaciju.

Za sezonske radnike u turizmu sezona nikad ne prestaje. Nakon što posljednji turisti napuste jadranska ljetovališta, dio sezonaca seli se u europska zimovališta gdje za bolju plaću rade jednake poslove kao i u domaćim hotelima i restoranima. Dvije velike turističke kompanije koje djeluju u Istarskoj županiji, Arena Hospitality Group i Valamar, po okončanju ljetnih poslovnih aktivnosti šalju svoje radnike na rad u druge zemlje Europske unije, a time se bavi i specijalizirana tvrtka Euro career koja ima sjedište u Istri, piše Glas Istre.

U Arena Hospitality Group potvrdili su da njihovi sezonci odlaze raditi u hotele u Köelnu, Berlinu i Ninbergu u Njemačkoj. Hrvatska tvrtka sa sezoncima ima ugovore na određeno vrijeme, a kad oni isteknu po potrebi se zapošljavaju u Njemačkoj. Ugovore o povremenom zapošljavanju s njima sklapaju njemački poslodavci.

– Internacionalizacijom poslovanja, odnosno preuzimanjem hotela u Obertauernu u Austriji, za naših četrdesetak djelatnika otvorila se mogućnost za rad i u zimskim mjesecima, čime su im omogućena cjelogodišnja primanja, kažu u Valamaru. – Osim toga, u Valamaru svaki drugi zaposlenik ima osigurana cjelogodišnja primanja, i to kroz zasnivanje stalnog radnog odnosa ili kroz mjeru stalnog sezonca te program Valamar +3.

Ipak, najviše sezonaca na rad u zimovališta u Austriji odlazi preko agencije Euro-career čija direktorica Aleksandra Berteld kaže da je najmanje zainteresiranih za sezonski posao u ski resortima iz Istarske županije. Uvjeti koje nude sezonskim radnicima vrlo su atraktivni kada se usporede s prilikama na domaćem tržištu rada. Posljednji oglas za radno mjesto kuhara ili kuharice u hotelu s četiri zvjezdice u Tirolu nudi plaću od 1.800 eura neto mjesečno za rad od 52 sata tjedno, božićnicu, naknadu za godišnji odmor, smještaj u jednokrevetnoj sobi i prehranu. Uz kuhanje, treba znati njemački jezik.

– Kuhari zarađuju između 1.500 i 1.900 eura neto, konobari između 1.400-1.800 eura, a sobarice, maserke, kozmetičarke, recepcionari i domari oko 1.500 eura na mjesec, kaže Aleksandra Berteld. – Plaće ovise o satnici, kvalifikacijama i poziciji. Nisu jednake plaće u objektima koji rade tokom ljetne i zimske sezone i onima koji rade tokom cijele godine jer je u ovim drugim satnica niža. U njime je satnica i 45 sati tjedno, dok se do ove godine na skijalištima radilo i 54 sata tjedno. Od ove zime i to se promijenilo i satnica je 48 sati, objašnjavaju u tvrtki Euro Career.

Ta posrednička tvrtka za zapošljavanje u Austriji u velikoj je potrazi za sezonskim ugostiteljskim radnicima. Trenutno traže kvalificirane kuhare koji raspolažu znanjem njemačkog ili engleskog jezika, te konobare, recepcionare, sobarice i domare s odgovarajućim radnim iskustvom. Zainteresirani za poslove kozmetičara i masera moraju imati stručnu kvalifikaciju.

– Surađujemo s hotelima sa četiri i pet zvjezdica u austrijskim pokrajinama Kärnten, Steiermark, Tirol i Vorarlberg od kojih neki rade samo sezonski. Za rad u Austriji potrebno je ishodovati radne dozvole, koje nadležnom zavodu za zapošljavanje predaje poslodavac uz odgovarajuće dokumente poput osobne ili putovnica i diplome. Za nekvalificirane djelatnike je dovoljna samo osobna ili putovnica, pojašnjava Aleksandra Berteld.

Za posao se, kaže, treba javiti na vrijeme. Naime, razdoblje ishodovanja radne dozvole nije jednako u svim austrijskim pokrajinama. U nekima, poput Salzburga, može trajati šest tjedana. U prosjeku se radna dozvola izdaje dva do tri tjedna nakon predaje sve potrebne dokumentacije te vrijedi isključivo za objekt koji je predao papire zavodu za zapošljavanje. Nakon 30. lipnja 2020. godine otvara se tržište rada tako da radne dozvole više neće biti potrebne, piše Glas Istre.

Odliv radne snage otvorio put za studentske poslove

Sve manji broj radne snage u BiH natjerao je sve više poslodavaca da radnike traži među studentima putem omladinskih organizacija.

U studentskom servisu “Index” u Sarajevu kažu da posla za studente ima, te da oni uglavnom variraju od čišćenja, utovara-istovara, slaganja robe do promocija.

“Kako sve više ljudi napušta BiH i ide u inostranstvo, poslodavci sve više radnu snagu traže među studentima”, rekli su u ovom studentskom servisu.

Ističu da je zbog toga i satnica porasla, a zainteresovanost za ove poslove među studentima je velika.

“Minimalna satnica prije tri godine je bila tri KM, a sada je pet KM”, objasnili su u “Indexu”.

Dodaju da je zapošljavanje studenata isplativije za poslodavce, ali da je jedini problem što zakon o radu, kada je u pitanju zapošljavanje studenata, nije dovoljno definisan.

“Studenti u Sarajevu su veoma zainteresirani za ove poslove, te se na svaki oglas za posao javi više studenata nego što je neophodno”, kazali su u studentskom servisu “Index”.

Navode da oni ne naplaćuju naknadu za članstvo, jedino je potrebno da se donese potvrda o redovnom studiranju, kopija osobne iskaznice, potvrda o mjestu prebivališta, kao i broj žiro računa.

“Kada studenti obave posao, firma nam šalje novac, koji studentima prosljeđujemo u roku od 24 sata na njihov žiro račun”, objasnili su u “Indexu”.

Ivo Turkeš, direktor Omladinske zadruge KAB u Banjaluci, kaže da je osjetno da u BiH nedostaje radnika, te da je broj studenata zainteresiranih za privremene i povremene poslove isti.

“Broj poslovnih ponuda kod nas je sličan kao i prošlih godina. Broj zainteresiranih studenata varira, pa tako u vrijeme ispitnih rokova zainteresiranost opada”, objasnio je Turkeš.

Dodaje da je sada vrijeme ispita, tako da je zainteresiranost studenata za ove poslove nešto manja, ali uskoro slijedi vrijeme sezonskih poslova, te očekuju da i ponuda poslova bude veća.

“Kada se riješe ispita, studenti su onda voljni i raditi”, rekao je Turkeš.

Ističe da u KAB-u nisu mijenjali visinu satnice za povremene poslove.

“Kod nas je pet KM neto satnica. Naravno, ukoliko je riječ o poslu koji će trajati duži period, satnica se smanjuje. Činjenica je da neki drugi poslodavci gdje ne rade studenti, već lica s Biroa za zapošljavanje, jesu dizali cijene satnice”, kazao je Turkeš.

Da bi student postao član KAB-a, dovoljno je da ima tekući račun u banci i priloži indeks, te plati 3,50 KM za osiguranje.

“Ukoliko se radi o osobama s Biroa za zapošljavanje, one pored plaćanja osiguranja i tekućeg računa moraju priložiti ovjeren karton da su na Birou”, naveo je Turkeš.

(Nezavisne novine)

Njemačkoj potrebno više od milion radnika, a najveća potražnja je u ovim sektorima…

U prvom kvartalu 2019. u Njemačkoj je bilo nepopunjeno 1,38 miliona radnih mjesta, što je gotovo 200.000 više nego u istom razdoblju prošle godine, saopćila je u utorak Savezna agencija za zapošljavanje navodeći da je najveća potražnja i dalje za kvalificiranim radnicima srednjoškolskog obrazovanja.

– Tržište rada je i dalje neosjetljivo na opasnosti koje proizlaze iz naznaka da bi ekonomski rast mogao oslabiti. Broj nepopunjenih radnih mjesta je početkom godine opao, ali to je povezano sa sezonskim kretanjima. U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je porast potražnje za radnicima, rekao je Alexander Kubis iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB), koje djeluje povezano s Agencijom za zapošljavanje, prenio je Index.hr.

Prema najnovijim podacima, na 170 nezaposlenih dolazi 100 nepopunjenih radnih mjesta.

Koji poslovi se najviše traže?

Najveća potražnja je u sektoru uslužnih djelatnosti, iza kojih slijede građevina i zdravstvo.

Najveća je potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom, ali i dalje vlada velika potražnja za inženjerima u sektoru hemije, mašinstva i građevinarstva.

No istovremeno je porasla i potražnja za radnicima bez kvalifikacije.

– Potraga za radnom snagom je u mnogim sektorima postala mukotrpnija nego prije, rekao je Kubis.

(Oslobođenje)

U ovoj hrvatskoj tvrtki na posao dolazite i odlazite kada hoćete, a plaća je veća nego u Njemačkoj i Irskoj

Zaposlenici mogu sebi prilagođavati odlaske i dolaske.

Tko hoće raditi može zaraditi više nego u Irskoj ili Njemačkoj, ali mora raditi kao u Irskoj ili Njemačkoj – ističe Josip Majić, osnivač tvrtke “Tech Resources” koja je 2016. otvorena u Splitu, a radi najviše za američko i njemačko tržište, piše Slobodna Dalmacija.

Danas je u tvrtki 14 zaposlenih, od kojih 11 stalno i troje na studentskom ugovoru ili probnom radu. Iza nekolicine njih su godine iskustva u radu s velikim američkim i europskim tvrtkama, a u IT branši u kojoj su žene u pravilu u manjem broju, u ovoj tvrtki pet je žena od kojih su tri programerke.

Radi se o agenciji za razvoj softvera i savjetovanje, specijalizirana za rješavanje tehničkih problema svojih klijenata, a njihov najuspješniji proizvod je softver za obradu plaća na američkom tržištu.

“Tech Recources” je i član udruge Split Tech City, a slovi kao open minded tvrtka.

– Open minded atmosfera znači: možete raditi što god hoćete dok god obavljate zadatke, samo dođite raditi za nas – kaže Majić i dodaje da se to može prevesti na fleksibilno radno vrijeme, zaposlenici mogu sebi prilagođavati odlaske i dolaske, pauze, mogu doći na posao pa u nekom trenutku izići ako moraju obaviti nešto privatno i opet se vratiti kad im odgovara.

– Čak nemam ništa protiv ni da moji djelatnici rade projekte sa strane, da mogu dodatno zaraditi. Mi smo tu da bismo nešto zaradili, mi svi volimo raditi, ističe Majić za Slobodnu Dalmaciju.

Posla ima, a ovo su najtraženija zanimanja: Krojači, obućari, zavarivači, vozači…

Prema istraživanju tržišta rada u Federaciji BiH neka od najtraženijih zanimanja su krojači, obućari, prodavači, zavarivači, vozači.

Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje krajem 2018. godine provele su anketiranje 1.034 poslodavca registrovana u Federacij BiH, a koji imaju pet i više radnika, od kojih je 584 ili 56,47 posto iskazalo potrebu za zapošljavanjem novih 4.838 radnika u 2019. godini.

Poslodavci iz uzorka trenutno zapošljavaju 65.739 radnika, a prema obliku vlasništva obuhvaćeno je najviše privatnih subjekata (82,63 posto). Najveći broj poslodavaca su društva sa ograničenom odgovornošću (67,21 posto).

Najveće procijenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2019. godini iskazane su za zanimanjima u prerađivačkoj industriji (53,08 posto), zatim u građevinarstvu (12,28 posto) i u djelatnosti trgovine (10,83 posto).

Prema stručnoj spremi, navedeni poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV stepena (SSS), i to 44,25 posto, slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme III stepena (KV) 35,43 posto, te za radnike za jednostavne poslove tj. bez kvalifikacija 11,70 posto. Od ukupne iskazanih potreba, 6,90 posto se odnosi na radnike sa visokom stručnom spremom (VSS).

– Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru ovog istraživanja, najtraženija zanimanja III i IV stepena u 2019. godinu su: šivač, krojač i tekstilni radnik, obućar, prodavač-trgovac, zavarivač, vozač, bravar, stolar, konobar, kuhar, zidar. Najtraženija zanimanja visoke stručne spreme u 2019. su: mašinski inženjer, ekonomista, doktor medicine i stomatolog, el. inženjer – informatičar, građevinski inženjer, pravnik, saopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Od ukupno 1.034 anketirana poslodavca 51,64 posto je navelo razloge nedostataka radnika određenog profila. Kao razloge nedostatka određenih profila zanimanja, poslodavci navode nedostatak potrebnih kvalifikacija radnika (25,97 posto), visoka izdvajanja za poreze i doprinose (18,20 posto), da kandidati ne prihvataju radno vrijeme poslodavca (12,38 posto), te nedostatak poticajnih sredstava za obuku (11,92 posto) i nedostatak potrebnog radnog iskustva kandidata (8,05 posto).

U kontekstu kvaliteta kvalifikacija, stručnog znanja i vještina kandidata za radna mjesta, poslodavci su najveće nezadovoljstvo iskazali nedostatkom praktičnog rada kandidata u toku obrazovanja (28,11 posto), dok 17,36 posto poslodavaca smatra da stečene kvalifikacije kandidata za slobodna radna mjesta ne odgovaraju realnim potrebama tržišta rada.

Anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata (39,22 posto), dok 35,33 posto koristi usluge javnih službi za zapošljavanje u vidu posredovanja u zapošljavanju.

(Oslobođenje)