Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog u skladu sa preporukom Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation- IDF).

Šećerna bolest je najčešća kronična endokrina bolest. Glavno obilježje ove bolesti je povišen nivo šećera u krvi. Povišen nivo šećera u krvi dugoročno oštećuje male krvne žile u svim organima, ali najznačajnije posljedice ostavlja na krvnim žilama srca, mozga, bubrega, oka i ekstremiteta.

Od šećerne bolesti može oboljeti bilo ko. Iako se dijabetes tip 2, koji u prosjeku čini oko 90% oboljelih najčešće javlja u odraslih, on sve češće postaje problem i u mlađim dobnim grupama. Svaka osoba, svugdje i u bilo kojoj životnoj dobi je pod rizikom obolijevanja od šećerne bolesti.

Šećerna bolest se javlja kod osoba kojima gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili u slučajevima kada tijelo efikasno ne može koristiti proizvedeni inzulin. Inzulin je važan enzim koji je odgovoran za prenošenje šećera – ugljikohidrata koji unosimo hranom te se nakon resorpcije u crijevima prenosi u krvotok, a iz krvotoka u stanice. Taj šećer – glukoza se mora vezati za inzulin i samo takav se može unijeti u svaku stanicu u tijelu gdje se koristi kao izvor energije neophodan za rad svih mišića i tkiva, a samim tim i svih organa u ljudskom tijelu.

Ukoliko inzulina nema dovoljno ili ga ćelije ne prepoznaju adekvatno (inzulinska rezistencija), nivo šećera u krvi raste. Ako se takvo povećanje šećera u krvi ne prepozna na vrijeme i ne liječi pravilno, nastupa trajno oštećenje zidova krvnih žila, što dovodi do slabije prokrvljenosti srca, mozga, bubrega, oka i krvnih sudova na stopalima

Određeni faktori koji mogu povećati rizik od razvoja šećerne bolesti su:

  • prekomjerna tjelesna težina (80% osoba sa šećernom bolešću tip 2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu)
  • starost (u dobi iznad 40 godina učestalost šećerne bolesti raste)
  • nedostatak fizičke aktivnosti
  • nasljedni faktori
  • pojava dijabetesa u trudnoći
  • smanjena tolerancija glukoze
  • dugotrajna izloženost stresu

Najučestaliji simptomi šećerne bolest su:

  • žeđ i suhoća usta
  • učestalo mokrenje
  • gubitak težine
  • pojačana glad
  • umor i iscrpljenost
  • zamućenje vida
  • trnci u stopalima
  • sporo zarastanje rana uz učestale infekcije

Tri su glavna tipa šećerne bolesti:

  • Šećerna bolest (dijabetes) tip 1 (ranije je korišten naziv juvenilini ili mladalački dijabetes)
  • Šećerna bolest (dijabetes) tip 2 (dijabetes u odrasloj dobi, ranije je korišten naziv starački dijabetes)
  • Gestacijski dijabetes (dijabetes koji se javlja tijekom trudnoće i nestaje najkasnije šest tjedana nakon poroda).

Međunarodna dijabetička fondacija u svom Atlasu dijabetesa iz 2021. godine izvještava da 10.5% (otprilike 537 milijuna) odrasle populacije u dobi od 20 do 79 godina ima dijabetes, a gotovo polovina njih nije svjesna da živi sa tim stanjem. Projekcije IDF-a pokazuju da će jedna od osam odraslih osoba (otprilike 783 milijuna) živjeti s dijabetesom, što je povećanje od 46% do 2045. godine.