Cijene hrane na svjetskom tržištu su, prema analizama svjetskih stručnjaka, u prosincu prošle godine zabilježile blagi pad, ali za građane BiH to nije značilo nikakvo olakšanje. Naprotiv, svakodnevni život postaje sve skuplji, a borba za preživljavanje sve teža. Dok svjetske statistike govore o blagoj stabilizaciji cijena, u BiH realnost pokazuje sasvim drugačiju sliku – rast cijena osnovnih namirnica nezaustavljivo opterećuje kućne proračune, dok plaće i mirovine ostaju daleko iza inflacije.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) objavila je kako je njihov indeks cijena hrane, koji prati kretanje najvažnijih globalno trgovanih proizvoda, u prosincu prošle godine iznosio 127 bodova, što je blagi pad u odnosu na mjesec prije. Međutim, u usporedbi s prosincem 2023. godine, indeks je porastao za 6,7 posto. Iako je još uvijek 20,7 posto niži od rekordnog maksimuma zabilježenog u ožujku 2022., jasno je kako cijene na godišnjoj razini i dalje ipak rastu. Šećer je u prosincu prošle godine zabilježio najveći pad cijene među glavnim namirnicama – smanjenje od 5,1 posto rezultat je dobrih prinosa šećerne trske u zemljama proizvođačima.
Mliječni proizvodi su u prosincu prošle godine zabilježili blagi pad od 0,7 posto, čime je prekinut sedmomjesečni trend neprekidnog rasta. No, kada se pogleda cijela godina, njihova cijena skočila je čak 17 posto. Biljna ulja, koja su neizostavni dio svake kuhinje, na globalnom su tržištu u prosincu prošle godine zabilježila pad od 0,5 posto. Ipak, u odnosu na prethodnu godinu, njihova cijena porasla je za nevjerojatnih 33,5 posto. Cijene mesa su, s druge strane, u prosincu prošle godine porasle za 0,4 posto u odnosu na studeni, dok su na godišnjoj razini više za 7,1 posto. Kada je riječ o žitaricama, cijene su u prosincu ostale gotovo nepromijenjene, ali su na godišnjoj razini pale za 9,3 posto. Pad cijena pšenice bio je kompenziran blagim rastom cijena kukuruza. Iako globalni podaci govore o stabilizaciji, za građane BiH stvarnost je znatno drugačija.
Cijene osnovnih namirnica nastavljaju stalno rasti. Mlinari su podigli cijene brašna. Vreća od 25 kilograma već u pojedinim dijelovima BiH stoji 28 KM, a ponegdje i 30 KM. To povećanje izazvalo je i lančanu reakciju pa su cijene kruha i ostalih pekarskih proizvoda nedavno porasle. Sada nema kruha ispod 2 KM. A očekuje se rast cijena i drugih osnovnih proizvoda poput ulja, šećera i mlijeka.
Poskupjele i razne usluge
Globalna cijena kave porasla je od 60 do 80 posto pa su i domaći ljubitelji ovog napitka osjetili posljedice. Šalica kave je već 2,50 KM. Ni uslužni sektor nije imun na rast troškova. Frizeri, keramičari i građevinari već su podigli cijene svojih usluga, a zbog sve skupljih materijala i energije očekuje se daljnji rast. Ni na tržištu nekretnina situacija nije ništa bolja – cijene stanova ne prestaju rasti. Stručnjaci predviđaju da će četvorni metar stambenog prostora tijekom ove godine poskupjeti za dodatnih od 300 do 500 KM, što je posljedica rastućih troškova gradnje i materijala. I dok globalne statistike možda djeluju ohrabrujuće, svakodnevni život građana BiH svjedoči o drugačijoj stvarnosti. Poskupljenja se nastavljaju, a mnogi se pitaju kako će preživjeti u idućim mjesecima, gdje je kraj nezaustavljivom rastu cijena te koliko će još dugo građani to moći trpjeti.