BiH već puna tri desetljeća čeka na jednu “sretnu godinu“. Kao i svih prethodnih, i za 2024. može se reći da je imala svojih svijetlih trenutaka, iako je, općenito govoreći, bila još jedna godina za zaborav.
Ono što se sigurno ne može zaboraviti tragedija je koja je početkom listopada zadesila dijelove BiH. Razorne poplave i klizišta najsmrtonosniji trag ostavili su u Jablanici. Uz izgubljene živote i uništenu imovinu, gotovo tri mjeseca od te kataklizme na nju svakodnevno podsjeća i još neobnovljena dionica pruge zbog koje je veći dio BiH praktički odsječen od luke u Pločama. Rezultat su milijunski gubici koji će se u ekonomiji BiH u godini pred nama tek osjetiti.
Politički će 2024. ostati upamćena po lokalnim izborima u BiH, ali i još trima izbornim procesima u kojima su sudjelovali građani BiH s hrvatskim državljanstvom. Hrvatska superizborna godina prenijela se, dakle, i na BiH, iako su u središtu pozornosti ipak bili lokalni izbori. A na njima ništa novo. Izdominirale su tri vodeće nacionalne stranke – HDZ BiH, SDA i SNSD, uz djelomični uspjeh “trojke” u Sarajevu, oporbenog srpskog bloka u Banjoj Luci i Bijeljini te lokalnih hrvatskih stranaka u Tomislavgradu i Rami.
Izborna je godina negativno utjecala na proeuropske reforme pa je, unatoč proljetnoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, malo toga učinjeno na ubrzanju europskog puta BiH. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ulagala je golem trud, ali to, kao i nesebična potpora RH, nije uspjelo prevladati antagonizam između bošnjačkog unitarizma i srpskog separatizma koji su se sukobljavali oko brojnih pitanja. Status državne imovine, Rezolucija o genocidu u Srebrenici, stranci u Ustavnom sudu BiH – samo su neka od tih pitanja oko kojih su se vodili medijski i politički ratovi između Sarajeva i Banje Luke. Treba li uopće reći – bez pobjednika. Gubitnik je opet bila BiH, koja je ostala i bez financijskih sredstava iz Plana rasta koji je EU osmislio za zemlje zapadnog Balkana.
Na političke odnose u BiH utjecali su i pravni procesi. Od konačne presude i odlaska u zatvor bivšeg premijera FBiH Fadila Novalića, preko nastavka suđenja predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku do uhićenja ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića. Američke sankcije prema pojedinim političarima produbljene su pa su njima i članovima njihovih obitelji zatvoreni i bankovni računi. Hoće li i kakve promjene u američkoj politici prema BiH donijeti povratak na vlast Donalda Trumpa, tek ćemo vidjeti.
Migrantska kriza potpuno je pala u drugi plan iako je BiH i dalje važna etapa na balkanskoj ruti kojom se ilegalci iz Azije i Afrike nastoje dokopati EU. Gotovo cijelu godinu iščekivalo se i konačno potpisivanje sporazuma koji bi omogućio razmještaj pripadnika Frontexa uz granicu BiH sa susjedima. Sporazum je barem parafiran, a potpisivanje se očekuje početkom 2025.
Jedan od događaja iz 2024. koji će se pamtiti jest i vatikansko očitovanje o Međugorju. Dokument Dikasterija za nauk vjere, koji je odobrio papa Franjo, ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove u župi i hodočasničkom mjestu Kraljice Mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama. No, i to je bilo dovoljno da za dolazak u Međugorje poraste zanimanje katoličkih vjernika iz cijelog svijeta i da se stalno propitivanje te teme, barem donekle, potisne u drugi plan.
Božja pomoć i molitve potrebne su BiH, ali hoće li za ovu napaćenu zemlju nova godina biti bolja od dosadašnjih, ponajviše ovisi o onima koji politički predstavljaju tri još uvijek posvađana naroda.