HP Mostar tiskala poštansku marku s motivom Kraljice Mira

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku „Međugorje 2023.“ s motivom Kraljice Mira.

Ukazanja Blažene Djevice Marije – Kraljice Mira u Međugorju započela su 24. lipnja, odnosno 25. lipnja 1981. kada se prvi put riječima obratila djeci – vidiocima. Prvoga dana Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović vidjeli su na predjelu zvanom Podbrdo (na brdu Crnica, danas Brdo ukazanja) prekrasnu ženu s djetetom u naručju, koju su prepoznali kao Gospu. Prestrašili su se i pobjegli. Unatoč strahu i sljedećeg dana su u isto vrijeme pošli na Podbrdo. Gospa se pojavila bez djeteta, neopisivo lijepa i radosna. Pali su na koljena i počeli moliti, a nakon molitve Gospa je razgovarala s njima. Toga dana na Brdu ukazanja nisu bili Ivan Ivanković i Milka Pavlović, umjesto njih došli su Marija Pavlović i Jakov Čolo. Od tada, prema njihovom svjedočenju, Gospa im se svakodnevno ukazivala. 

Gospa kroz cijelo vrijeme poziva na mir kao najveće dobro, a mir se može ostvariti samo kroz vjeru, obraćenje, molitvu i post. U plan spasa čovječanstva uključila je i šestoro međugorskih vidjelaca. Svatko od njih ima posebnu zadaću i nakanu za koju moli. Mirjana, Ivanka i Jakov primili su po 10 tajni i imaju ukazanja jednom godišnje. Ivan, Vicka i Marija primili su po devet tajni i još uvijek imaju svakodnevna ukazanja. Prema njihovom svjedočenju, međugorska zbivanja i tajne odnose se na budućnost Crkve, čovječanstva, Međugorja i vidjelaca. 

Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić, a marke se u poštanskom prometu koriste od 1. lipnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Objavljena lista “najjadnijih zemalja” na svijetu u 2022., evo gdje je BiH

Zimbabve je najjadnija zemlja na svijetu, prema “Hankeovoj listi najjadnijih zemalja svijeta”, nadmašujući Venezuelu, Kubu i ratom razorenu Siriju.

Ni Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti svojom pozicijom, pošto je zauzela 20 mjesto, a iza nje su Iran, Ruanda, Bocvana, Madagaskar, Kongo Libija i druge.

Crnoj Gori je pripalo 34. mjesto, Sjeverna Makedonija je 39, Srbija 54, Albanija 97, Hrvatska 98, te Slovenija 118.

Glavni faktor koji utjecao na poziciju svih zemalja regije je nezaposlenost, prenosi N1

Takozvani godišnji ‘indeks bijede‘, rangira gotovo 160 zemalja svijeta na osnovu faktora kao što su nezaposlenost, inflacija i kreditne stope banaka.

Rangiranje bijede je zasnovano na algoritmu koji ocjenjuje svaku državu na osnovu njihove nezaposlenosti, inflacije, kamatnih stopa i rasta BDP-a, ne uzimajući u obzir druge podatke, kao što su ankete stanovnika ili zdravlje.

Rezultati su razina nezaposlenosti (pomnožen s dva), inflacije i bankarskih kreditnih stopa, minus godišnji postotak promjene realnog BDP-a po glavi stanovnika.

Prošlogodišnja najjadnija država Kuba — koja je 2021. pretrpjela ogromnu inflaciju, potaknutu vrijednošću lokalne valute, koja je pala za 95 posto samo te godine — sada je na devetom mjestu, odmah iza Ukrajine.

U međuvremenu, Švicarska je ostala na dnu ljestvice, a njen najveći “problem” je nezaposlenost.

Često ste umorni ili iscrpljeni? Ovo bi mogao biti jedan od razloga

Osjećaj ekstremnog ili kroničnog umora može značiti da se nešto dešava s imunitetom našeg tijela, upozoravaju ljekari. Kako donosi WebMD, kada je naš imunološki sistem u dobrom stanju, ostale funkcije organizma rade kako bi trebale.

Međutim, ako imunološki sistem ne radi kako treba, odnosno ako je naš imunitet oslabljen, to utječe na gotovo sve funkcije tijela.

Kako objašnjavaju ljekari,  tada smo mnogo podložniji određenim stanjima poput raznih alergija, astme ili ekcema na koži, ali postoji i povećan rizik od autoimunih poremećaja kao što su reumatoidni artritis ili dijabetes tipa 1.

Kako prenosi Index, ostala autoimuna stanja uključuju celijakiju, lupus, multiplu sklerozu, psorijazu i psorijatični artritis. Istraživanja pokazuju kako je čitav niz bolesti uzrokovan upravo oslabljenim imunitetom, a jedan od znakova da je naš imunitet u lošem stanju jest upravo kronični umor ili iscrpljenost.

Ostali simptomi koji mogu ukazivati na oslabljen imunitet podrazumijevaju:

  • hladne ruke ili stopala
  • suhe oči
  • lagano povišenu temperaturu
  • glavobolje
  • osip
  • bolove u zglobovima i mišićima
  • ispadanje kose
  • osjetljivost na sunce
  • probleme s gutanjem
  • neobjašnjivo mršavljenje ili debljanje
  • žuticu
  • utrnulost u rukama i nogama.

Opasna sintetička droga na pragu BiH: Smrtonosna je u dozi dva do tri miligrama

Pojedini dileri miješaju fentanil s drugim drogama, poput heroina, kokaina, amfetamina, zato što ga je potrebno vrlo malo da bi se postigao učinak droge, što ga čini jeftinijom opcijom.

Među heroinskim ovisnicima diljem svijeta kruži jedna od najopasnijih sintetičkih droga – fentanil, koji odnosi stotine života. Fentanil, koji je sintetski opiodni analgetik, iz Sjedinjenih Američkih Država proširio se i na pojedine zemlje u Europi.

Ovaj analgetik koji je stotinu puta jači od morfija zabrinuo je već i bh. susjede – Hrvatsku, jer je droga lako dostupna i može se naručiti putem interneta. Već se godinama na Zapadu izdaje na recept za ublažavanje jakih bolova u teškim stadijima maligne bolesti, a uveliko se proizvodi i ilegalno.

Pojedini dileri miješaju fentanil s drugim drogama, poput heroina, kokaina, amfetamina, zato što ga je potrebno vrlo malo da bi se postigao učinak droge, što ga čini jeftinijom opcijom.

Prema službenim podacima FUP-a o vrstama zaplijenjene droge, u BiH prevladavaju heroin, marihuana, spid, MDM, ekstazi i hašiš, ali i heptanon, koji se koristi za liječenje od ovisnosti.

Zapadni stručnjaci upozoravaju kako, zbog velike potencije fentanila, izloženost vrlo malim količinama može biti opasna po život, ali i za sve druge koji dođu samo u dodir s ostacima. Droga za koju se u široj javnosti doznalo nakon što je izazvala smrt glazbenih zvijezda Princea i Toma Pettya smrtonosna je u dozi od svega dva do tri miligrama, što je ekvivalent pet do sedam zrna soli.

Kada se ljudi predoziraju fentanilom, njihovo se disanje može usporiti ili zaustaviti.

Droga dolazi najčešće u obliku praha ili tableta, može se pušiti, ušmrkivati i ubrizgavati.

Najveći problem s fentanilom u Europi imala je Estonija. 

Fentanil u velikoj mjeri proizvode meksički karteli, a kemikalije za njegovu proizvodnju stižu iz Azije, od Kine do Indije, Tajlanda i Vijetnama. Zarada na narkotržištu od fentanila je ogromna, a proizlazi iz relativno niske cijene proizvodnje i visoke prodajne cijene. Svega 20 kilograma fentanila može zamijeniti tonu heroina.

Deset gama fentanila može ubiti 3.000 ljudi. 

izvor: večernji.ba/radiovitez

Što nikako ne smijete raditi kad su u pitanju opekline

Mjehuriće od opeklina nemojte bušiti sami, a ako je riječ o maloj djeci, trudnicama ili starijima od 65, obavezno posjetite liječnika.

Neopreznost u kuhinji, vruća pegla, pretjerano izlaganje suncu, vrela voda na koži ili kakva druga nezgoda mogu uzrokovati opekline. Razvrstane su u četiri stupnja, ovisno o oštećenju koje su izazvale, odnosno dubini i sloju kože koji je zahvaćen.  

I. stupanj – zahvaćen je samo površinski sloj kože

II. stupanj – zahvaćeni su dublji slojevi kože

III. stupanj – zahvaćeni su svi dijelovi kože

IV. stupanj – zahvaćena su i potkožna tkiva.

Najčešće ozljede s kojima se susrećemo u kućanstvu i zbog kojih ne odlazimo liječniku su opekline prvog i drugog stupnja. Za drugi stupanj karakteristična je pojava mjehura na koži, dok kod prvog to nije slučaj. Opekline I. i II. stupnja uz zahvaćenost kože manje od 30 % smiju se liječiti kod kuće. Iznimka su trudnice, dojilje, djeca mlađa od šest godina i stariji od 65 godina, kod kojih se preporučuje odlazak liječniku u slučaju opeklina II. stupnja. Naime, oni imaju lošiju termoregulaciju, a uz to postoji opasnost i od dehidracije, posebno kod dojenčadi.   

Stručnjaci nisu složni

Plikovi se pojavljuju i kod težih oštećenje kože, baza im je crvena ili bijela, a ispunjeni su bistrom, gustom tekućinom. Sama tekućina unutar mjehura sadrži brojne citokine i faktore rasta, pri čemu neki liječnici smatraju kako pomažu zacijeljivanju. U stručnim krugovima još nema konsenzusa na koji način tretirati mjehuriće. Neki preporučuju uklanjanje dok drugi kažu da mjehuriće ne treba dirati jer štite od infekcije ozlijeđeni dio kože. U svakom slučaju, definitivno se ne preporuča da nestručna osoba sama buši mjehurić jer može doći do brojnih komplikacija. Ukoliko se mjehurić slučajno pronuši ili pukne treba ga isprati vodom i nanijeti antibiotsku kremu. Potom se obavezno stavlja sterilna gaza kako ne bi došlo do infekcije.
Kako tretirati opekline?

Važno je čim ranije započeti s hlađenjem oštećenih dijelova kože. Opečeno mjesto treba držati 10 minuta pod hladnom (ne ledenom) vodom te pokriti gazom. Uklonite nakit s opečenog mjesta jer bi moglo nateći. Kožu nakon toga treba namazati kremom za opekline, čiji je izbor vrlo širok. Za lakše opekline preporuka je koristiti preparate koji sadrže dekspantenol jer se on u stanicama pretvara u vitamin B5, koji je važan za normalnu funkciju epitela i metaboličke procese u koži. Kod težih opeklina dobro je gel koji sadrži antihistaminik, pogotovo ako je prisutan svrbež. Gel od aloa vere također pomaže jer vlaži kožu.

Opekline od sunca

Ljetno doba godine najčešće donose brojne opekline od sunca nastale zbog prekomjernog izlaganja UV zrakama. Kod umjerenog izlaganja UV zrakama koža proizvodi dovoljno melanina koji djeluje kao zaštitno sredstvo i štiti jezgru stanice. UVA zrake dovode do fotooksidacije melanina, što je zapravo tamnjenje kože. No, neoprezno izlaganje kože suncu može dovesti do pojave opeklina različitog stupnja. UVA zrake oštećuju stanice, što dovodi do imunološke reakcije i povećanog protoka krvi kroz zahvaćeni dio kože, a posljedica je eritema, odnosno upaljena koža. Najčešće dolazi do opeklina prvog stupnja. Koža je vruća, crvena, peče te je blago otečena. Ukoliko je oštećenje veće prisutni su mjehuri te drugi simptomi poput glavobolje, temperature, svrbeži te umora. 

Sv. Florijan – nebeski zaštitnik vatrogasaca

Sveti Florijan, kršćanski svetac i mučenik. Slavi se kao svetac zaštitnik PoljskeLinza i vatrogasaca. Ujedno se slavi i kao suzaštitnik Zagrebačke nadbiskupije.

Blagdan Svetog Florijana, sveca kojemu se kršćanski narod kroz duga stoljeća molio za pomoć protiv pogibelji ognja, poplave i drugih nepogoda, slavi se u Katoličkoj crkvi 4. svibnja.

Domovina Svetog Florijana je Austrija , gdje se rodio u mjestu Zeiselmaur nedaleko Beča, u tadašnjoj rimskoj provinciji Noricum.

Kada je po nalogu cara započeo veliki progon kršćana u Rimskom carstvu, carski namjesnik Akvilin počeo je hvatati kršćane i u provinciji Noricum. Sveti Florijan saznao je kako su mnogi njegovi bivši vojnici također bili uhvaćeni kao kršćani te ga potaklo da pred progoniteljima hrabro ispovijeda kršćansku vjeru. Oni su ga doveli u Lauriacum, glavni grad provincije, pred suca Akvilina koji je od Florijana zatražio da se na žrtveniku poganskog hrama žrtvuje poganskim bogovima. Okrivljen je što je kršćanin, što je posjećivao i bodrio na ustrajnosti u vjeri tamošnje kršćane koji su bili zatvoreni. Akvilin je pokušao nagovoriti Florijana da se odrekne kršćanske vjere što je ovaj hrabro odbio.
Razjareni Akvilin dao je Florijana najprije bičevati, a potom mučiti željeznim kliještima. Konačno mu je dao svezati o vrat mlinski kamen i baciti ga s mosta u rijeku Enns.

Bilo je to 4.svibnja 304.godine. Tijelo mu je kasnije pronađeno, a pokopala ga je udovica po imenu Valerija. Na mjestu gdje je pokopano tijelo Svetog Florijana danas se nalazi glasoviti augustinski samostan St.Florijan u Gornjoj Austriji.

Svim vatrogaskinjama i vatrogascima čestitamo njihov dan, dan Sv. Florijana – zaštitnika vatrogasaca.Neka vas sve čuva nas nebeski zaštitnik.

VATRU GASI, BRATA SPASI.

Uz ove savjete napravite najukusniji roštilj za 1. maj

Donosimo savjete kako napraviti najbolji roštilji. Roštiljanje je popularna metoda sporog pečenja mesa omiljena širom svijeta, a najbolja je kada se sprema iznad pravog žara. Puno je stvari koje utiču na dobar okus hrane sa roštilja, od pripreme mesa i povrća do tehnika pečenja, zbog toga vam donosimo savjete kojima ćete svoje umijeće roštiljanja podići na viši nivo, prenosi portal Nezavisne.

1. Pecite polako

Za roštiljanje se često misli da je jednako kao i tzv. grilanje, ali svaki zaljubljenik u hranu sa roštilja znaće da su ove dvije metode nešto potpuno drugačije. Roštilja se obično iznad indirektnog izvora topline (žeravice) duže vrijeme, a grilanje je obično iznad direktnog izvora topline (vatre) kraće vrijeme. Pravi roštilj je za obroke kada vam nije problem čekati neko vrijeme na jelo. 2. Koristite drva i/ili ugalj Ako se jela sa roštilja spremaju na otvorenom, najbolja opcija su drvo i ugalj – za razliku od plinskih roštilja. Drvo će se pobrinuti za ravnomjernu toplotu i specifičan okus mesa, dok će ugalj pridonijeti dimljenom okusu koji pravi ljubitelji roštilja preferiraju.

3. Začini i umaci Postoje različite “teorije” u vezi s tim da li bi meso trebalo začiniti suvim začinima ili saftnom marinadom prije pečenja ili za vrijeme pečenja. Odluka je na vama. Suvi začini obično imaju blaži okus i treba ih obilno nanijeti, dok su saftne marinade pikantnije. Bez obzira na to za šta se odlučite, pobrinite se da ostavite začinima dovoljno vremena da prodru u meso, najmanje pola sata ili preko noći, zavisno od debljine mesa. 4. Dodajte maslac Ukoliko pripremate odrezak, odmah nakon pečenja ga sklonite sa roštilja i potom uzmite kašičicu maslaca i njome premažite komad mesa te ostavite da se rastopi. Dobićete posebno sočno i ukusno meso. Istu proceduru možete primijeniti i na povrću. 5. Aromatično bilje Prije pečenja na vruć ugljen pospite šaku-dvije sušenog ili još bolje svježeg začinskog bilja. Savjetuje se ruzmarin ili estragon, od mirisa će vam rasti zazubice, a vaš roštilj dobiće novi okus. 6. Uništite bakterije Bakterije koje uzrokuju trovanje hranom obožavaju roštilj, a sva nedovoljno pečena hrana savršena je prilika za njihovo razmnožavanje. Uz malo pažnje i brižnosti držaćete ih podalje od svoga roštilja. Prije nego što meso bacite na roštilj, pobrinite se da bude zaista vruć. Ugalj je spreman kada se užari, a površina mu je ravnomjerno prekrivena blijedosivim pepelom. Za to je potrebno oko 30 minuta, a sirovu hranu ne ostavljajte na suncu. Iznesite je iz kuhinje tek kada roštilj bude spreman za pečenje. Zamrznutu hranu potrebno je otopiti, a tek onda staviti na roštilj. Nikada nemojte ubrzano roštiljati. Sva riba i meso, a posebno piletina, moraju biti dobro pečeni. Ne stavljajte piletinu na najvrući dio roštilja jer izvana će pocrniti, dok će u sredini meso ostati sirovo. Da biste provjerili da li je piletina dovoljno pečena, u najdeblji dio mesa zabodite metalni ražnjić – sokovi koji iscure trebalo bi da budu bistri i bez traga krvi. Sirovu i pečenu hranu držite u odvojenim posudama. Marinadu koja je bila u dodiru sa sirovim mesom nikad nemojte ostavljati. Bacite je i posudu dobro operite prije upotrebe. Specijalni ražnjići i punjene paprike .

Potrebno: 4 roštiljske kobasice 2 glavice luka 2 crvene rog paprike 200 g feta sira maslinovo ulje svježi peršin Priprema: Kobasice narežite na kriške. Luk i papriku narežite na kriške veličine zalogaja. Sve nanižite na drvene štapiće, izmjenjujući sastojke. Pecite desetak minuta na roštilju ili gril tavi. Ostatak paprika operite, odrežite im vrh i očistite unutrašnjost od sjemenki. Stavite ih na roštilj i pecite dok im kožica ne pocrni. Sklonite sa vatre, zamotajte u najlonsku vrećicu i pustite da se ohlade. Pečene paprike napunite feta sirom i vratite nakratko na vatru, tek toliko da se sir rastopi. Narežite ih na manje dijelove, posolite, pokapajte maslinovim uljem i pospite nasjeckanim peršunom. MARINADE: BBQ marinada Potrebno: 1 šoljica kečapa 2 kašičice šećera ½ šoljice vode ¼ šoljice ocata 1 kašičica soli 1 kašičica bijelog luka u prahu 1 kašičica senfa 1 kašičica crvene paprike Sve sastojke stavite u posudu i zagrijte na laganoj vatri. Pustite da prokuva, smanjite vatru i pustite da se marinada polako kuva jedan sat. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi. Marinada od tamnog piva Potrebno: 200 ml kečapa 100 ml jabukovog ocata 330 ml tamnog piva 100 g smeđeg šećera 1 kašičica soli 1 kašičica mljevenog bibera 1 kašičica bijelog luka u prahu ½ kašičice mljevenog čilija Sve sastojke stavite u posudu za kuvanje i uz konstantno miješanje kuvajte na umjerenoj vatri. Nakon 30-40 minuta, kada postignete željenu gustoću, sklonite sa vatre i pustite da se ohladi u potpunosti potom marinirajte meso.

Kako izbjeći prejedanje za prvi maj

Pred ovim izazovima pokleknu i najjači karakteri, a čak i ako nismo u nekom režimu dijete, zbog teškog odolijevanja kušnjama lako nam se dogodi pretrpavanje hranom – koja u konačnici dovede i do suvišnih kilograma. Naime, zbog prejedanja se osjećamo umorno i svojim tijelima priređujemo ogroman stres. Dok uživamo u zasluženom odmoru, naši organi kao što su jetra, gušterača, pa čak i srce moraju prekovremeno raditi da bi uspjeli razgraditi svu tu hranu, prenosi portal Zadovoljna.hr.

Ne preskači obroke Da ne bude zabune, ovo nipošto ne znači da slobodno tamaniš sve što se nađe pred tobom! Savjet se odnosi na one koji kalkuliraju količinama pojedenog, pa se zbog prejedanja ukusnim  obrocima odriču uobičajenih obroka poput doručka ili večere. Količina pojedene hrane i unesenih kalorija tijekom dana nije jedino što se računa, a na ovaj način možeš samo prouzrokovati porast šećera u krvi i širenje u struku.

Kvalitetnim doručkom možeš znatno smanjiti glad i šanse za prejedanje u nastavku dana. Zato je glavni savjet stručnjaka taj da jedeš standardne količine hrane, raspoređene u tri glavna obroka. Tako se metabolizam neće usporiti, a spriječit će se i nagli padovi energije tijekom dana, a koji mogu dovesti do naglog i kompulzivnog prejedanja.

Bogat stol ne mora značiti pretrpan želudac Kad se nađeš pred velikim izborom hrane, teško je misliti na najzdravije opcije, ali probaj u takvim situacijama imati na umu nekoliko stvari: Čak i kad ga pretrpaš, odabirom manjeg tanjura smanjit ćeš ukupnu količinu pojedene hrane jer pretrpala bi vjerojatno i veliki tanjur. Vizualno imaju isti učinak, ali pretrpavanje je bitno manje. Bilo bi dobro koristiti i tanjur kontrastne boje hrani koju jedeš. Istraživanjima je dokazano da ćemo pojesti manje bundeve ako je servirana na plavom, nego na narančastom tanjuru. Za početak obroka ili prije glavnog jela biraj zdravije namirnice poput povrća, osobito onoga bogatijeg vlaknima, jer daju osjećaj sitosti pa ćeš pojesti manje. Popij vodu prije obroka i pij je prije svakog jela jer voda ispunjava želudac i smanjuje osjećaj gladi. Jedi polako, jer mozgu je potrebno oko 20 minuta da shvati kad nam je želudac pun. Uzimaj pauze i odloži vilicu između jela, počevši već nakon prvog zalogaja. Blagdani su prilika i za druženje, a ne samo jedenje delicija, pa razgovaraj s obitelji ili prijateljima, popij malo vode i razmisli trebaš li baš nastaviti s jelom. Idealno bi bilo potpuno izbjeći alkohol, ali i smanjivanje količine popijenog bit će korisno. Imaj na umu to da su i žestoka alkoholna pića energetske bombe pune kalorija.

Nauči osjetiti glad – ali i sitost! Nutricionisti i psiholozi tvrde, jedna od ključnih stavki pri jačanju osječaja samokontrole pri jelu je učenje o tome kada smo siti, a kada gladni. Tako stručnjaci savjetuju da primarno jedemo polako te da dopustimo tijelu da nam pošalje poruku kada je bilo dosta hrane, a kada nam je potrebno još malo. Često jedemo sa strašću i prevelikom brzinom, pa mozak ne uspije ni registrirati da je došlo do prejedanja, a mi i dalje nastavljamo s konzumacijom delicija. Dakle, ako želiš zadržati sadašnju težinu – jedi sporo i svjesno, budi prisutna mentalno dok jedeš i osjeti fizičke znakove koje ti tijelo daje kada je bilo dosta s jelom. Ako se ipak prejedeš… Evo i par trikova kako si olakšati situaciju Fizička aktivnost, pa bila to samo šetnja, pomoći će u sprečavanju prejedanja, ali za šetnju od 15 do 20 minuta nije kasno ni nakon što si se prejela. Ona će ti pomoći da se osjećaš bolje i poletnije, a i ubrzat će metabolizam. Čaj od mente opušta probavni trakt i pomaže eliminirati plinove, zbog čega ćemo se osjećati manje napuhnutima. Ako si pretjerala s unosom soli, pomoći će ti hrana bogata kalijem poput avokada, banana ili špinata. Jedeš li je kasnije tijekom dana ili sutradan, kalij će tijelu pomoći izbaciti višak soli. Odličan kućni lijek za pretjerivanje s masnom hranom je topla voda s malo meda i dvije žlice jabučnog octa. Uz sve božićne kolače i slatkiše nije teško pretjerati s unosom šećera, a kad se to dogodi, jedi hranu bogatu vlaknima i s visokom razinom bjelančevina, poput celera i humusa, pistacija ili jaja.

Istraživanje pokazalo: Pržena i masna hrana može povećati šanse za depresiju i anksioznost

Svi znamo da nam masna i prerađena hrana ne čini dobro, a nedavno je istraživački tim iz Hangzhoua u Kini otkrio i da njena česta konzumacija; posebice konzumacija prženih krumpirića; rizik za obolijevanje od anksioznosti povećava za 12, a od depresije za sedam posto.

“Veza između depresije i anksioznosti i pržene hrane najizraženija je među mladima, a posebno mladim muškarcima”, objasnili su istraživači u časopisu PNAS, a  kažu i kako ovi rezultati otvaraju i put prema mogućnosti smanjenja konzumacije pržene hrane u korist mentalnog zdravlja. časopisu PNAS.

Studija je tijekom 11,3 godina proučavala 140.728 ljudi, a nakon isključivanja sudionika kojima je depresija dijagnosticirana unutar prve dvije godine, kod onih koji su često konzumirali prženu hranu zabilježeno je 8.294 slučajeva anksioznosti i 12.735 slučajeva depresije. Najgorima su se tako pokazali prženi krumpirići, za koje je utvrđeno da na psihu utječu više nego npr. bijelo pohano meso.

– Studija je također otkrila da su sudionici koji redovito u danu konzumiraju više od jedne porcije pržene hrane najčešće mlađi muškarci – rekao je osnivač True Health Initiative.dr. David Katz koji u njoj nije sudjelovao. “Možemo pretpostaviti da ta hrana povećava šansu za oboljenje od depresije, no možemo krenuti i u suprotnom smjeru; pa reći da se depresivni ljudi s anksioznošću češće okreću masnoj i prženoj ‘hrani za utjehu’.

“Oni s prikrivenim simptomima tjeskobe i depresije mogli bi se isto tako okrenuti utješnoj hrani kao načinu samoliječenja”, dodao je, no za sada je, kaže, sigurno da loša i nezdrava hrana mogu pogoršati raspoloženje i stanje mentalnog zdravlja općenito. Razlog je, tvrdi, akrilamid, kemikalija koja nastaje tijekom procesa prženja, a koja je, čini se, kriva za veći porast tjeskobe i depresije.

U zasebnom su radu istraživači to pokazali s ribom zebricom koju su na dulje vrijeme izložili spomenutoj kemikaliji, a otkrili su da je ta izloženost uzrokovala da više boravi u tamnim zonama unutar akvarija, što je kod riba uobičajeni znak veće anksioznosti. Izložene su zebrice pokazale i smanjenu sposobnost istraživanja svojih akvarija i druženja jer nisu plivale blizu drugih zebrica, iako je poznato da svoja jata formiraju samo s pripadnicima iste vrste. “Zebrice su odabrane jer se već znalo da su osjetljive na toksičnost akrilamida i jer su njihovi bihevioralni odgovori na anksioznost uspostavljeni i dosljedni”, rekao je Katz.

Koliko smo dugo zarazni kada imamo prehladu? Evo što kažu liječnici

Prehlada je zapravo prilično uobičajena, a odrasli se u prosjeku prehlade dva do tri puta godišnje, donosi Women’s Health. Međutim, mnogi ljudi još uvijek ne znaju točan odgovor na pitanje koliko su zapravo dugo zarazni kada se prehlade.

“Obična prehlada je virusna infekcija gornjih dišnih putova koju može uzrokovati niz različitih virusa”, kaže liječnica obiteljske medicine Amy Zack. S obzirom na to da su prehlade virusne, jedini način za liječenje obične prehlade je da puno odmaramo, ostanemo hidrirani i jedemo hranu koja podržava zdravlje imunološkog sustava, prenosi Index.hr

Liječnica također naglašava kako antibiotici ne liječe običnu prehladu.

”U slučaju da se razbolite, mogli biste razviti sljedeće simptome – grlobolju, curenje iz nosa, blagi kašalj, kihanje, slabost, gubitak apetita i bolove u tijelu”, dodaje liječnica i specijalistica za zarazne bolesti Patricia Couto. Kada je riječ o trajanju zaraze, odgovor bi vas mogao iznenaditi.

”Svatko s prehladom može biti zarazan dok ima simptome, a to razdoblje u većini slučajeva iznosi jedan ili dva tjedna. Isto tako, istraživanja nam pokazuju kako je najbolje pričekati najmanje 72 sata od prestanka simptoma prije odlaska među ljude jer biste ih u protivnome vrlo lako mogli zaraziti”, dodaje Zack.