Generalno

Većina nas na Badnjak kiti jelku, a znate li zašto je to tako?

Zašto se uopće kiti bor, pitate se? Kršćani kićenjem bora na neki način odaju počast Bogu, a ovo se nekada smatra i usvojenom poganskom tradicijom štovanja zimzelenog drveća za vrijeme zimskog solsticija. Postoji nekoliko teorija koje kažu zašto se taj običaj radi baš na Badnjak, a prva je da je sve počelo u Njemačkoj u 16. stoljeću kod luterana i onda se proširilo na cijeli svijet.

Druga legenda govori o propovjedniku iz Engleske koji je u 7. stoljeću došao u Njemačku i smatrao da je najbolji način da objasni jedinstvo Svetog trojstva tako da uzme jelu u obliku trokuta koja bi simbolizirala to Trojstvo.Možda ćete naići i na još jednu teoriju koja kaže da je Martin Luther ukrasio drvce na Božić u 16. stoljeću – svjećicama. To je bio običaj kada bi se u to blagdansko vrijeme u crkvama igrale predstave o raju, tijekom kojih bi se na stablo vješale jabuke kao simbol razlike između dobra i zla, a jabuke potječu još iz priče o Adamu i Evi.U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća pod njemačkim utjecajem. Domovi su se prije toga ukrašavali zelenilom, plodovima i cvijećem na Badnjak. Stabla su se nakon toga ukrašavala ukrasima od papira i, primjerice, pozlaćenim orasima i lješnjacima. Nekad su se na drvca stavljale i svijeće koje su još od doba Rimskog Carstva bile simbol božanstva i nade.

Blagdan je Svete Lucije: Dan kada se sadi pšenica i daruju djeca

Datum 13. prosinac je vrlo bitan u božićnom krugu hrvatskih narodnih običaja. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na Sv. Nikolu, već na blagdan Sv. Lucije. U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi ih slatkiši i suho voće. Osim toga, uz ovaj blagdan vezani su i drugi stari i mistični običaji. Tko je bila Sveta Lucija? Sveta Lucija, zaštitnica vida, krojača i kovača, živjela je u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana.

Bila je iz bogate obitelji i bila je zaručena. Jednom je hodočastila grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje za svoju bolesnu majku. Tada joj se ukazala mučenica Agata i predvidjela joj vrlo skoru mučeničku smrt.

Odmah po povratku u Siracusu je otkazala zaruke i podijelila sav svoj imetak siromasima. Uvrijeđeni zaručnik ju je prijavio vlastima sa optužbom da je kršćanka. Takva optužba, po Dioklecijanovim zakonima koji je proganjao kršćane, je bila smrtno opasna. Zatvorili su je u tamnicu, mučili su je polijevajući je vrelom smolom i vrelim uljem, ali svoju vjeru nije zatajila. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave. Prije toga uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kršćana.

Njeno predviđanje se vrlo brzo ostvarilo. Svetu Luciju su počeli štovati već u 5. stoljeću i vrlo brzo su je štovali u svom zapadnom kršćanskom svijetu. U narodu je sirakuška djevica vrlo poštovana. U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti je Sveta Lucija zaštitnica vida i vrlo često je prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu. Njen praznik 13. prosinac se po julijanskom kalendaru povezuje sa najkraćim danom u godini i narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa. Legenda govori da si je Lucija sama iskopala oči kako bi se riješila mladića koji ju je želio zaprositi. Narodni običaji vezani uz blagdan Sv. Lucije Na dan Sv. Lucije i večer uoči nje djeca i mladi su u manjim skupinama obilazili od kuće do kuće noseći izdubenu tikvu kojoj bi izrezali šupljine u obliku očiju, nosa i usta i osvijetlili je svijećom dajući joj sablasni izgled. Tikvu su dizali do prozora i njome plašili djecu, govoreći “Ide baba Luca, po selu se smuca”. Tako bi izmamili domaćine da im otvore vrata i da im daruju jabuke, novac i sl. U mnogim hrvatskim krajevima se na dan sv. Lucije sije pšenica, kako bi ozelenila do Božića, a zelenilom se prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini.

Narasla se pšenica po tradiciji vezala crvenom trakom koja je štitila od uroka, i stavljala, ovisno o području, u kut sobe, na stol ili pod bor. U sredinu božićne pšenice, koja se sijala i u izdubljenu repu, negdje se stavlja jabuka, a negdje jedna ili čak i tri svijeće. Blagdan Sv. Lucije i predviđanja 12 dana od Svete Lucije do Božića prepuni su folklornih elemenata kao što su predviđanje uspješnosti godine prema 12 nasoljenih režnjeva crvenog luka koji od soli pusti tekućinu. U tom se periodu predviđalo vrijeme prema 12 brojanica, tj. zapisa vremena svakog dana od Svete Lucije do Božića. Prema predaji, sljedeće će godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Na dan Sv. Lucije neudane djevojke su ispisivale 13 ceduljica s imenom momka. Svakog se dana po jedan neotvoreni papirić baca u vatru, a djevojka će se udati za onoga čije ime posljednje ostane ispisano na cedulji.

Međunarodni dan planina

Jedanaesti prosinca obilježava se svake godine kao Međunarodni dan planina. Taj dan proglasila je Opća skupština UN-a, nakon što su tijekom Međunarodne godine planina 2002. brojni stručnjaci ukazali na potrebu stalnog osvješćivanja svjetskog stanovništva o golemom značenju planina i nužnosti održivog razvoja koji omogućava njihovo očuvanje.

Međunarodni dan planina je prilika za podizanje svijesti o važnosti planina za život, isticanje potencijala ili otežavajućih okolnosti za razvoj planinskih resursa, te prilika za sklapanje partnerstava koja će donijeti pozitivne promjene za planine i planinske predjele cijelog svijeta.

Ovogodišnji Međunarodni dan planina fokusira se na kapacitete i potrebe svojih ljudi kroz trostruki pristup: “Planinska rješenja za održivu budućnost – inovacije, prilagođavanje i mladi”.

Ujedinjeni narodi ističu da su planine prirodni dragulji koje bismo trebali čuvati. Prema pokazateljima UN-a, one su dom za 15% svjetske populacije i u njima se nalazi oko polovica žarišta svjetske bioraznolikosti.

Planine daju slatku vodu za svakodnevni život polovici čovječanstva, pomažu u održavanju poljoprivredne proizvodnje i opskrbe čistom energijom i lijekovima. Nažalost, planine su pod prijetnjom klimatskih promjena, prekomjernog iskorištavanja i kontaminacije, povećavajući rizik za ljude i planet.

Ne treba zaboraviti da su Bosansko- Hercegovačke planine jedinstvene u svijetu upravo po svojoj velikoj raznolikosti na relativno malom prostoru.

Bosna i Hercegovina je većinom planinska zemlja, a planine čine 4/5 površine. Planine u Bosni i Hercegovini obiluju rudnim i šumskim bogatstvom, čistim izvorima vode, raznolikim biljnim i životinjskim svijetom.

Svim planinarkama, planinarima i drugim istinskim prijateljima prirode čestitamo 11. prosinac Međunarodni dan planina.

Recept za praline od pistacije i bijele čokolade

Ljubitelje pistacije ne treba previše nagovarati na isprobavanje novih deserata s dodatkom omiljene grickalice. U nastavku vam donosimo recept za fine praline od pistacije i bijele čokolade u kojima ćete sigurno uživati.

Praline od pistacije i bijele čokolade – sastojci

  • 200 g maslaca od pistacije
  • 200 g bijele čokolade
  • 100 g grubo mljevene pistacije

Praline od pistacija i bijele čokolade – sastojci

  1. Čokoladu natrgajte na kockice i stavite u manju zdjelu. Ubacite maslac od pistacija u zdjelu s čokoladom i polako topite na laganoj vatri uz redovito miješanje.
  2. Kada se maslac i čokolada sjedine, maknite s vatre i ohladite na sobnu temperaturu, a zatim ohlađenu smjesu prebacite u hladnjak na sat vremena da se stisne.
  3. Nakon hlađenja, malom žličicom grabite smjesu i oblikujte kuglice koje potom uvaljajte u mljevene pistacije.
  4. Kako vam se smjesa ne bi ljepila za ruke, lagano ih vlažite vodom tijekom postupka izrade. Praline možete stavljati u papirnate košarice, a čuvajte ih u hladnjaku, u posudi s poklopcem.

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava

Danas je Međunarodni dan ljudskih prava, koji je ustanovila Generalna skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine, kada je usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima.

Deklaracijom se pozivaju svi narodi na priznanje urođenog dostojanstva jednakih i neotuđivih prava svih članova ljudske obitelji kao temelja slobode, pravde i mira u svijetu.

Mnoge vladine i nevladine organizacije koje djeluju na području zaštite ljudskih prava na ovaj dan izvještavaju o stanju ljudskih prava.

Imamo pravo na ….

Širi se novi opasan TikTok trend, djeca ozlijeđena završavaju u bolnici

Izazov uključuje troje djece: dvoje drže ruke u križ dok treće dijete skače na njihove ruke kako bi ga podigli u zrak.

Posljednjih godina sve više mladih provodi značajan dio slobodnog vremena na društvenim mrežama, a TikTok se istaknuo kao platforma koja privlači milijune korisnika diljem svijeta. Društvene mreže postale su mjesto zabave, ali i prostor koji nosi potencijalne opasnosti. Jedna od njih su izazovi koji, iako privlačni zbog viralne prirode, mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje sudionika.

Slučaj iz Splita skrenuo je pozornost javnosti na opasnosti ovog izazova. Majka 12-godišnjaka koji je ozlijeđen tijekom izvedbe Superman-izazova ispričala je za portal Dalmacija Danas što se dogodilo njezinu sinu.

“Pao je na leđa i nabio trticu, ali kako je povraćao, bolila ga je glava i bio je blijed, sumnjali su u potres mozga i snimili ga cijelog i navodno nije ništa. Primio je i infuziju”, kaže jedna Splićanka.

Dječak je, nakon što su ga pregledali i primio infuziju, otpušten kući. No, dok je majka čekala preglede, svjedočila je dolasku još jednog dječaka s obje slomljene ruke, također ozlijeđenog tijekom ovog izazova. Prema informacijama koje je dobila, trend se brzo širi po školama u Splitu i okolici. Dodala je da je nova igra hit na TikToku od utorka, kao i da je ta društvena mreža puna videa na kojima djeca skaču vršnjacima na ruke, a zatim bivaju odbačena. 

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Sv. Nikola, omiljeni svetac najmlađih

Sveti Nikola je rođen u Maloj Aziji u pokrajini Liciji u 3. st. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su molili Boga da imaju dijete i dobili su malog Nikolu.

Nažalost, njegovi su roditelji brzo umrli te je Nikola ostao sam. Naslijedio je njihovo bogatstvo, ali se nije uzoholio već je imao srca za ljudske potrebe. Tako je pomogao siromašnom susjedu koji nije imao novaca za miraz svojim kćerima. Prema predaji ubacivao je vrećice s novcem u tri navrata kroz susjedov prozor kako bi ih otac sretno udao. Nakon nekog vremena otišao je za svećenike, a u tome mu je pomogao stric koji je bio biskup u gradu Miri. Nakon što je postao svećenik umro mu je stric i svi su mislili da će ga Nikola naslijediti, ali je on otišao u Palestinu živjeti samačkim životom.

Vratio se nakon nekoliko godina i to trenutku kad je umirao nasljednik njegova strica. Ovog puta nije mogao izbjeći “obveze” te je postao biskupom. Od tada noći provodi moleći se, a dane pomažući nesretnima i šireći vjeru. Iscrpljen od takvog načina života umro je 6. prosinca 327. Pokopan je u Miri gdje se i danas nalazi sarkofag u kojem je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. No, zbog turskih osvajanja, svečeve posmrtne ostatke prenijeli su u grad Bari u svibnju 1087. gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Sveti Nikola je kao biskup živio jako skromno. Cijelog života shvaćao je da je jedini životni put čovjeka – ljubav prema Bogu i bližnjemu.

Podjednako ga časte na Istoku i na Zapadu. Njemu u čast podignute su mnoge crkve, a u Hrvatskoj povijesno je značajna ona koja se nalazi na lokalitetu Prahulje kod Nina.

Uz Sv. Nikolu povezani su i brojni narodni običaji darivanja djece. Običaj je noću potajno donijeti darove djeci po uzoru na svetca koji je tako darivao siromašne ljude.

Sv. Nikolu prate anđeli i Krampus ovisno, radili se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju šibu koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije odlaska na spavanje, noć prije dana Sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice s darovima.

Ime mu je grčkog porijekla i znači pobjedonosan među pukom. Zaštitnik je Rusije, Grčke te grada Barija u Italiji.

KT

Međunarodni dan volontera: Svaki novi dan je prilika za dobra djela

Međunarodni dan volontera je dan u kojem se na razne načine širom svijeta pažnja posvećuje volonterima i volonterstvu. Proglasila ga je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine. Od tada se svake godine na ovaj datum obilježava Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak (engl. International Volunteer Day for Economic and Social Development), odnosno Međunarodni dan volontera. U našoj javnosti je ovaj dan poznat kao i međunarodni dan volonterizma.

Danas je volontiranje prepoznato kao veoma efikasan oblik davanja, ali kako je sve počelo? Volontiranje datira još iz Britanije u srednjem vijeku gdje je postojala želja da se pomogne siromašnima i bolesnima.

Glagol “dobrovoljno” prvi put je nastao 1755. godine. Volonterizam u Sjedinjenim Državama potiče od revolucionarnog rata kada su se civili uključili da podrže ratne napore. Američki Crveni križ, jednu od najutjecajnijih humanitarnih organizacija na svijetu, osnovala je Clara Barton 1881. godine. U 19. stoljeću, organizirani oblici volontiranja počinju da uzimaju maha, kao što je YMCA, koja je počela 1844. godine u Londonu.

U 20. stoljeću rođeno je mnogo više dobrovoljnih organizacija posvećenih pozitivnom utjecaju. Jedan primjer je Rotary klub, koji je formiran kao mjesto za okupljanje ljudi različitog porijekla, kultura i uvjerenja i razmjenu vrijednih ideja, stvaranje prijateljstva i promjene.

Volontiranje u Bosni i Hercegovini regulirano je Zakonom o volontiranju FBiH i Zakonom o volontiranju RS-a. Tim su zakonima jasno definirana prava i obaveze volontera/volonterki, ali i obaveze organizatora volontiranja.

U FBiH se volontiranjem smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se bez naknade pružaju usluge ili aktivnosti za opće dobro u Federaciji BiH. U RS-u se volontiranje definira kao aktivnost od općeg interesa za Republiku Srpsku kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana i građanki u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva.

Volontiranje jača socijalnu koheziju i doprinosi inkluzivnom nacionalnom i regionalnom rastu zajednica – volonteri šire društvo, odnosno svi imamo koristi.

U posljednje vrijeme su u BiH uloženi značajni napori na izgradnji građanskog društva i širenju volontiranja; što sada daje rezultate – broj volontera raste, posebno među mladima.

Pogledamo li u psihološke i karakterne osobine volontera, shvatit ćemo da samo izričito mali broj ljudi na planeti ima osobine koje bi se i te kako trebale cijeniti u društvu. Osim solidarnosti, dobrovoljnosti i neplaćenosti rada, volontere odlikuje snažna potreba za pomoći drugima kao osjećaj suradnje.

Volontiranje je nepravedno zapostavljeno iako može pružiti ogromne pozitivne promjene kako na osobnom tako i na društvenom planu. Volontiranje također povećava kvalitetu života, ne samo korisnika volonterskih napora već i samih volontera. Međutim najviše se mijenja percepcija o životu i stvara se osjećaj pripadništva zajednici. Ljudi koji su postali volonteri imaju bogatiji, sretniji i zadovoljniji život od onih koji nikada nisu iskusili dobrovoljni rad.

Bitne značajke volonterstva:
• dobrovoljnost – obavlja se bez ikakve prisile, slobodno;
• neplaćenost – ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno;
• solidarnost – radi se iz suosjećanja s drugim, iz želje da se nekom pomogne.

Zašto je volontiranje bitno
1. Stvaranje pozitivnog utjecaja; Stvaranje pozitivne promjene
2. Širenje naših horizonata
3. Izgradnja jačih zajednica
4. Osobno ispunjenje i blagostanje; Osobni rast i razvoj vještina
5. Razvijanje vještina i poboljšanje zapošljivosti
6. Podrška ugroženima

I svakim novim obilježenim 5. prosincem doprinosimo ovim stavkama i podupiremo mlade da volontiraju. Prema statistikama iz 2021. godine utvrđeno je da je najveći broj volontera zapravo između 15 i 25 godina.

Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. prosinca svake godine s osnovnim ciljem razumijevanja pitanja invaliditeta i mobiliziranja podrške za ostvarenje dostojanstva, prava i dobrobiti osoba s invaliditetom te poboljšanja kvalitete njihovog života. Na taj se način ublažavaju posljedice socijalne isključenosti, ali i senzibilizira javnost na prisutnost osoba s invaliditetom u zajednici i probleme s kojima se svakodnevno susreću, ali s naglaskom na mogućnosti kojima raspolažu. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 2007. godine Republika Hrvatska se obvezala da će poštivati odredbe između ostalog i one koje se tiču prava na rad i zapošljavanje, pristupačnost, zdravlje, obrazovanje, osposobljavanje i rehabilitacija i neovisno življenje i uključenost u zajednicu uz osiguravanje razumne prilagodbe i bez diskriminacije. Procjenjuje se kako oko 16% svjetske populacije živi s nekim oblikom invaliditeta, više od 1.3 milijarde ljudi danas ima značajan invaliditet. Prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Gradu Zagrebu (4.9.2023.) živi 116.979 osoba s invaliditetom, što čini 15,2 % ukupnog stanovništva grada, od čega je 50,3% muškaraca, a 49,7% žena. Prema dobi, udio djece s teškoćama u razvoju i mladih osoba s invaliditetom do 19 godine života iznosi 11,2%, u radno-aktivnoj dobi od 20 do 64 godine 9,9% dok je najviše osoba s invaliditetom u dobi od 65 i više godina – 34,4%. Višestruka oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava i oštećenja središnjeg živčanog sustava čine najčešće vrste oštećenja kod osoba s invaliditetom s područja Grada Zagreba.

Obilježavanjem Međunarodnog dana osoba s invaliditetom naglašava se potreba promicanja aktivnog sudjelovanja osoba s invaliditetom poduzimanjem akcija značajnih za ostvarenje Programa održivog razvoja do 2030. godine. Ove godine vodeća tema je „Ujedinjeni u akciji spašavanja i postizanja ciljeva održivog razvoja za, s i od strane osoba s invaliditetom”. Cilj je skrenuti pozornost na značajnu ulogu društva i lokalne zajednice za ostvarenja promjena koje će omogućiti ostvarenje i unaprjeđivanje socijalne kohezije te stvaranja pravednijeg svijeta za osobe s invaliditetom. Navedenim Programom je predviđeno osnaživanje osoba s invaliditetom za inkluzivan, pravedan i održiv razvoj, s naglaskom „nikoga ne ostavljati iza sebe“ te prepoznaje invalidnost kao sveobuhvatnu temu koja se razmatra u provedbi 17 Ciljeva održivog razvoja. Osobe s invaliditetom se izričito spominju u područjima Programa održivog razvoja koja se tiču ljudskih prava, ranjivih skupina, obrazovanja, zapošljavanja, smanjenja siromaštva, inkluzivnih gradova, instrumenata provedbe i podataka. Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini. Pravo na sudjelovanje u javnom životu bitno je za stvaranje stabilne demokracije, aktivnog građanstva i smanjenja nejednakosti u društvu. 

TikTok će tinejdžerima blokirati filtere za uljepšavanje, razlog je mentalno zdravlje

TikTok uvodi starosne restrikcije za neke od svojih filtera za uljepšavanje, kako bi se posvetio problemu njihovog utjecaja na mentalno zdravlje tinejdžera na ovoj platformi.

Neke od promjena stižu u narednim tjednima, a uključuju sprečavanje korisnika TikToka mlađih od 18 godina da koriste određene efekte koji mijenjaju izgled. Također, proširuju se opisi filtera koji specificiraju šta oni mijenjaju kada se koriste.

U priopćenju se navodi da starosne restrikcije neće važiti za filtere koji su “dizajnirani da budu očigledni i smiješni” poput dodavanja životinjskih ušiju, komičnog uvećavanja određenih karakteristika i slično. Promjena je usmjerena na filtere za uljepšavanje kao što su Bold Glamour, koji prikazuju kožu korisnika glatkom, čini njihove trepavice dužim, lica mršavijim, a sve to je teže otkriti.

Promjene su najavljene na TikTokovom Europskom forumu za sigurnost održanom u Dublinu, a potom su objavljene i na internetu. Da li će promjene biti proširene globalno, zasad nije poznato.

TikTok istražuje i nove tehnologije mašinskog učenja, koje mogu otkriti profile korisnika mlađih od 13 godina što je minimalna starosna granica legalno korištenje platforme. Iz kompanije kažu da korisnici kojim profili budu izbrisani imaju mogućnost žalbe ukoliko smatraju da je napravljena greška. TikTok svake godine ukloni oko 6 milijuna profila iz cijelog svijeta jer ne zadovoljavaju pravilo minimalne starosne dobi.