Generalno

Poznati magazin napravio listu najgorih jela iz BiH

Čuveni svjetski gastro magazin Taste Atlas je nedavno napravio listu jela iz Bosne i Hercegovine koja su najgore ocijenjena. I mada se sa tim lošim ocjenama mnogi odavde se nikako ne bi složili, očigledno je da se svijetu ne sviđa sve što se skrčka u Bosni i Hercegovini. Na listi su neka jela koja su “nedodirljiva” kada je odabir Bosanaca i Hercegovaca u pitanju.

Strancima se npr. ne sviđaju hurmašice ali i još neka jela bez kojih je nezamisliv gastro-život bh. građana, piše N1.

10 Japrak

Iako vjerojatno vodi porijeklo iz turske kuhinje, tradicionalni hercegovački japrak je autentično jelo koje se sastoji od nadjeva od mljevenog mesa umotanog u blanširano lišće raštike , domaće sorte lisnatog kupusa. Nadjev se najčešće priprema od mljevenog junećeg ili telećeg mesa koje se pomiješa sa rižom, solju i biberom. Ovi mali punjeni listovi se polako kuhaju satima, povremeno uz dimljeno meso. Osim tradicionalne verzije, neke sorte kupus zamjenjuju lišćem vinove loze, dodaju paradajz ili ga začine mentom. Japrak je na stranici dobio ocjenu 3.8.

9 Hurmašica

Na devetom mjestu najgore ocijenjenih jela iz Bosne i Hercegovine je poslastica koju većina građana BiH smatra jednim od simbola naše kuhinje. Hurmašica je bosanska poslastica koja se priprema prelijevanjem tijesta za pecivo koje se sastoji od putera, jaja, šećera i brašna u šećernom sirupu s okusom limuna. Kao i mnoga druga bosanska jela, i ovaj desert je došao iz Turske, gdje mu je srodnik gotovo identičan kalburabastı  piše Taste Atlas.

8 Tufahija

Doći na Baščaršiju, a ne pojesti tufahiju, pored ćevapa,  nezamislivo. Strancima se ako je vjerovati recenzijama naša poslastica ne sviđa toliko. Ocijenili su je sa skromnih 3.8.

7 Bosanski lonac

Na sedmom mjestu najgore rangiranih jela je Bosanski lonac sa ocjenom 3,6. Taste Atlas ga opisuje kao varivo koje se sastoji od slojeva krupnih komada mesa i povrća koji se preliju vodom i lagano pirjaju u velikom loncu. Zbog veličine mesa (obično jagnjećeg, telećeg i junećeg) i povrća (kupus, krompir, šargarepa, paradajz), potrebno je oko četiri sata ili više da se jelo pravilno skuha.

6 Begova čorba

Jedno od najvećih iznenađenja na ovoj listi je i Begova čorba. Jedna od omiljenih čorbica u BiH dobila je samo 3.6 i plasirana je na šesto mjesto najneukusnijih jela u BiH. Šlažete li se?

5 Sutlijaš

Poslastica na kojoj su odrastale hiljade građana BiH.  Slatkiš od riže i mlijeka nije naročito impresionirao turiste. Ocjena za jelo na Taste Atlasu je samo 3,5.

4 Sogan-dolma

Iako ime potječe od turskog soğan dolması , što u prijevodu znači punjeni luk , ovo jelo je dio tradicionalne bosanske kuhinje. Sastoji se od lukovica luka koje su blanširane i punjene ukusnom kombinacijom mljevenog mesa, raznih začina, te (po želji) luka i rendane mrkve. Sogan dolma jedno je od iznenađenja na listi, a dobila je ocjenu samo 3.5.

3 Popara

Na trećem mjestu najgore ocijenjenih jela koja možete probati u BiH je popara. Pomalo zaboravljeni specijalitet i kod nas turisti su ocijenili sa 3.4

2 Kadaif

Pomalo nevjerojatno, skoro na samom vrhu liste najneukusnijih jela u BiH po izboru turista je kadaif. Kod nas se često jede za praznike. Kao i popara kadaif ima ocjenu 3.4.

1 Buranija

Buranija je prilično očekivano na prvom mjestu ove liste.  Ocjena, skromnih 3.3 za jelo kojim su nas mame najčešće “ganjale” po kući. U BiH za buraniju kažu: Ili voliš ili ne.

Danas momci nemaju hrabrosti prići djevojci, šalju poruku na Facebook

Iva je djevojka iz Travnika koja je završila fakultet u Zagrebu. Trenutno je u potrazi za poslom. Odlazak u Njemačku joj je zadnja opcija, voljela bi ostati u BiH i izboriti se.

Ono što je uvijek zanimalo je glazba i stari trendovi pored novih. Htjela je biti pjevačica a sada uživa da bude DJ u slobodno vrijeme. 

Sretan Vam dan sendviča!

Svjetski dan sendviča obilježava se 3. studenoga, mnogima omiljeno jelo stoga smo odlučili da istražimo povijest sendviča, a tu je i jedan recept za ukusni sendvič. Raniji oblici sendviča se pripisuju staroj židovskoj sagi “Hille the Elder”, prema kojoj je upakirano meso janjetine i gorkih biljaka u kruhu, prenosi Zagorje.com.  Brzo i jeftino  U srednjem vijeku, tanke kriške hrapavog i obično ustajalog kruha, su korištene kao tanjuri. Nakon objeda, ostacima tog kruga su hranili pse i prosjake ili ostavili za večeru. Takav kruh je bio preteča “otvorenim” sendvičima. Direktan prethodnik engleskom sendviču se pojavljuje u 17. stoljeću u Nizozemskoj. Prvi pisani trag engleske riječi “sandwich” pojavljuje se u dnevniku Edwarda Gibbona u opisu “komadi hladnog mesa”. Riječ je nastala prema John Montagu, 4th Earl of Sandwich, engleski aristokrat iz 18. stoljeća, iako nema direktnu poveznicu sa hranom. Priča se da je Lord Sandwich volio jesti takav oblik hrane tijekom kartanja jer je mogao istovremeno raditi obje stvari – kartati i jesti, a da ne uprlja karte tijekom igre. Upravo je tako sendvič i nastavio svoje širenje među muškim društvo tijekom društvenih igara i zabava. Popularnost sendviča raste u Engleskoj i Španjolskoj tijekom 19. stoljeća kada je ovaj oblik hrane prihvaćen u radničkoj klasi kao brz, prenosiv i jeftin obrok. U to vrijeme sendvič se napokon pojavljuje i izvan Europe. U SAD-u, sendvič je prvobitno prezentiran kao dio večere. Početkom 20. stoljeća, kako je kruh postajao spojnica američke prehrane, sendvič postaje popularan koliko i brzi obrok na Mediteranu. Brzinski recept  4 šnite kruha, 4 komada ili koluta šarene dimljene slanine, vrlo tanko rezane, šaka rikule, komad sušenog paradajza u ulju, 1 mladi luk, 1 žlica majoneze, malo papra Priprema:  1. Prvo prepecite slaninu na umjerenoj vatri da se mast otopi i da postane hrskava. Ako niste u mogućnosti kupiti tanko izrezane šnite, možete improvizirati s komadićima. 2. Dvije kriške kruha obilato namazite majonezom. Po tome rasporedite salatu. Po salati narežite mladi luk, te paradajz u ulju. Popaprite i na to složite vruću slaninu iz tave. 3. Druge dvije kriške kojima ćete poklopiti sendvič, malo pritisnite u tavu da upiju masnoću od slanine. Onda po ukusu možete namazati i na njih još majoneze, pa poklopite i pritisnite sendvič. DOBAR TEK!

Pomračenje Sunca danas oko podne, bit će vidljivo iz BiH

Iz Europe, sjeveroistočne Afrike i centralne Azije danas će se moći posmatrati djelimice pomračenje Sunca.

Naravno, biti će vidljivo i iz Bosne i Hercegovine.

– Kada u astronomiji govorimo o pomračenjima, tada u najopštijem slučaju mislimo na zaklanjanje jednog tijela drugim. Ove zanimljive pojave nisu vezane samo za Sunčev sistem, već se dešavaju i u svijetu zvijezda, a u mnogim slučajevima su izvor najraznovrsnijih informacija. Dovoljno je spomenuti pomračujuće dvojne zvijezde, tijesne dvojne sisteme i slično – naveli su iz Astronomskog društva “Orion”.

Generalno možemo govoriti o tri tipa sunčevih pomračenja. To su potpuno ili totalno, djelimično ili parcijalno i prstenasto pomračenje Sunca. Do pomračenja dolazi tako što Mjesec, kružeći oko Zemlje, povremeno može potpuno ili djelimično da zakloni Sunce.

Elementi ovog pomračenja su, za Sarajevo (male vremenske razlike su za druge gradove u BiH):

Početak: 11 sati, 22 minuta i 54 sekunde

Makismalna faza: 12 sati, 28 minuta i 03 sekunde

Kraj pomračenja: 13 sati, 33 minuta i 57 sekunde

Tokom maksimalne faze bit će pomračeno 38,2 posto sunčevog vidljivog diska.

Pomračenja Sunca se nikada ne smiju posmatrati direktno, bilo golim okom, dvogledom ili teleskopom. Jedini sigurni metodi su projekcija na bijeli ekran iza teleskopa ili dvogleda ili korištenje provjerene astronomski certificirane aluminizirane folije kakve se izrađuju za ovakve svrhe.

Ovaj put nismo planirali javnu organizaciju posmatranja pomračenja Sunca kroz teleskope, već ciljano sa unaprijed dogovorenim grupama i organizacijama.

Slavimo 6. rođendan i poklanjamo prvu ratu kredita

Addiko Bank Sarajevo 31.10. proslavlja 6. rođendan, te tim povodom klijentima koji ugovore kredit poklanja prvu ratu kredita. Aplicirati se može već od danas, 24.10., pa sve do 31.10. 2022.godine. Addiko Blic gotovinski kredit moguće je ugovoriti do iznosa od 50.000 KM, na maksimalno 10 godina uz fiksnu kamatnu stopu tokom cijelog trajanja otplate kredita. Da bi uživali u rođendanskim pogodnostima klijenti trebaju ugovoriti kredite u iznosu većem od 5.000 KM i na period duži od 36 mjeseci.

“Naše rođendansko slavlje trajat će cijelu sedmicu. Šest godina jasnog i jednostavnog bankarstva obilježavamo akcijom kojom našim klijentima darujemo pogodnosti u vidu prve rate kredita na poklon, a sa ciljem da im olakšamo njihove finansijske obaveze, te da iznos prve rate iskoriste za pokrivanje nekih drugih finansijskih izdataka”, naglasio je Denis Omeragić, direktor Odjela upravljanja proizvodima u Addiko Bank Sarajevo.

Više detalja o ovoj rođendanskoj ponudi, ali i o drugim pogodnostima u poslovanju sa bankom potražite u našim poslovnicama ili na Addiko Blic gotovinski kredit – posebna rođendanska ponuda – Addiko Bank Sarajevo (addiko-fbih.ba)

Evo kome zapravo ide sitniš na blagajni…

Previše sitnog novca smeta mnogim kupcima. Na blagajni stoga rado “doniraju” manje iznose. Ali kome i gdje zapravo odlazi taj novac? Kada pri kupovini iznos na računu završi na 99 ili 98 centi, mnogi kupci kažu “U redu je!”. Neki čak zaokružuju i do 50 centi.

Svi pretpostavljaju da će preplaćeni novac dobro doći blagajnicama ili završiti u njihovim kasicama za kavu. Međutim, nije tako. Zaposlenici koji rade na blagajni te upravljaju i nadziru blagajnu moraju osigurati ispravno upravljanje gotovinom. Na to su dužni ugovorom o radu. Ako postoji mala razlika, dio manjka obično se oduzima od isplate manjka koju plaćate uz svoju plaću. Odgovarajući propisi navedeni su u tzv. ugovoru o nedostatku koji se prilaže uz ugovor o radu. Upravo je u tom ugovoru regulirano i da se pozitivan manjak, odnosno višak novca na blagajni, mora predati poslodavcu. Potonji onda u svom računovodstvu plus vodi pod “Ostali prihodi, neredoviti”. Napojnica ne ide zaposlenicima, nego tvrtki. Nasuprot tome, uslužni radnici kao što su konobari, frizeri, majstori, pa čak i poštari smiju primati napojnice u određenoj mjeri. Čak ni u privatnim pekarnicama ili mesnicama davanje napojnice često nije problem. Na upit t-onlinea, zaposlenici u drogerijama rekli su da ni oni ne smiju primati napojnice te da su razliku morali predati tvrtki ako im se pojavi višak na blagajni. Zašto je to tako? Sudska praksa kaže da zaposlenici ne smiju sa sobom nositi (vlastiti) novac kada obavljaju poslove blagajnika, ostavljati ga u bilo kojem obliku pokraj blagajne ili općenito dok rade. Iz tog razloga većina zaposlenika stavlja višak isplata ili napojnica izravno u blagajnu.

Ako blagajnik ipak uzme višak novca sa sobom, može ga se optužiti za dvije stvari: korupciju – odnosno davanje povlaštenog tretmana kupcima, primjerice odobravanjem posebnog popusta, pri čemu blagajnici kao zahvalu dobivaju napojnicu. Ili nepravilno vođenje blagajne – primjerice, uzimanje iznosa novca iz blagajne koji još nije odbijen od naknade za manjak ili stavljanje previše novca u blagajnu kako bi se iz predostrožnosti nadoknadile eventualne razlike i kako bi se izbjegle posljedice po zakonu o radu. Blagajnici također ne smiju primati božićne darove ili male darove općenito – poput čokolade kao znak male zahvale.

Jer i tada se inače mogu optužiti za primanje mita. U nekim slučajevima također nije jasno jesu li artikl stvarno dobili na dar ili su ga možda sami uzeli s police – i ponovno ispisali račun kupcu kao dokaz kupnje. Ako želite usrećiti zaposlenike supermarketa i diskonta, trebali biste biti ljubazni i strpljivi s njima. Darove, primjerice za Božić, dobro zamotane možete predati na šalteru informacija, piše Fenix Magazin.

Evo kada se pomiču kazaljke… sve je više nezadovoljnih

Zimsko računanje vremena počet će u nedjelju, 30. listopada, kada će se kazaljke u 3 sata poslije ponoći vratiti sat unatrag. Ipak, sve je više onih koji smatraju da bi zbog uštede struje trebalo ostati na ljetnom vremenu.

O prijedlogu EK iz 2018. – da se ukine sezonsko pomicanje kazaljki na satu, još uvijek nije postignuta suglasnost. Zemljama članicama EU-a prepuštena je takva odluka, a BiH i dalje pomiče kazaljke na satu zbog usklađenosti s većim dijelom Europe. Međutim, u trenutku kada se najavljuje jedna od najtežih zima u posljednjih 50 i više godina i kada svi pokušavaju uštedjeti struju i plin, pojedine države u regiji ozbiljno razmišljaju o ukidanju prakse izmjene računanja vremena.

Među njima je i Sjeverna Makedonija, gdje se na osnovi prijedloga vlade razmatra mogućnost nastavka ljetnog računanja vremena kako bi smanjili potrošnju struje. Naime, uvođenjem zimskog računanja vremena dan će se skratiti za jedan sat, pa će mrak, primjerice, umjesto u 17.30, padati već oko 16.30. Iako ima i onih koji tvrde da će se onda više struje trošiti ujutro. •

5. listopada – Svjetski dan učitelja

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Taj je dan prigoda da se pokaže da je rad učitelja i nastavnika prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva te da se kao takav i cijeni. Cilj Svjetskog dana učitelja je mobilizirati podršku za nastavnike kako bi se osiguralo da će učitelji i dalje ispunjavati potrebe budućih generacija te podići obrazovanje na razinu društvene važnosti i izvući učitelje iz poluanonimnosti i dati im društvenu važnost koju zaslužuju.

Prigoda je to i za isticanje važnosti rada svih učitelja i nastavnika i njihov utjecaj na razvoj društva u cjelini, te da se naglasi važnost te profesije, ali i samog obrazovanja čiji su oni nositelji, stoga se taj dan obilježava u više od 100 zemalja svijeta.Obrazovna internacionala (EI), svjetska federacija sindikata stručnjaka u obrazovanju sa sjedištem u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da Svjetski dan učitelja treba biti međunarodno priznat i obilježavati se u cijelom svijetu. Napori Obrazovne internacionale i njene 401 članice doprinijeli su međunarodnom priznanju i obilježavanju toga dana širom svijeta.

Svim prosvjetnim djelatnicima od srca želim sretan 5. listopada, svjetski dan učitelja.

Termoakumulacijska peć, grijalica, klima ili kalorifer: Što je jeftinije?

Ove će zime u opticaju biti svi načini grijanja, i različite grijalice, i klime, i kaloriferi i peći na drva. Važno je znati da i oni uređaji koji vrijede za velike potrošače mogu biti vaši saveznici u uštedi, ako ih koristite tijekom razdoblja kad je jeftina struja.

Termoakumulacijska peć

Da bi termoakumulacijska peć doista i bila ekonomična, neophodno je da se ona puni toplinskom energijom, odnosno da grijači rade samo dok je na snazi “jeftina struja”. To znači da termoakumulacijska peć ne smije biti premala za prostoriju koju grije jer će, kako bi postigla željenu temperaturu, morati često ispuhivati topli zrak. Na taj će se način brzo potrošiti akumulirana toplinska energija, pa će biti potrebno dopunjavanje tijekom skuplje struje. Kolika je peć potrebna za koliki prostor nezahvalno je procjenjivati, jer to ovisi i o kvaliteti izolacije. Recimo da bi za stan od 60 kvadrata trebale biti dovoljne tri termoakumulacijske peći ukupne snage ne manje od 10 kilovata. Kako bi termoakumulacijska peć uvijek radila kada je jeftina tarifa električne energije, savjetuje se i nabavka specijalnih tajmera koji omogućavaju automatsko uključivanje. Nisu skupi, a olakšavaju život.

Grijalice

Govoreći o grijalicama na struju koje za zagrijavanje koriste grijače, sve će dati potpuno istu količinu topline. Iskoristivost električne energije prilikom pretvaranja u toplinsku energiju je skoro 100%, te će grijalica potrošiti upravo onoliko kilovata na koliko je deklarirana. Ovo pravilo ne vrijedi za inverter klima uređaje (toplinske pumpe) koje za utrošenih 1 kW snage mogu dati 3, 4 ili čak preko 5 kW toplinske energije. Ponekad grijalica ima manja odstupanja i troši nešto manje ili nešto više od deklarirane snage. Također, potrošnju možete izmjeriti tako što ugasite sve potrošače struje i na sat vremena upalite samo grijalicu i zapišete stanje brojila prije i nakon mjerenja. Uzmite u obzir da ugašeni televizor, frižider ili router za internet također troše nešto energije, ali će vam ova metoda otprilike dati rezultat potrošnje. Pretpostavimo da grijalica koju ste nabavili troši točno onoliko koliko piše na deklaraciji – 2000 W (2 kW). Bez obzira je li vaša grijalica kalorifer, konvektor, uljni radijator, termoakumulacijska peć – ona će prostoru predati jednaku količinu toplinske energije – 2 kW * 1 h = 2 kWh. Ukoliko grijalicu jačine 2 kW ostavite da radi punim intenzitetom neprekidno sat vremena, ona će potrošiti točno 2 kWh. Ukoliko grijalicu palite noću, kada je jeftinija struja, koristit ćete nižu dnevnu tarifu pa ćete cijenu kilovatsata platiti otprilike upola manje. Kalorifer Kaloriferi su odličan izbor kada se radi o zagrijavanju manjih prostorija, mali su i lako ih je premještati, što ih čini izrazito praktičnima za upotrebu.

Možete izabrati kalorifer na struju ili na plin, a obje varijante dolaze u najrazličitijim oblicima i veličinama. Kaloriferi su posebno praktični kada tijekom hladnih dana želite brzo zagrijati prostoriju u kojoj boravite. Kaloriferi mogu biti i plinski. Iako su plinski kaloriferi manje uobičajen izbor, mogu se pronaći u različitim veličinama i različite snage rada. Kaloriferi su sigurne, ekonomične i praktične grijalice, jednostavne za upotrebu i efikasne u svojoj namjeni. Klima uređaj Prosječna klima troši oko 1 kW struje, a ovih dana, i to u terminu kad se struja obračunava po višoj tarifi, one rade i 10 sati, a često i više. Na to koliko ona potroši struje utječe mnoštvo faktora – je li namještena da grije ili da samo održava prosječnu sobnu temperaturu, potom kolika je prostorija u kojoj ona radi i kolika vanjska temperatura.

Važan faktor je i izolacija objekta. Da biste osigurali da klima troši samo onoliko koliko mora, nije na odmet provjeriti i u kakvom su stanju filteri i vanjska  jedinica klime, jer ako su prljavi, uređaju će biti potrebno više vremena da zagrije prostoriju. S druge strane, struja se može uštedjeti i kada se smanji temperatura. Samo na jednom sniženom stupnju može se uštedjeti oko 3 posto struje.