Uz približno 700 milijuna kuna procijenjenog učinka izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, najnoviji udar na banke sprema se sa Zakonom o kamatama (ZOK), piše Poslovni dnevnik.
Nasuprot ZPK-u, izravni se učinci Zakona o kamatama na izbijanje kamatnih prihoda mjere desecima milijuna kuna, kažu u HNB-u. Hoće li novi primjer zadiranja u tržišne mehanizme za neko vrijeme otjerati dio klijenata banaka s legalnog na crno tržište kredita, što predviđaju bankari?
Dugoročni posredni učinci
Ograničavanje kamata kojim se zatezne kamate u pojedinim vrstama kredita praktički izjednačavaju s ugovornima, ne stimuliraju urednost u plaćanju, a ako zatezne kamate ne sadrže kazneni element, rizici će se prije ili kasnije odraziti na kriterije i cijenu kredita. No, osim što se kamatni ugriz između 50 i 100 milijuna samo nadovezuje na druge, i u slučaju ZOK-a važniji su zapravo posredni učinci – u širem i dugoročnijem kontekstu. A to više nije pitanje likovanja ili suosjećanja s bankama s jedne strane ili, pak, iskaza socijalne osjetljivosti kroz limitiranje kamata na npr. minuse po tekućim računima na 10,35 posto, sa sadašnjih 11.
Bijeg stranog kapitala iz banaka
U konačnici, to je i priča o bijegu kapitala stranih investitora iz banaka, sa svim što to u iole duljem roku znači za cijenu novca i općenito uvjete financiranja gospodarstva. Dovoljno je reći da su samo u protekle dvije godine banke ostale kraće za više od 20 milijardi kuna depozita i kredita banaka majki, čime su se smanjili na nešto više od 50 milijardi. Prijedlog tog zakona na Vladu bi trebao kad u Ministarstvu financija dobiju i očitovanje Ministarstva pravosuđa koje se, kako kažu u tom resoru, još čeka. Sve u svemu, Zakon o kamatama je prije svega još jedan politički, a ne ekonomski motiviran zakon, zključuje autorica teksta u Poslovnom dnevniku.