Zbog rasta broja sukoba diljem svijeta sve veći broj djece ne prima cjepivo protiv bolesti poput difterije, tetanusa i hripavca, objavili su Ujedinjeni narodi (UN) u ponedjeljak.
Oko 14,5 milijuna djece nije cijepljeno 2023. u usporedbi s 13,9 godinu ranije, procjenjuje UN. Taj broj je ipak niži nego tijekom pandemije covida-19, kad cjepivo nije primilo oko 18 milijuna djece.
UN vjeruje kako dodatnih 6,5 milijuna djece nije dobilo više od jedne doze, što znači da nisu u potpunosti zaštićena.
Procjene su se radile na temelju broja djece koja su primila ili jednu ili sve tri doze DTP cjepiva koje štiti od difterije, tetanusa i hripavca. Ukupno je prošle godine 84 posto svjetske djece primilo cjepivo u potpunosti, što je ispod razine potrebne da bi se spriječilo širenje bolesti.
Posebno su pogođene zemlje u kojima traju sukobi, upozorili su UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na konferenciji za medije prošli tjedan, uoči objave brojeva.
Najgore je u Sudanu u kojem 15 mjeseci traje građanski rat. Pokrivenost cjepivom tamo je prošle godine pala na 57 posto sa 75 posto koliko je iznosila 2022. godine.
To znači da gotovo 701 tisuća djece u Sudanu nije cijepljeno protiv smrtonosnih bolesti. Broj necijepljene djece na okupiranim palestinskim teritorijima narastao je na 17 tisuća u devet mjeseci prošle godine, pokazuju podaci temeljeni na periodu do rujna. Prije tri godine bilo ih je samo tisuću, upozorile su agencije.
Sudan, Jemen i Afganistan države su koje su 2023. ušle na listu 20 država s najviše necijepljene djece.
Izvješće UN-a ipak ima i pozitivnih strana. Primjerice 2023. je bilo 600 tisuća manje djece bez ijednog cjepiva u Africi u odnosu na 2022., a pokrivenost cjepivom protiv HPV-a također se pojačala diljem svijeta.
izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba