Generalno

Kako pomjeranje sata utječe na naše zdravlje?

Počelo je ljetno računanje vremena, a brojni se pitaju kako promjeranje sata tječe na zdravlje? Promjena sata neće stvoriti dodatnu dnevnu svjetlost, ali pomiče vrijeme izlaska i zalaska sunca, što uzrokuje poremećaje našeg bioritma.

Za neke je ovo samo mala privremena smetnja, međutim, kod mnogih to ipak uzrokuje dodatne negativne posljedice. Neke su studije pokazale da se, nekoliko dana nakon promjene sata, povećava rizik od srčanog udara, no glavna i najšira posljedica jeste umor koji utiče na mnoge aspekte našeg života. Među najčešćim nuspojavama pomjeranja sata je nesanica koja, pokazala su istraživanja, najlakše pada “noćnim pticama”. Osim toga, pomjeranje sata može poremetiti hormonalnu sliku i uzrokovati niz tegoba poput glavobolje, nervoze i depresije, ali i uzrokovati kronični umor i osjetljivost na promjenu vremena. Umor može smanjiti produktivnost i koncentraciju te uticati na opć stanje organizma. Može dovesti i do depresije, a dokazan je i povećan broj prometnih nesreća nekoliko dana nakon promjene sata, čemu su najvjerovatnije uzrok umorni i neispavani vozači. Iako sve ove posljedice kod većine ljudi prođu nakon nekoliko dana od pomicanja sata, zašto ne bi olakšali ovaj period te izbjegli poteškoće u svakodnevnom životu. Savjeti za lakši prelazak na ljetno računanje vremena.

Nekoliko dana prije promjene sata namjestite alarm za buđenje 15 minuta ranije od uobičajenog.

Neka vam osam sati sna bude prioritet

Ujutro obavezno pojedite zdrav doručak

Izađite u šetnju.

Sunčeva svjetlost pomaže u podešavanju bioritma.

Ćiro priznao da mu se bolest pogoršala: Teško se boriti u ovoj dobi

Legendarni trener ponovo se bori s karcinomom, koji se proširio se na limfne žlijezde. Karcinom mu je prvi put dijagnosticirana 2011. godine, a pobijedio ga je već dva puta.

Ćiro posljednjih mjeseci ne krije da se bori sa zloćudnom bolešću, a priznao je da mu se zdravstveno stanje pogoršalo.

“Nisam baš najbolje, ali se borim do zadnjeg dana. Nažalost, od zadnjeg puta kada smo se čuli neke stvari su se pogoršale, ali molim se. To mi je jedino što mi je ostalo. Teško je u ovoj dobi boriti se, ali se ipak borim. Dane uglavnom provodim u krevetu. Hvala Bogu moja supruga je dobro i sve je super s njom”, kazao je.

Proslavljeni nogometni trener prije sedamnaest godina se podvrgnuo operaciji raka prostate. Godinu dana kasnije dijagnosticiran mu je melanom u početnoj fazi, pa je i taj problem riješio operacijom, da bi se prije tri mjeseca opet suočio s “bolnom istinom”.

Iako se u 87. godini drugi put suočio s karcinomom prostate, ovaj legendarni trener stoički podnosi liječenje, ali priznaje da razmišlja o smrti, za koju samo želi da bude brza.

Sezona alergije na polen je na vidiku, pomoću ovih savjeta možete ublažiti simptome

Topliji dani nam stižu, što znači da će se mnogi ljudi uskoro boriti protiv alergije na polen. Nasreću, postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste ublažili simptome.

Med se smatra prirodnim lijekom za polensku groznicu jer pčelinji polen može smanjiti osjetljivost na druge vrste polena. Počnite svakodnevno konzumirati med kako biste značajno smanjili simptome polenske groznice.

Crvene paprike sadrže kapsaicin koji pomaže u smanjenju začepljenosti nosa. Ovu vrstu paprika biste također trebali početi češće jesti.

Savjetuje se i nanošenje tankog sloja vazelina ispod nosnica jer on sprečava polen da uđe u nozdrve. Siguran je za korištenje tako da ga možete nanositi svakog dana prije nego što izađete iz kuće.

Roletne čistite jednom mjesečno kako biste se riješili polena i prašine koji se zadržavaju na površini. Koristite vlažnu krpu i malu količinu sredstva za čišćenje. Na kraju ih ponovo prebrišite suhom krpom.

Posteljinu perite jednom sedmično u toploj vodi. Ukoliko nosite šminku ili kremu za sunčanje, obavezno prilikom skidanja koristite micelarnu vodu, a zatim gel za čišćenje kože lica.

Blagoslov i prokletstvo ljetnog vremena

Ratovi su oduvijek bili vrijeme inovacija usred oskudice. Tako je i ljetno računanje vremena prvi put uvedeno u Njemačkoj 1916. kao način da se radni dan što više odvija dok ima dnevnog svjetla. Valjalo je štedjeti energiju. Druge zemlje su slijedile. Od tada na proljeće pomjeramo kazaljke za sat unaprijed, a najesen za sat unatrag.

U noći između subote i nedjelje (27.3.) u dva ujutro se kazaljke pomjeraju na tri sata. Ljudi i druge životinje imaju prirodan osjećaj za vrijeme koji se razvija prije rođenja. To je bitan dio našeg bića. Igranje s tim ritmom može biti opasno. Istraživači su primijetili rast broja prometnih nesreća i srčanih udara kada se sat pomjera unaprijed – više nego kad se pomjera unatrag.

S druge strane, društva teže kapitaliziraju ograničeno vrijeme obdanice, dakle Sunčeve svjetlosti. U to vrijeme valja raditi i biti na druge načine aktivan. Tako je posljednjih godina došlo do podjele. Niz zemalja, od kojih su neke u EU-u, žele ukinuti ljetno računanje vremena. Turska i dijelovi Kanade to su već učinili. Drugi dio svijeta, uključujući SAD, takvo nešto ne razmatra. Kroz američki Senat je jednoglasnom odlukom prošao Sunshine Protection Act koji predviđa da smjena ljetnog i zimskog računanja vremena ostanu obvezne. To bi uskoro moglo postati i zakonsko rješenje. U prilog pomjeranju sata Najstariji argument zagovornika pomjeranja sata bilo je i ostalo to što je promjena dobra za ekonomsku aktivnost. Drugi argument je duži dan – sat vremena više Sunčeve svjetlosti popodne ili uvečer.

Naravno, to nije zbilja sat više jer ne utječemo na Sunce, ali odlučujemo kada počinjemo radni dan, a kada imamo vrijeme za razonodu i odmor, piše DW. Recimo, više svjetlosti nakon radnog vremena potiče potrošnju jer su ljudi duže u šopingu, po kafićima i restoranima. A i više se bave sportom. Jedna od prednosti je što koristimo manje umjetnog svjetla i struje. Doduše, i to ovisi od toga gdje živimo. Oko Ekvatora razlike skoro da i nema. Tu su i zdravstveni argumenti: Sunčevi zraci nam daju vitamin D, a on pomaže u apsorbiranju kalcija, a to jača kosti. Prirodna svjetlost dobra je i za vid, posebno kod djece, oči više proizvode dopamin što smanjuje rizik od kratkovidosti.

Više dnevnog svjetla pospješuje san kada legnemo u krevet. A to može popraviti raspoloženje i pomoći sa psihičkim problemima poput depresije. Loše strane pomjeranja sata Štednja energije? Ima različitih dokaza. Recimo, Turska je uvela stalno ljetno vrijeme 2016. tvrdeći da bi to moglo uštedjeti struju. Ali kada su stručnjaci sve stavili na papir, vidjeli su da se ništa nije uštedjelo. Drugačije argumente nudi američko Ministarstvo energetike u jednoj studiji iz 2008. godine. Tu su tvrdili da se za samo četiri tjedna ljetnog računanja vremena u SAD uštedi 1,3 milijardi kilovat-sati električne energije, što odgovara količini struje koju 100.000 domaćinstava potroši za jednu čitavu godinu.

Možda sve ovisi od toga gdje živite i kako je ustrojena ekonomija u toj zemlji. U loše strane se broje zdravstveni rizici koje su stručnjaci povezali s prelascima na ljetno vrijeme. Tada se po pravilu događa više srčanih i moždanih udara i drugih kardiovaskularnih problema. Američka studija je 2018. otkrila da broj prijema u bolnicu zbog fibrilacije srčanih pretkomora – vrste poremećaja srčanog ritma – raste nakon pomjeranja sata u proljeće. Ta fibrilacija može prouzročiti krvne ugruške, moždane udare ili prestanak rada srca. Uobičajeno je da imamo manje ili veće probleme sa snom dok se ne naviknemo na ljetno vrijeme. To može utjecati na memoriju, koncentraciju, ili brze reakcije – recimo tijekom vožnje. Može voditi nervozi i utjecati na ishranu. Ljetno vrijeme navodno povećava rizik od depresije. Jedna danska studija iz 2017. navodi da promjena sata vjerojatno uzrokuje „povećanje incidencije depresivnih epizoda (…) jer tranzicija na ljetno vrijeme utječe na cirkadijalni ritam“, tj. biološki ritam spavanja i budnosti. Nekoliko savjeta Počnite se pripremati za ljetno vrijeme oko tjedan dana unaprijed.

Idite u krevet 15-20 minuta ranije, svakog dana. Ako ništa drugo, stručnjaci kažu da ćete se bolje odmoriti. A možda počnete i ustajati malo ranije… Izbjegavajte višak kofeina i popodnevno drijemanje jer to otežava spavanje noću. Najbolje je da, kad se ljetno vrijeme bliži, posljednju kavu popijete već oko dva popodne.

Šetajte i prozračujte. Izlazite ranije iz kuće na jutarnje sunce. Zatamnite sobu kad spavate. Izbjegavajte elektronske naprave prije odlaska u krevet (što bi se i inače trebalo raditi). Jer, umjetno svjetlo s ekrana otežava utonut će u san. Na koncu, ne žurite. Ako se osjećate mamurno, ne vozite. Ako vam nije dobro, posjetite liječnika!

Danas je Svjetski dan voda: Podzemne vode – otkrivanje skrivenog

Tema Svjetskog dana voda 2022. godine su podzemne vode, a kampanje se provode sa zajedničkim nazivom “Podzemne vode – otkrivanje skrivenog”, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Podzemne vode su sakrivene, ali njihov uticaj se vidi posvuda. Izvan pogleda, ispod naših nogu, podzemne vode su skriveno blago koje obogaćuje naše živote. U najsušnijim područjima  svijeta, to je ljudima često jedina dostupna voda.

Ovo je neophodno imati na umu neprestano, a pogotovo na dan koji se 22. Marta svake godine globalno, u cijelom Svijetu, obilježava s namjerom da s eskrene pažnja na potrebu zaštite voda.

Gotovo sva tečna slatka voda u svijetu je podzemna voda, koja omogućava opskrbu pitkom vodom, sanitarne sisteme, poljoprivredu, industriju i ekosisteme . Na mnogim mjestima ljudskim aktivnostima se prekomjerno koriste i zagađuju podzemne vode. Na drugim mjestima jednostavno  ne  znamo koliko vode ima dolje.

Podzemne vode će odigrati ključnu ulogu u prilagođavanju klimatskim promjenama. Moramo raditi zajedno na održivom upravljanju ovim dragocjenim resursom. Podzemne vode mogu biti izvan vidokruga, ali ne smiju biti izvan naših misli. Podzemna voda je voda koja se nalazi pod zemljom u izdanima, koji su geološke formacije od stijena, pijeska i šljunka koje zadržavaju značajne količine vode.

Pametno upravljanje podzemnim vodama

Podzemne vode napajaju izvore, rijeke, jezera i močvare i prodiru u okeane. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju kišom i snježnim padavinama koje se infiltriraju u tlo. Podzemne vode se mogu izvući na površinu pomoću pumpi i bunara. Gotovo sva tečna slatka voda na svijetu je podzemna voda. Život ne bi bio moguć bez podzemnih voda, tvrde stručnjaci.

Većina sušnih područja svijeta u potpunosti ovisi o podzemnim vodama. Podzemne vode opskrbljuju veliki dio vode koju koristimo za piće, kanalizaciju, proizvodnju hrane i industrijske procese.

Podzemne vode su takođe od ključne važnosti za zdravo funkcioniranje ekosistema, kao što su močvare i rijeke. Prekomjerna eksploatacija podzemnih voda može dovesti do nestabilnosti i slijeganja zemljišta, a u priobalnim područjima i do prodora morske vode ispod kopna.

Podzemne vode se prekomjerno koriste u mnogim područjima, gdje se više vode zahvata iz akvifera nego što se obnavlja kišom i snijegom. Kontinuirano prekomjerno korištenje na kraju dovodi do iscrpljivanja resursa.

One su zagađene u mnogim područjima i remedijacija (oporavak) je često dug i težak proces. To povećava troškove obrade podzemnih voda, a ponekad čak i onemogućava njihovu upotrebu.

Na drugim mjestima ne znamo koliko podzemnih voda leži ispod naših nogu, što znači da možda ne uspijevamo iskoristiti potencijalno vitalni vodni resurs.

Istraživanje, zaštita i održivo korištenje podzemnih voda bit će ključno za preživljavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i zadovoljavanje potreba rastuće populacije.

.

Podzemne vode su oduvijek bile kritično važne, ali nisu u potpunosti prepoznate. Moramo zaštititi podzemne vode od zagađenja i koristiti ih na održiv način, uravnotežujući potrebe ljudi i planete.

Vitalna uloga podzemnih voda u vodovodnim i sanitarnim sistemima, poljoprivredi, industriji, ekosistemima i prilagođavanju klimatskim promjenama mora se odraziti u kreiranju politike održivog razvoja.

Ključne poruke kampanje Svjetskog dana voda 2022 su da su podzemne vode nevidljive, ali je njihov uticaj svuda vidljiv.  Gotovo sva tečna slatka voda u svijetu je podzemna voda, koja osigurava opskrbu pitkom vodom, sanitarne sisteme, poljoprivredu, industriju i ekosisteme.

Ono što radimo na površini važno je pod zemljom. Moramo koristiti samo bezopasne, biorazgradive proizvode na tlu i koristiti vodu što je moguće efikasnije.  Podzemne vode prelaze granice. Moramo raditi zajedno na upravljanju prekograničnim resursima podzemnih voda.

Ne možemo upravljati onim što ne mjerimo. Podzemne vode moraju biti temeljno istražene, analizirane i praćene. Podzemne vode će odigrati ključnu ulogu u prilagođavanju klimatskim promjenama. Moramo zaštititi i istražiti podzemne vode, uravnotežujući potrebe ljudi i planete.

Utjecaj poljoprivrede i međunarodne saradnje

Rast stanovništva, brza urbanizacija i ekonomski razvoj samo su neki od faktora koji pokreću povećanu potražnju za vodom, energijom i hranom.

U INZ-u ističu da je poljoprivreda najveći potrošač svjetskih resursa slatke vode, a više od jedne četvrtine energije koja se koristi u svijetu troši se na proizvodnju i opskrbu hranom. Prehrana globalne populacije za koju se očekuje da će dostići devet milijardi ljudi do 2050. zahtijevat će povećanje proizvodnje hrane za 60 posto.

Oko 40 posto sve vode koja se koristi za navodnjavanje dolazi iz akvifera. Naročito u zemljama sa nedostatkom vode, obezbjeđivanje jeftine energije za pumpanje podzemne vode za navodnjavanje može dovesti do iscrpljivanja podzemnih voda i opadanja kvaliteta vode, s potencijalno teškim posljedicama za one koji sada zavise od navodnjavanja podzemnim vodama.

Nadalje, upotreba gnojiva i pesticida u poljoprivredi predstavlja ozbiljnu prijetnju kvalitetu podzemnih voda; na primjer, nitrati su najčešći zagađivač resursa podzemnih voda širom svijeta. Izbjegavanje problema iscrpljivanja podzemnih voda zahtijeva koherentne politike o energiji, korištenju zemljišta i navodnjavanju.

Smanjenje bacanja hrane takođe može igrati važnu ulogu u smanjenju potrošnje vode.

Većina velikih svjetskih akvifera prelazi međunarodne granice. Oko 468 prekograničnih akvifera je identifikovano širom svijeta, stoga velika većina zemalja dijeli resurse podzemnih voda.

Globalno, od osam najvećih akvifera pod opterećenjem, šest je prekogranično. Neki od ovih akvifera nisu obnovljivi, kao što su nubijski i vodonosni sistemi sjeverozapadne Sahare.

U posljednjih 20 godina postignut je značajan napredak u osnovnoj procjeni prekograničnih vodonosnih slojeva. Međutim, rijetki su primjeri strukturalne i formalizirane saradnje među zemljama koje dijele akvifer.

Među više od 200 analiziranih sporazuma o međunarodnim rijekama i jezerima, samo nekoliko njih uključuje posebne odredbe o podzemnim vodama. U ovom trenutku, samo nekoliko prekograničnih akvifera je regulisano međunarodnim sporazumom. Sa sve većim korišćenjem resursa podzemnih voda širom sveta, potreba za jačom specifičnom saradnjom na prekograničnim podzemnim vodama postala je sve očiglednija i hitnija.

Postoje ograničenja za korištenje podzemnih voda, kao što su kvalitet podzemnih voda i visoki troškovi zahvatanja (iz dubokih vodonosnih slojeva). Nadalje, podzemne vode nisu uvijek dostupne u dovoljnim količinama na mjestima gdje postoji najveća potražnja ljudi za vodom. Na primjer, regija Azije i Pacifika ima najnižu dostupnost vode po glavi stanovnika u svijetu, a predviđa se da će se korištenje podzemnih voda u regiji povećati za 30 posto do 2050.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Širom svijeta 21.ožujak obilježava se Svjetski dan osoba s Down sindromom

Svjetski dan osoba s Down sindromom obilježava se širom svijeta 21. ožujka, a Udruženje “Život s Down sindromom Federacije Bosne i Hercegovine” objavit će za taj datum promotivni spot “Ples kroz život”. 

U prosincu 2011. godine Ujedinjene nacije proglasile su 21. ožujak Svjetskim danom osoba s Down sindromom i tom prilikom pozvale sve države članice, relevantne UN organizacije, druge međunarodne organizacije i civilno društvo da na odgovarajući način obilježe taj dan.

Udruženje “Život sa Down sindromom Federacije BiHˮ obilježava taj dan još od 2007. godine.

– Ove godine obilježavamo ovaj datum ukazujući na važnost inkluzije osoba s Down sindromom u svim sferama života, te obavezu države da preuzme odgovornost i osigura preduvjete potrebne za njihovo uspješno uključivanje. Adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, programima rane intervencije i inkluzivnom obrazovanju na svim nivoima od ključnog su značaja za uspješan rast i razvoj osoba s Down sindromom, čime postaju spremniji za dalji profesionalni i društveni život – istakla je Sevdija Kujović, predsjednica Udruženja.

Programom obilježavanja Svjetskog dana osoba s Down sindromom, ove godine Udruženje će objaviti promotivni plesni videospot “Ples kroz život” u kojem učestvuju djeca i mladi osnovnih i srednjih škola i plesnih studija iz nekoliko gradova: Mostar, Srebrenik, Zenica, Bihać i Sarajevo.

Ples je odabran jer je univerzalni jezik komunikacije koji ne poznaje različitosti. Video je inspirisan vršnjačkom podrškom i istovremeno pokazuje realnost u današnjem bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu. Koreografiju i režiju za ovaj spot uradila je balerina Jovana Milosavljević uz asistenciju dramaturginje Asje Krsmanović. Produkciju videospota uradio je Prime time Production iz Sarajeva.

Video će biti objavljen na You Tube kanalu Udruženja. Iz ovog Udruženja su pozvali građane i građanke da odabirom i snimanjem plesnih koraka iz spota i objavom na svojim profilima na društvenim mrežama, promovišu Svjetski dan osoba s Down sindromom.

U organizaciji Udruženja “Život sa Down sindromom FBiH” i “Udruge za Down sindrom Mostar”, u nedjelju 20. ožujka realizirat će se roditeljski susreti u Mostaru sa roditeljima iz više gradova i općina FBiH.

U ponedjeljak, 21. ožujka u Homework Hub-u u Sarajevu s početkom u 10.00 sati, bit će održan forum mladih “Inkluzija znači….” na kojem će sudjelovati mladi iz Kluba mladih “Neka, ja ću”, srednjoškolci, mladi iz organizacija mladih iz Bosne i Hercegovine, te predstavnici klubova mladih koji djeluju pri političkim strankama. Na forumu će se diskutovati o razumijevanju inkluzije i ulozi pojedinaca u njenom razvoju.

Ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović i predsjednica Udruženja “Život sa Down sindromom FBiH” Sevdija Kujović posjetit će inkluzivna odjeljenja osnovne škole “Grbavica 1” i JU “Djeca Sarajevo”, koje pohađaju djeca s Down sindromom.

U organizaciji Udruženja BoHeMSA i udruženja Život sa Down sindromom bit će održano predavanje za studente Medicinskog fakulteta o temi inkluzije koje će održati prof dr. Lejla Kafedžić, a Edna Šunjić, članica Kluba mladih Udruženja “Život sa Down sindromom FBiH” potvrdit će važnost inkluzije kroz vlastito iskustvo. Predavanje će biti održano u amfiteatru Medicinskog fakulteta u 18.00 sati, saopćeno je iz Udruženja Život sa Down sindromom FBiH. 

Istraživanje pokazuje gdje žive psihički najzdraviji ljudi

Rezultati najvećeg istraživanja globalnog mentalnog zdravlja objavljeni su ovoga tjedna u Sapien Labsu, neprofitnoj istraživačkoj organizaciji koja je pokrenula Mental Health Million Project u nastojanju da se prati mentalno blagostanje na globalnom nivou. Projekt je pokrenut u osam zemalja engleskog govornog područja 2019. godine, a od tada se proširio na 223.000 ljudi u 34 zemlje.

Drugo godišnje izvješće o mentalnom stanju svijeta nudi pregled blagostanja širom svijeta u 2021. godini, na osnovu odgovora na 15-minutnu anonimnu anketu koja je dostupna online na engleskom, španjolskom, francuskom i arapskom jeziku. Istraživanje, poznato kao Koeficijent mentalnog zdravlja (MHQ), osmislio je Sapien Labs kako bi se razmotrilo šest aspekata ukupnog blagostanja: raspoloženje i izgled, društveni identitet, motivacija, spoznaja, prilagodljivost i otpornost te povezanost uma i tijela. MHQ rezultati mogu se kretati od -100 do 200, gdje pozitivni rezultati predstavljaju “normalan” raspon funkcioniranja, a negativni rezultati ukazuju na mogućnost kliničkog mentalnog poremećaja.

Prosječni nacionalni rezultati izračunati za izvješće kretali su se u rasponu od 46 ili “trajnog” mentalnog zdravlja, u Južnoj Africi, do nacionalnog prosjeka Venecuele od 91, za koju se smatralo da je na ivici “uspjeha” prema skali MHQ. Najniži prosječni rezultati mentalnog zdravlja došli su iz zemalja engleskog govornog područja. Osam od 10 zemalja sa najnižim prosječnim rezultatima MHQ bilo je iz regije koju izvješće naziva anglosaksonskom sferom. Od najgore prijavljenih rezultata mentalnog zdravlja do najboljeg, lista uključuje: Južnu Afriku, Veliku Britaniju, Australiju, Irsku, Indiju, Novi Zeland, Kanadu i SAD. Nasuprot tome, većina najviših prosječnih rezultata mentalnog zdravlja dolazi iz Latinske Amerike, Španjolske i nekoliko zemalja francuskog govornog područja u Europi i Africi. Pokazalo se da su nacionalni ekonomski pokazatelji prosperiteta, poput visokog BDP-a po glavi stanovnika, u korelaciji sa nižim prosječnim rezultatima mentalnog zdravlja za ispitane populacije, na veliko iznenađenje istraživača.

“Ovo je u suprotnosti sa uobičajenim uvjerenjem da nacionalni ekonomski prosperitet znači veće društveno blagostanje, pri čemu bi se očekivalo da ove korelacije budu pozitivne, a ne značajno negativne”, navodi se u izvješću. Autori su također razmatrali kako se kulturne vrijednosti razlikuju među zemljama. Populacije koje su navele da daju prioritet radnom učinku i individualizmu u anketama za poseban projekat GLOBE imale su tendenciju da imaju niže rezultate u pogledu koeficijenta mentalnog zdravlja.

U svim zemljama, visoko obrazovanje i zapošljavanje bili su povezani sa višim rezultatima mentalnog zdravlja. Povezanost sa zapošljavanjem bila je najjača u zapadnim zemljama engleskog govornog područja.

Međunarodni dan planinara – istinskih ljubitelja prirode

Malo je onih koji znaju da se 7. ožujka obilježava Međunarodni dan planinara. I ovim danom, kao brojnim drugima poput Međunarodnog dana planina (11. prosinca), želi se ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinskih eko-sustava, ali i unaprjeđenja života ljudi u planinskim zajednicama.

Kao i oceani i vlažne šume, planine su nužne za život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog područja i osnovni su životni oslonac čak desetini ljudske populacije. Sadrže bogate resurse pitke vode, energije i biološke raznolikosti.

Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije, orijentacije i trekinga u prirodi.

Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenje jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom.

Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, spajajući time fizički i duhovni rast.

Hrvati su jedna od najdebljih europskih nacija

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se u protekla četiri desetljeća pretilost u EU-u utrostručila, a Hrvati su prema Eurostatu jedna od najdebljih europskih nacija, upozorava u povodu Svjetskog dana debljine specijalistica endokrinologije Maja Baretić. Kako je došlo do toga? Veličine porcija slatkiša, grickalica i slatkih pića danas su za 20 do 100 posto veće nego 60-ih godina prošlog stoljeća, a prosječan Europljanin provodi više od pet sati na dan sjedeći, kaže Baretić, koja je voditeljica Referalnog centra za liječenje debljine Ministarstva zdravstva.

Tijekom pandemije covida-19 sjedi se sigurno i dulje od tih pet sati, a jedu se sve veće porcije hrane pa je lako moguće da se ostvare prognoze da će do 2030. godine više od polovice europskog stanovništva biti pretilo, ističe Baretić.  Ove godine Svjetski dan debljine obilježava se pod geslo “Svi se trebamo uključiti” jer se pojedinačno neće učiniti mnogo, a debljina je jedan od najvećih medicinskih izazova modernog doba.  U Hrvatskoj čak 65 posto odraslih s prekomjernom tjelesnom masom Po podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema indeksu tjelesne mase (ITM) normalnu tjelesnu masu je 2019. godine imalo 34 posto odraslih u Hrvatskoj, jedan posto je pothranjenih, a čak 65 posto bilo je s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Što je viša dobna skupina, to je veći udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom, najniži je u dobi od 18 do 24 godine – 27 posto, dok je među onima od 65 do 74 godine čak 79 posto.

Posebno zabrinjava i činjenica da je jedno od troje djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu težinu za svoju dob što Hrvatsku stavlja među pet najgorih europskih zemalja, ističe Baretić. Debljinu treba liječiti jer se 44 posto šećerne bolesti tipa 2 može pripisati upravo prekomjernoj težini, kao i 23 posto ishemijske bolesti srca, a između sedam i 41 posto određenih karcinoma nastaju zbog pretilosti. Svake godine se do sedam posto zdravstvenih proračuna u članicama EU-a troši na bolesti koje se mogu povezati s pretilošću.

Liječenje uključuje promjenu životnih navika – ispravnu prehranu i redovitu fizičku aktivnost. Ako se to ne pokaže učinkovitim moguće je uvođenje farmakoterapije i operativno liječenje debljine, a mnogima je potrebna i psihološka podrška.