Evo što se događa s vašim tijelom ako svaki dan jedete sir

Hrana koju jedemo svaki dan najviše utječe na naše zdravlje, pa ako redovito jedete sir, važno je znati što on čini tijelu kratkoročno i dugoročno.

Tipično, ako netko voli sir, stvarno voli sir i može pronaći način da ga ugradi u gotovo svaki obrok. Omleti iz kojih curi cheddar, sezonske salate s kozjim sirom, ravioli punjeni mozzarellom, pečeni brie… Toliko sireva, toliko jela. Naravno, hrana koju jedemo svaki dan najviše utječe na naše zdravlje, pa ako redovito jedete sir, važno je znati što on čini tijelu kratkoročno i dugoročno. Na primjer, možda želite smršaviti i pitate se trebate li prestati jesti sir. Ili možda želite smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ovdje registrirani dijetetičari objašnjavaju sve što trebate znati.

Sve dok niste prehrambeno osjetljivi na sir, registrirani dijetetičar Alexis Newman kaže da sir apsolutno može biti dio zdrave prehrane. ‘Sir je pun hranjivih tvari poput proteina, masti, kalcija, fosfora i vitamina A, B12 i D’, kaže ona. Ona dodaje da određene vrste sireva (uključujući plavi sir, brie i švicarski sir) imaju posebnu vrstu masti koja se zove konjugirana linolna kiselina (ili CLA) koja može pomoći u smanjenju upale, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti.

Stručnjaci ističu da sir može biti dio zdrave prehrane sve dok se jede umjereno i ako je u prehranu uključena i druga hrana bogata hranjivim tvarima. Dok sir ima nekoliko važnih nutrijenata, nitko ne može živjeti samo od sira. Iako sir ima hranjive tvari poput proteina i kalcija, također sadrži zasićene masti i natrij, koji mogu negativno utjecati na tijelo ako se konzumiraju prekomjerno. Zbog toga je važno držati se umjerenih količina sira i ne jesti ga previše.

Što se tiče svakodnevnog jedenja sira, stručnjaci kažu da je sir zdravstveno neutralan; utjecati će na tijelo na neke pozitivne načine, kao i neke negativne načine. ‘Pitanje je li ga zdravo svakodnevno konzumirati zapravo je stvar cjelokupnog konteksta prehrane’, kaže ona, ‘Zasićene masti u prehrani trebale bi biti manje od 10 posto ukupnih kalorija. Ako je prehrana već bogata zasićenim masnoćama, tada će dodavanje više sira vjerojatno imati negativan utjecaj na zdravlje, osobito na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ako je prehrana bogata biljkama i prirodno siromašna zasićenim masnoćama, tada će dodavanje malih količina sira biti neutralno ili blago pozitivno zbog dodanog kalcija’.

Ako pokušavate smršaviti na zdrav način i pitate se može li konzumacija sira pomoći ili odštetiti vašem cilju, evo dobrih vijesti: jedenje sira neće uzrokovati debljanje sve dok i dalje održavate kalorijski deficit . Ona naglašava da to vrijedi za bilo koju hranu. Zapravo, Uključivanje sira kao dijela zdravog međuobroka (kao što je u kombinaciji s voćem) može pomoći pri mršavljenju jer sir zasićuje i može spriječiti kasnije prejedanje.

Što se tiče dugoročnog zdravlja, svakodnevna konzumacija sira može spriječiti osteoporozu. To je, kaže ona, zato što je sir bogat kalcijem, koji je važan za zdravlje kostiju. Ako želite da vas ono što jedete zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, važno je voditi računa o tome koliko zasićenih masti ima u sirevima koje konzumirate. ‘Dugotrajno konzumiranje prehrane bogate zasićenim mastima povezano je s visokim razinama LDL kolesterola u krvi, a visoka razina LDL kolesterola povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara’, kaže ona.

Postoje neke namirnice (poput većine povrća) koje možete jesti koliko god želite bez brige utječe li negativno na vaše zdravlje. Sir je vrsta hrane o kojoj treba malo više razmišljati. Može biti dio zdrave prehrane, sve dok se jede u umjerenim količinama i uz veliki izbor druge hrane bogate hranjivim tvarima. ‘Prvo razmotrite svoju cjelokupnu prehranu i poradite na smanjenju unosa hrane bogate zasićenim masnoćama i zamijenite je hranom bogatom vlaknima, nezasićenom masnoćom. Dakle, mala količina sira u nisko rafiniranim žitaricama i prehrani bogatoj vlaknima može biti zdrava. Njezin savjet je da o siru razmišljate kao o začinu, a ne o glavnom fokusu obroka ili međuobroka.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba