Bivši pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. brigade ABiH Enes Handžić, koji je nakon sporazuma s Državnim tužiteljstvom i priznanja zločina nad Hrvatima osuđen na osam godina zatvora, kazao je u Sudu BiH da su ratni načelnik Dževad Mlaćo, bivši zapovjednik Operativne grupe Zapad i aktualni ministar obrane BiH Selmo Cikotić te njegov zapovjednik Tahir Granić bili najutjecajniji ljudi u Bugojnu 1993. godine! U nastavku suđenja Nisvetu Gasalu, Musajbu Kukavici i Senadu Dautoviću, također optuženim za zločine nad bugojanskim Hrvatima, Handžić je potvrdio da je bio “poluga ovih ljudi”, to jest Mlaće i ostalih. – Granić, Cikotić i Mlaćo bili su najutjecajnije ličnosti vojne i civilne strukture u Bugojnu, kazao je Handžić, koji je jučer završio svoje svjedočenje. Svjedok je ispričao da je zajedno s drugim osobama 29. srpnja 1993. sudjelovao u izradi prijedloga spiska zarobljenih Hrvata, uglavnom pripadnika HVO-a, za otpust, procesuiranje ili razmjenu, zavisno od toga kakvu su ratnu prošlost imali. Spisak prijedloga za otpust, naveo je, slali su nadležnim zapovjedništvima i ratnom Predsjedništvu, ali “ne zna tko je to odobravao”. Dodao je da je zarobljenik Mario Zrno pretučen prilikom zakopavanja mrtvih u mjestu Vrbanja i da je povredama kasnije podlegao. Zatočene je, kako je potvrdio, tada čuvala Vojna policija ABiH, koja je dozvoljavala da se zarobljenici tuku. Na pitanje Dautovićevog odvjetnika Refika Serdarevića da li je ABiH odlučivala o tome tko će biti uhićen, a tko pušten, Handžić je odgovorio da su vojne strukture odlučivale o HVO-u, a civilna policija o zatočenim pripadnicima MUP-a HZ “Herceg-Bosne”.
Nadalje, ovaj svjedok rekao je da je bio napravljen “spisak ekstrema”, na kojem je bilo 26 osoba hrvatske nacionalnosti. Oni su u kolovozu 1993. trebali biti prebačeni u Zenicu. No, kako je Handžić čuo od jednog bezbjednjaka, to je zabranio osobno Dževad Mlaćo! – Mlaćo me obavijestio da je našao lokaciju na koju će biti prebačeni zatočenici. Zapovjednik Granić bio je upoznat s tim. Trebali su biti provedeni u zgradu BH Banke (u koju je bila smještena Vojna policija, op. a.), a poslije u motel “Rostovo”… Znam da su trojica premlaćena i podlegla. Ostale su 23 osobe, naglasio je Handžić, potvrđujući da je jednom prilikom obilazio zatočenike na Rostovu. Za nestanak zatočenika čuo je 1994. godine, kada je iz medija saznao da se za njima traga. Ubrzo potom u kontrolu su dolazili bezbjednjaci iz Sedmog korpusa ABiH, koji su se zainteresirali za taj slučaj. Isto tako, Handžić je izjavio da su zatočenici maltretirani u Kulturno-sportskom centru, Salonu namještaja i bugojanskom Marksističkom centru. Državna tužiteljica Slavica Terzić najavila je da će danas dostaviti izmijenjenu optužnicu u slučaju protiv Gasala i drugih. – Optužnica se mora iščistiti u odnosu na iskaz Handžića. Očekujemo da neka djela u odnosu na mog branjenika jednostavno otpadnu, jer smo dokazali da je Handžić određene ljude izvodio iz logora, a kasnije su ubijeni. Optužnica u odnosu na te činjenice sada treba biti modificirana. Što se tiče Mlaće i Cikotića, tužiteljica Terzić mora provesti istragu, pa onda podići optužnicu kako bi i oni bili obuhvaćeni. Tužiteljica je i ranije govorila da vodi istragu protiv Mlaće i Cikotića – kazao je Senad Kreho, branitelj optuženog Gasala.