Danas se sadi pšenica: Evo kako je posijati i održavati da za Božić bude savršena!

Paketi pšeničnog zrna počinju se pojavljivati ​​u trgovinama početkom prosinca, a obično se uzgaja u malim tanjurićima i koristi se kao blagdanski ukras. No, ima i simbolično značenje – predstavlja krug života (smrt i ponovno rođenje), plodnost, novi život, obnovu života, blagoslov žetve i ono što će vam nova godina donijeti. Osim toga, to je i metafora za vaš prosperitet u novoj godini. 

Postoji vjerovanje da izgled i visina pšenice određuju kakva će biti žetva sljedeće godine. Ako pšenica naraste gusta, visoka i zelena, godina će biti rodna i žetva dobra. Ako pšenica raste slaba i blijeda, žetva će biti slaba.

Tradicija uzgoja božićne pšenice potječe iz kršćanstva i vezana je za Svetu obitelj. Marija i Josip bježali su od Herodovih vojnika koji su ih progonili kada su naišli na seljaka koji je sijao pšenicu. Marija je zamolila farmera da kaže vojnicima da su već prošli. No, kad su vojnici došli, dogodilo se čudo, pšenica je vrlo brzo narasla.   Budući da je obično potrebno nekoliko mjeseci da pšenica izraste na polju, vojnici su imali dojam da su Marija i Josip tuda davno prošli.

Zbog toga su vojnici odustali od potjere za Marijom i Josipom.  Prema tradiciji, božićna pšenica trebala bi se posijati na Dan Svete Barbare ili na blagdan Svete Lucije. 

Dana 4. prosinca slavi se Sveta Barbara. Sveta Barbara simbol je proljeća usred zime. Vjeruje se da je ona glasnik Božića kada svjetlost i život pobjeđuju. U prošlosti su ljudi iz praktičnih razloga najčešće sijali božićnu pšenicu na Svetu Barbaru. Budući da u to vrijeme nije bilo dobrog grijanja, pšenicu su rano sijali kako bi imala dovoljno vremena da izraste prije Božića.  Uz sijanje pšenice još je jedna tradicija vezana uz Svetu Barbaru. Granu trešnje s pupoljcima treba staviti u vodu i ostaviti na toplom i svijetlom mjestu. Grana će cvjetati cijeli mjesec i služiti kao lijep ukras na stolu.

  Sveta Lucija slavi se 13. prosinca te simbolizira svjetlo u zimskoj tami. Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis što znači svjetlost. Sveta Lucija najavljuje Božić kao rođendan svjetla. Tih 12 dana između Svete Lucije i Božića nazivaju se Lucijini dani. U to doba pada i zimski solsticij 21. prosinca.

Nakon solsticija dani postaju duži, a danju ima više svjetla. U moderno doba božićnu pšenicu siju češće na Svetu Luciju nego na Svetu Barbaru. Dvanaest dana do Božića dovoljno je da pšenica naraste i postane bujna.  Kako pravilno uzgajati božićnu pšenicu?

  Pripremite pšenicu 

Prije nego što posijete pšenicu, preporučuje se ostaviti zrna u mlakoj vodi. To će pomoći da pšenica brže proklija. Osušite ih na papirnatom ručniku ili krpi prije sjetve.  Posadite pšenicu  Božićna pšenica obično se sije u male tanjuriće ili zdjelice. Na dno tanjurića stavite sloj zemlje. Cijelo dno prekrijte pšeničnim zrncima. Stavite još jedan mali sloj zemlje na vrh pšenice. Umjesto zemlje možete koristiti i vatu. U ovom slučaju ne morate prekriti pšenicu drugim slojem. Dajte pšenici samo malu količinu vode.  Stavite pšenicu na svjetlo  Tanjuriće stavite na dobro osvijetljeno mjesto. Ne smije biti prevruće jer bi se pšenica mogla osušiti. Ne stavljajte je na izravno sunce, najbolje ju je staviti blizu prozora s neizravnim svjetlom.

  Zalijte pšenicu

Zalijevajte pšenicu svaki dan, ali nemojte je previše. Dovoljne su jedna ili dvije žlice vode. Trebali biste samo navlažiti tlo, a ne natapati. Pšenicu po želji možete pokriti i aluminijskom folijom dok ne proklija, održat će pšenicu vlažnom i toplom. Ako pšenicu odlučite pokriti folijom, skinite foliju kada počne klijati.  Skratite vrhove 

Pšenica neće narasti više od 20 centimetara i slobodno je podrežite tako da bude ujednačena.

Znakovi upućuju da se ne radi samo o običnoj grlobolji

U zimskim mjesecima svatko će od nas vjerojatno pokupiti barem jednu ili dvije prehlade, a jedan od najčešćih simptoma je bol u grlu. U većini slučajeva grlobolju uzrokuju virusi, kao kod obične prehlade, ili udisanje dima. No, u nekim slučajevima grlobolja može biti znak nečeg ozbiljnijeg, naročito ako je praćena nekim od sljedećih simptoma:

1. Ako je prisutan osip

Ako se istodobno s grloboljom razvije osip, to bi mogao biti znak ozbiljne infekcije. Osip na vratu i prsima koji se širi na ostatak tijela može biti znak skupine bakterijskih infekcija, koje se nazivaju streptokokne infekcije. Najbezazlenija među njima je bakterijski tonzilitis, no mogu uključivati i neke ozbiljnije, poput šarlaha, bakterijemije (bakterija u krvi) i sindroma toksičnog šoka. Sve te infekcije treba liječiti stručnjak, s liječenjem treba početi čim prije, a najčešće se liječe antibioticima No treba imati na umu da se virusne infekcije, poput virusnog tonzilitisa, ne mogu izliječiti antibioticima.

2. Ako je bol vrlo snažna

Ako je prehlada uzrok grlobolje, to može biti vrlo bolno, ali bol obično prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana. No bakterijske infekcije, poput bakterijskog tonzilitisa (jaka upala krajnika), često uzrokuju puno jaču bol koja ne prolazi. Bakterijski tonzilitis može izazvati probleme s gutanjem i jedenjem, bol u uhu i otečene i bolne žlijezde u vratu. Imate li neke od tih simptoma, trebali biste otići svom liječniku primarne zdravstvene zaštite kako bi provjerio je li infekcija možda bakterijskog, a ne virusnog porijekla. Bakterijski tonzilitis može se liječiti antibioticima.

3. Ako imate visoku temperaturu

Prehlada može uzrokovati povišenu temperaturu, ali obično samo blago povišenu. No, imate li grlobolju i temperaturu preko 38 C, velika je vjerojatnost da je riječ o infekciji grla, poput tonzilitisa, a ne samo o običnoj prehladi.

4. Ako potraje

Ako grlobolja potraje duže od tjedan dana ili ako postaje sve intenzivnija, trebali biste otići liječniku kako bi provjerio imate li tonzilitis. Grlobolja koja ne prolazi može biti znak infektivne mononukleoze ili takozvane žljezdane groznice. Mononukleoza obično pogađa tinejdžere i mlađe odrasle osobe. Prolazi spontano, bez liječenja, no možete se osjećati vrlo slabo i loše te može trajati tjednima. Mnogi se ljudi oporave bez problema, no ponekad infektivna mononukleoza može uzrokovati druge probleme poput:

  • blage upale jetre (hepatitis), uslijed koje koža i bjeloočnice poprimaju žućkastu boju;
  • nisku razinu krvnih stanica koje se nazivaju trombociti (trombocitopenija);
  • neurološke probleme, poput Guillain-Barreovog sindroma ili Bellovu paralizu.

Znate li zašto su baš crvena, zelena i zlatna božićne boje? Evo u čemu je njihova simbolika

Kada zatvorite oči i zamislite božićne ukrase, koje boje vidite? Ne čudi ako je sve oko vas crveno, zeleno i zlatno, u bojama čije podrijetlo značenja seže daleko u prošlost, a korijeni dolaze iz kršćanstva. Božićne boje i njihovo značenje.

  Crvena

“Nitko sa sigurnošću ne zna kako su crvena i zelena postale kultne boje Božića”, kaže za TODAY.Lori Sawaya, strateg za boje u The Land of Color i stručnjakinja za kolorimetriju; umjetnost i znanost o bojama. “Teorija ima na pretek.” Sawaya objašnjava da većina kršćana vjeruje da crvena boja simbolizira krv Kristova raspeća, dok zelena predstavlja obnovu i vječni život po Isusu, čije rođenje i slavimo 25. prosinca. – Iz perspektive psihologije boja, crvena zahtijeva vizualnu pozornost i prenosi dinamične, snažne i samouvjerene osjećaje – dodaje Sawayi. “Sjetite se samo Coca-Coline kultne reklame iz 1930-ih; jarko crveno odijelo Djeda Mraza samo je jedan od primjera korištenja te blagdanske boje kako bi se privukla pozornost ljudi tijekom inače kaotične blagdanske sezone. 

Zelena

Stručnjak za vintage stil života i autor knjige A Very Vintage Christmas Bob Richter kaže da je teško razdvojiti crvenu i zelenu jer su one “suštinska kombinacija božićnih boja”. “Najbolji primjer za to su božikovina i bršljan koji ostaju sjajni i obilni tijekom zime, kada drugi grmovi i drveće odbacuju lišće”, kaže on. “Neki kažu da je božikovina dijete Krist, a bršljan njegovo majka Marija.” Korijeni unošenja božikovine i bršljana u Božićne običaje sežu do Kelta, za koje Richter kaže da su ih koristili za tjeranje zlih duhova. “Također su Kelti i/ili Pagani bili ti koji su počeli unositi zelenilo kao način da ispoštuju promjenu godišnjih doba i unesu život u svoje domove tijekom hladnih zimskih mjeseci.” Kršćani su s vremenom usvojili tu tradiciju, prikazujući zelenu boju kroz vijence i zimzeleno drveće. Što se tiče božikovine, Sawaya dodaje da ona “simbolizira sreću, zaštitu i prosperitet za novu godinu.” 

Zlatna

Svjetlucavo se zlato povezuje s Božićem jer su, kako priča kaže, tri mudraca Isusu donijela zlato, tamjan i smirnu “Zbog povezanosti s velikom financijskom vrijednošću, zlatna je boja prosperiteta i obilja”, kaže Richter. “Dodavanje zlatne u vaš dom za blagdane je način da proslavite te darove i pozovete ih još više.” Zlatna je možda najraskošnija blagdanska boja i često se pojavljuje na mašnama, ukrasima, svijećnjacima i drugom svjetlucavom dekoru. “Zlato također može biti metafora za Betlehemsku zvijezdu”, dodaje Richter. “Zbog zlatne svako blagdansko okupljanje odmah izgleda svečanije” ističe Sawaya, “jer pojačava osjećaj slavlja i ekstravagancije koji mnogi osjećaju tijekom posebnog dijela godine kada se kroz praznike ‘kotrljamo’ u novu godinu”.

Najbolje rješenje kod upale grla je čaj od kadulje, metvice i anisa!

Anis pospješuje iskašljavanje te je vrlo pogodan za liječenje bronhitisa, a katkad se koristi i protiv astme. Sjemenke anisa u narodnoj se medicini rabe za reguliranje mjesečnice.

Anis (Pimpinella anisum) već se stoljećima rabi za olakšavanje probave, dojenačkih kolika, napuhnutosti, podrigivanja i plinova u trbuhu. Zbog sposobnosti olakšavanja grčeva smatra se da može olakšati i menstrualne bolove. Anis također povećava izlučivanje sokova u crijevima pa time potiče rad probavnog sustava. Pospješuje iskašljavanje te je vrlo pogodan za liječenje bronhitisa, a liječnici biljem katkad ga rabe i protiv astme.

Sjemenke anisa u narodnoj se medicini  rabe za olakšavanje porođaja, poticanje stvaranja majčina mlijeka te za reguliranje mjesečnice. Mljevene anisove sjemenke miješale su se s ribanom mrkvom kada bi se u djece pojavile gliste. Sjemenke anisa treba zdrobiti neposredno prije uporabe kako bi se oslobodili hranjivi sastojci čije razine opadaju duljim izlaganjem zraku.

Čaj protiv kašlja i probavnih tegoba
Žličicu zdrobljenih sjemenki anisa stavite u šalicu kipuće vode (za djecu samo pola žličice anisa). Pokrijte i ostavite da odstoji deset minuta pa procijedite. Pijete li ga kao lijek za bolesti dišnih organa, zasladite ga medom, inače ne. Anis se može kuhati i u mlijeku. Čaj se pije dva do tri puta na dan, nakon jela.

Mješavina za grgljanje
Potrebno vam je 30 g anisovih sjemenki, 40 g listova kadulje i 30 g paprene metvice. Pomiješajte sve sastojke i stavite u staklenku. Kod pripreme čaja dvije do tri žličice mješavine prelijte šalicom vruće vode, ostavite da odstoji desetak minuta i procijedite. Ispirite usta ili grgljajte nekoliko puta na dan kod upale usne šupljine i upale krajnika.

Nemojte zagrijavati automobil zimi prije nego što sjednete u njega

Tijekom zimskih mjeseci većina ljudi voli prvo upaliti grijanje u automobilu, malo pričekati da se ugrije, pa tek onda krenuti voziti.

Profesionalni vozači kažu da to nikada ne biste trebali raditi, ma koliko niska temperatura vani bila jer tako oštećujete vozilo

. Naravno, svima je ugodnije sjesti u ugrijani auto i voziti bez drhtanja zbog hladnoće, ali ovime zapravo radite više štete nego koristi.  Stručnjak za vožnju, Jason Fenske, objasnio je kako paljenje grijanja bez kretanja automobila zapravo produljuje vrijeme zagrijavanja.  Većina motora danas ima ubrizgano gorivo u sebi, pa nema potrebe da radi u ‘praznom hodu’.

Vozilo će se zagrijati tijekom polagane vožnje i postignuti ugodnu temperaturu.  Osim toga, prethodno zagrijavanje može prouzročiti razrjeđivanje motornog ulja, gdje sirovi benzin prodire u ulje lomeći njegova svojstva i samim time dolazi do povećane istrošenosti.

Uklonite led ili snijeg s prozora kako biste mogli sigurno voziti i krenite odmah voziti – već kroz nekoliko minuta unutrašnjost automobila će se zagrijati, prenosi Mirror.

Preminuo je Saša Zalepugin

Legendarni televizijski voditelj Saša Zalepugin (91) preminuo noćas u bolnici od posljedica moždanog udara koji je doživio u nedjelju 16. listopada u svom zagrebačkom domu, a tužnu vijest za Večernji list potvrdila je supruga Tihana Harapin Zalepugin koja je uz Sašu bila do posljednjeg trenutka. 

Upravo je ona bila uz njega kada je doživio moždani udar te je odmah pozvala Hitnu pomoć, a Saša je prevezen u KBC Rebro gdje su ga liječnici stavili u induciranu komu, no nažalost nisu ga uspjeli spasiti.

Ništa, odala je njegova supruga Tihana, tog jutra nije ukazivalo na to da sa zdravljem njezinog supruga nešto nije kako treba. Sve dok se odjednom nije srušio.

Veliki voditelj koji je obilježio generacije rođen je 18. srpnja 1931. godine u Sarajevu.  Završio je gimnaziju u Pazinu 1950, a zatim upisao slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija je pisao za Studentski list¨ Zagrebački tjednik ¨,¨ Vjesnika u srijedu ¨ itd. Bio je glumac amater i predsjednik Studentskog kazališta tada popularnog ¨ SEK-a¨.

Rad na RTV Zagreb (Radio-televizije Zagreb) započeo je u 1966. Najprije kao urednik emisije¨ Kulturna panorama ¨ a 1968, kao urednik Kulturnog program TV Zagreba. Bio je urednik i Zabavnog program TV ZAGREB od 1971 do 1973, kada je započelo uređivati i voditi seriju mozaičnih emisija pod nazivom “ Nedjeljom popodne (sport, moda, film, glazba, kazalište, kulturna baština,zanimljivosti iz Hrvatske i inozemstva), u trajanju od 4 sata. Bio je čovjek iz medija kojemu su ljudi vjerovali, a o tome je govorio i za Večernji list:

DANAS JE BLAGDAN SV. KATE: Svim Katarinama, Katama, Kajama, … sretan imendan

Prema predaji potjecala je iz ugledne plemićke obitelji, te bila poznata po iznimnoj ljepoti, učenosti i mudrosti. Neki kršćanski pustinjak poučio ju je kršćanstvu i pokrstio…

Onodobno je car Maksimin Daia naredio da svi stanovnici Aleksandrije moraju doći u hram i žrtvovati idolima. Katarina je također došla, usprotivila se caru i pozvala kršćane da se ne žrtvuju idolima nego se suprotstave carevoj naredbi. On je naredio neka je nakon žrtvovanja dovedu k njemu u palaču, gdje je pokušao sve kako bi pridobio njezinu naklonost. Pozvao je 50 najučenijih filozofa i govornika svoga carstva da pokušaju pobiti njezinu nauku i pridobiti je za poganstvo, a sam joj je obećao veliku nagradu i ponudio ženidbu. Katarina je svojom mudrošću, odvažnošću i dobrim poznavanjem filozofije i teologije, pridobila na svoju stranu mudrace koji su se rasvijetljeni milošću, obratili na kršćanstvo. Tada ju je car zatvorio i mučio, a kada nije popustila ni u tim kušnjama, naredio je neka je rasijeku kotačem s bodežima – no, kotač se raspao. Potom su ju odveli izvan grada i odrubili joj glavu, a anđeli su joj tijelo prenijeli na goru Sinaj i tamo ga pokopali. Kasnije je na tom mjestu podignut glasoviti samostan Sv. Katarine koji postoji još i danas.

U sakralnoj umjetnosti prikazuje ju se kao plemkinju, okruženu ružama, s palmom u ruci i s kotačem načičkanim bodežima; ili se prikazuju njezine zaruke s Kristom i njezino polaganje u grob… Zaštitnica je djevojaka, teologa, studenata, učitelja i filozofa.

U našem narodu, uz spomendan Sv. Katarine vežu se uzrečice: Sv. Kata, snijeg za vrata! Katarina skoči van, do Božića mjesec dan!

Svim Katarinama, Katama, Kajama, … i svima koji nose izvedenice iz tog imena čestitamo njihov imendan, prenosi Nedjelja.ba.

Unitrade Black Friday popusti

 BLACK FRIDAY popusti u Unitrade centrima od 24.11. do 29.11.!

Iskoristite dodatnih do 15% popusta na odabrane modele zimskih guma (ponudu provjerite na gume.unitrade.ba), 20% popusta na filtere Bosch i ulja Castrol i Valvoline, 15% popusta na metlice brisača Bosch, te 10% popusta na tipske gumene prostirače Gledring.

Za više informacija posjetite Unitrade na adresi Donja Dubravica b.b., Vitez ili nas kontaktirajte na broj telefona 030/714-381. Unitrade – pravac Vašeg vozila!

Zimske gume s dodatnim popustom provjerite na http://gume.unitrade.ba/ pod oznakom 𝗕𝗟𝗔𝗖𝗞 𝗙𝗥𝗜𝗗𝗔𝗬, a ostale akcijske artikle pronađite u najbližem centru

Dvije godine bez legendarnog Mustafe Nadarevića

Prošle su dvije godine otkad nas je napustio legendarni glumac Mustafa Nadarević.

On je preminuo na današnji datum 2020.  u 78. godini života, nakon duge i teške borbe s karcinomom pluća. U januaru iste godine objavljeno je da je već duže vrijeme suočen s opasnom dijagnozom, o čemu je i govorio.

– Kad sam shvatio da je to dio života, da je bolest dio života, onda sam je prihvatio. Kad nešto prihvatiš s ljubavlju, onda se može pobijediti zloćudna bolest. Mogu im poručiti da ne budu primitivni kao ja, da se ne boje doktora. Meni je doktor još kao malom djetetu bio “jao”, od zubara nadalje, sve je bilo strašno. Dobro je da se ide na vrijeme na preglede, jer onda je izlječivost vrlo blizu – rekao je tada.

Rođen je 2. maja 1943. godine u Banjoj Luci kao dijete Mehmeda i Asje. Mehmed je sa 28 godina umro od tuberkuloze, a Mustafina majka imala je 22 godine kada je ostala udovica i samohrana majka pa je zbog teške materijalne situacije sina poslala na školovanje u Zagreb.

O privatnom životu glumac nije mnogo govorio, a poznato je da se vjenčao tri puta, a treću je suprugu izgubio tragično. Kćer Nađu dobio je u prvom braku, u drugom braku sina Ašu i drugu kćerku Nanu.

Nana se nedavno porodila i na svijet donijela djevojčicu Rumi. Nažalost, Mustafa nije dočekao rođenje unuke.

Njegova ljubav bila je Slavica Radović Nadarević koja je preminula 7. juna 2012. godine. Ona se borila 10 godina s rakom dojke, a umrla mu je na rukama.

Nadarević je tokom života ostvario mnogobrojne uloge u pozorištima, serijama i filmovima. Osvojio je kompletan region ulogom Izeta Fazlinovića u seriji “Lud, zbunjen, normalan”, a njegove replike se koriste i u svakodnevnom životu.

Prigodnom poštanskom markom HP Mostar obilježava Svjetski dan filozofije

            Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku markuu povodu Svjetskog dana filozofije s motivom inkunabula fra Jurja Dragišića.

            Franjevac Juraj Dragišić bio je humanist, filozof, teolog, provincijal i (nad)biskup. Rođen u Srebrenici oko 1445., a umro 1520. kao nadbiskup u Barletti u Italiji. Potječe iz plemićke obitelji Ivaniša, kojima je kralj Stjepan 1446. darovao Ključ. Nakon pada Bosne pod Turke (1463.) bježi u Dalmaciju, a zatim u Italiju. Za svećenika je zaređen 1469. u Bologni. Godine 1470. nalazi se u Rimu u krugu humanista okupljenih oko kardinala Besariona. Kratko je vrijeme 1481./82. boravio u Parizu. Godine 1485. u Firenci je postao magistrom teologije. Štićenik je Lorenza de’ Medicija i istodobno odgojitelj i učitelj njegovim sinovima Pietru i Giovanniju (kasnije papa Leon X.) Uživao je toliki ugled da je postao član Platonove akademije.           

            Iz Italije se vraća u Dubrovnik, druži se s dubrovačkim humanistima vršeći službu profesora teologije i propovjednika u katedrali. Piše svoje najznačajnije djelo „O naravi nebeskih duhova koje zovemo anđelima“. Godine 1500. vraća se u Italiju te sudjeluje na franjevačkom generalnom kapitulu. Kao biskup Nazareta u Barletti sudjelovao je na V. lateranskom saboru gdje je predložio reformu julijanskog kalendara.

            Dragišić je bio plodan pisac, ali kako je vještina tiskanja bila tek nedavno (1455.) izumljena, umnožavanje knjiga tim postupkom bilo je još vrlo skupo. Objavio je 13 djela na latinskom jeziku. U rukopisu je sačuvano i prepoznato  petnaestak njegovih djela. (fra Andrija Nikić)

Autor likovnog rješenja je Manlio Napoli, a marke se u poštanskom prometu koriste od 17.studenoga 2022. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba