Dok većina svijeta posljednji dan u godini jednostavno naziva Stara godina ili Novogodišnja večer, u mnogim europskim zemljama taj dan nosi poseban naziv – Silvestrovo. Iza ovog naziva krije se zanimljiva povijesna priča koja seže još u 4. stoljeće.
Sveti Silvestar I. bio je 33. papa nakon svetog Petra, koji je služio kao poglavar Katoličke crkve od 314. do 335. godine. Preminuo je 31. prosinca 335. godine, zbog čega se njegov spomendan obilježava upravo na taj datum. Njegov 21-godišnji pontifikat bio je iznimno važan za povijest kršćanstva.
Za vrijeme Silvestrovog papinstva dogodile su se neke od najvažnijih promjena u povijesti kršćanstva. Rimski car Konstantin I. Veliki 313. godine donio je Milanski edikt kojim je kršćanstvo postalo slobodna religija u Rimskom Carstvu. Prema legendi, papa Silvestar I. izliječio je cara Konstantina od gube, nakon čega se car preobratio na kršćanstvo.
U našim krajevima postoji izreka “Kako dočekate ponoć, takva će vam biti cijela godina”, koja odražava vjerovanje da način na koji provedemo posljednje trenutke stare godine utječe na cijelu nadolazeću godinu. Zbog toga ljudi posebnu pažnju posvećuju pripremi za doček. Zovu se gosti, najčešće obitelj i bliski prijatelji s kojima želite ući u novu godinu pa ih time simbolički pozivate da budu dio vašeg života i u njoj. Priprema se hrana i alkoholna pića, najčešće pjenušac, i gleda se već tradicionalni vatromet.
S druge strane, neki preferiraju organizirane dočeke na trgovima ili u klubovima. Tu uz glazbeno scenski program i velikom količinom drugih ljudi dijele pozitivnu atmosferu uz piće i pjesmu.