Generalno

Zakon o zaštiti podataka stvara ozbiljne probleme društvenim mrežama. Instagram i Facebook – koji imaju više od nekoliko milijardi korisnika, za sada su relativno sigurni, objašnjavaju stručnjaci. Odluka o ukidanju TikToka pričekat će do svibnja.

Instagram, Facebook, TikTok – aplikacije su koje gotovo svi imamo u svojim mobitelima. Možemo li uopće zamisliti život bez njih? Može li se takvo što uopće dogoditi u današnjem tehnološkom svijetu u kojem živimo?

Vjerojatno se to neće dogoditi. Riječ je o nekakvim ratovima i igrama između Europske komisije i Facebooka, odnosno SAD-a o zaštiti osobnih podataka korisnika, pojasnio je stručnjak za marketing i tehnologiju Ilija Brajković za Dnevnik Nove TV.

Brajković dodaje da zapravo žele da ti podaci ostanu tehnološki spremljeni na serverima unutar EU-a, a Facebooku to ne odgovara jer mu to stvara dodatne komplikacije te da se cijela priča vodi oko toga kako će oni to riješiti.

Korisnici Instagrama i Facebooka zato mogu odahnuti – dok je poznata kineska društvena mreža u većim problemima.

“Kod TikToka je puno teža stvar zato što je TikTok u vlasništvu kineske tvrtke, a tu su sad onda geopolitički ratovi između SAD-a i EU-a s jedne strane i Kine s druge. SAD-u bi bilo u interesu možda ubiti Tik Tok jer jako puno tih podataka zapravo onda ide u Kinu”, smatra Brajković.

“Od svoje pojave, društvene mreže postale su pravi globalni komunikacijski fenomen, a nove generacije od njih stvaraju unosan biznis. Društvene mreže su me i dovele do toga da mogu raditi iz bilo kojeg dijela svijeta tako da jako često snimam putovanja i publiku koja me gleda upoznajem s različitim dijelovima svijeta”, rekao je Marko Vuletić koji priznaje da mu je to hobi koji je uspio unovčiti.

Veliki globalni izvještaj iz 2021. godine otkriva da više od 60 posto stanovnika zemlje sada koristi internet, a velika većina njih ima društvene mreže. Stoga je teško vjerovati da bi se pogotovo vodeće društvene mreže mogle ugasiti, no vrlo je izvjesno da će se još neke usluge početi naplaćivati.

Ako ste pet godina primali prosječnu njemačku plaću na zapadu, onda ste svojim doprinosima prikupili točno pet mirovinskih bodova. Trenutačna vrijednost mirovine rezultirala bi mjesečnom mirovinom od 180,10 eura.

Mnogi Hrvati zbog mirovine odlaze raditi u Njemačku. Da biste ostvarili pravo na njemačku mirovinu, morate imati uplaćenih najmanje pet godina doprinosa za mirovinsko osiguranje. 

Upravo o tim doprinosima ovisi kolika će biti mirovina. Što su prihodi veći, to su veći doprinosi koji se uplaćuju u zakonsko mirovinsko osiguranje. Ti doprinosi zauzvrat određuju koliko ćete skupiti mirovinskih bodova (bodova zarade).

Ako u jednoj godini zaradite točno onoliko koliko prosječno zarađuje njemački radnik, bit će vam priznat točno jedan mirovinski bod. Naime, prosječna godišnja bruto plaća u 2023. godini je 43.142 eura na zapadu i 41.967 eura na istoku. 

Za svaki mirovinski bod ima se pravo na tzv. vrijednost mirovine. To trenutačno iznosi 36,02 eura na zapadu i 35,52 eura na istoku (od lipnja 2023.). Mjesečni iznos mirovine nakon pet godina rada izračunava se prema sljedećoj formuli: Mjesečna bruto mirovina = bodovi zarade x faktor pristupa x trenutačna vrijednost mirovine x faktor vrste mirovine. I faktor ulaska i faktor vrste mirovine imaju vrijednost 1 ako ne idete u prijevremenu mirovinu, a mirovina je uobičajena starosna mirovina.

Ako ste pet godina primali prosječnu njemačku plaću na zapadu, onda ste svojim doprinosima prikupili točno pet mirovinskih bodova. Trenutačna vrijednost mirovine rezultirala bi mjesečnom mirovinom od 180,10 eura (5 x 1 x 36,02 x 1). Ako u pet godina rada ne dobijete točno jedan mirovinski bod, vaša će se mirovina promijeniti. 

izvor: večernji.ba

Vrijeme je da promijenimo način na koji proizvodimo, konzumiramo i odlažemo plastiku koju koristimo. Iako je plastika jako korisna, postali smo ovisni o plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu sa teškim ekološkim, društvenim, ekonomskim i zdravstvenim posljedicama, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane povodom Svjetskog dana zaštite okoliša.
 
U svijetu se svake minute kupi milijun plastičnih boca, dok se svake godine u svijetu koristi do pet milijardi plastičnih vrećica. Ukupno, polovina sve proizvedene plastike je dizajnirana za jednokratnu upotrebu – upotrijebljena je samo jednom, a zatim bačena.
 
Plastika, uključujući mikroplastiku, sada je sveprisutna u našem prirodnom okruženju. Oni postaju dio Zemljinog fosilnog zapisa i oznaka antropocena, naše trenutne geološke ere. Čak su i dali ime novom morskom mikrobnom staništu zvanom “plastisfera”.
 
Katastrofalni porast proizvodnje i štetnosti
 
Od pedesetih do sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća proizvedena je samo mala količina plastike, i kao rezultat, količina plastičnog otpada je bila relativno podnošljiva. Međutim, od sedmdesetih do početka ovog vijeka proizvodnja plastičnog otpada se više nego utrostručila, što odražava sličan porast proizvodnje plastike.
 
Od 2000. do 2010. količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina. Danas proizvodimo oko 400 milijuna tona plastičnog
otpada svake godine. Stopa proizvodnje plastike je rasla brže od bilo kojeg drugog materijala.
 
Ako se povijesni trendovi rasta nastave, predviđa se da će globalna proizvodnja primarne plastike dostići 1.100 milijuna tona do 2050. Otprilike 36 posto sve proizvedene plastike koristi se u ambalaži, uključujući plastične proizvode za jednokratnu upotrebu kao posude za hranu i piće, od kojih otprilike 85 posto završava na deponijama ili kao neregulirani otpad.
 
Dodatni problem je što se oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva tj. od osnovne sirovine. Ovi plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu su posvuda.
 
Za mnoge od nas one su postale sastavni dio našeg svakodnevnog života. Potrebna je sistemska promjena kako bi se zaustavila bujica plastičnog otpada koji završava u okolišu. Od sedam milijardi tona plastičnog otpada koji je do sada proizveden u svijetu, manje od 10 posto je reciklirano.
 
Milijuni tona plastičnog otpada se gube u okolišu ili se ponekad otpremaju tisućama kilometara do odredišta gdje se uglavnom spaljuje ili odlaže. Procijenjeni godišnji gubitak u vrijednosti plastičnog ambalažnog otpada samo pri sortiranju i preradi iznosi 80-120 milijardi američkih dolara, navode iz Instituta.
 
Šta sve bacamo u prirodu
 
Opušci, čiji filteri sadrže sićušna plastična vlakna najčešći su tip plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu. Omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za flaše, plastične vrećice za namirnice, plastične slamke i kašičice su sljedeći najčešći artikli. Mnogi od nas koriste ove proizvode svaki dan, ne razmišljajući o tome gdje bi mogli završiti.
 
Procjenjuje se da se u našim oceanima trenutno nalazi 75 do 199 milijuna tona plastike. Ukoliko ne promijenimo način na koji proizvodimo, koristimo i odlažemo plastiku, količina plastičnog otpada koji ulazi u vodene ekosisteme mogla bi se skoro utrostručiti sa 9-14 milijuna tona godišnje u 2016. na projektiranih 23-37 milijuna tona godišnje do 2040.
 
Rijeke i jezera nose plastični otpad iz dubokog kopna u more, što ih čini glavnim doprinositeljima zagađenja oceana. Procjenjuje se da je 1.000 rijeka odgovorno za skoro 80 posto globalne godišnje riječne emisije plastike u ocean, koje se kreću između 0,8 i 2,7 milijuna tona godišnje, a male urbane rijeke su među najvećim zagađivačima.
 
Opasnosti za svaki živi organizam
 
Plastični otpad, bilo da se nalazi u rijeci, oceanu ili na kopnu, može postojati u okolišu vijekovima. Ista svojstva koja plastiku čine tako korisnom zbog njene izdržljivosti i otpornosti na degradaciju, također ih čine gotovo nemogućim da se priroda potpuno razbije.
 
Većina plastičnih predmeta nikada ne nestane u potpunosti, samo se raspadaju na sve manje i manje komade. Ta mikroplastika može ući u ljudsko tijelo udisanjem i apsorpcijom i akomulirati se u organima. Mikroplastika je pronađena u našim plućima, jetri, slezeni i bubrezima, a studija je nedavno otkrila mikroplastiku u posteljici novorođenčadi.
 
Potpuni obim uticaja ovoga na ljudsko zdravlje još je nepoznat. Međutim, postoje značajni dokazi da kemikalije povezane s plastikom, kao što su metil živa, plastifikatori i usporivači gorenja, mogu ući u tijelo i povezani su sa zdravstvenim problemima.
 
Svako može pomoći
 
INZ na današnji dan organizira seminar na kojem želi ukazati o neophodnosti borbe za čišći okoliš upravo smanjenjem upotrebe plastičnih proizvoda.
 
Mnogo je stvari koje vi kao pojedinac možete učiniti, od toga da tražite od restorana koje posjećujete da prestanu koristiti plastične slamke, do nošenja vlastite šolje za kavu na posao, sve do pritiska na lokalne vlasti da poboljšaju način na koji upravljaju otpadom u vašem gradu ili državi.  
 
Očistiti rijeku, obalu, plažu, kupovati održivo, hranu bez ili sa što manje plastične ambalaže, ponesite ceker ili vrećicu za višekratnu upotrebu, kupujte lokalne proizvode i posuđe za višekratnu upotrebu kako bi ste smanjili plastični otpad i utjecaj na okoliš.
 
Mnogo toga će vam pomoći da uštedite novac i štite prirodu, kako kući, tako i na putovanju, uključujući kupovinu odjeće, obuće ili ličnu njegu, kažu iz INZ.

Dolaze vam gosti za vikend, a vi ne znate što pripremati? Donosimo vam  recept za najukusniju kombinaciju za koju vam ne treba pećnica. Nutella cheesecake spaja najbolje iz oba svijeta – slatku čokoladu i osvježavajući sir. Ovaj kolač, The Cooking Foodia, savršen je desert za tople dane koji su pred nama, a vaši će gosti sigurno tražiti komad više.

Sastojci:

• 280 grama čokoladnih keksi (može i običnih)
• 100 grama maslaca
• 300 grama krem sira
• 85 grama šećera u prahu
• 180 grama Nutelle
• 1 žličica ekstrakta vanilije
• 1 žlica kakao praha
• Za glazuru:
• 30 grama vrhnja za šlag
• 200 grama Nutelle

Upute:

1. Sameljite kekse dok ne dobijete smjesu sitnih komadića.
2. Otopite maslac i prelijte ga preko keksi. Još jednom sve zajedno sameljite.
3. Smjesu stavite u kalup za torte i utisnite žlicom ili prstima. Ostavite u frižideru dok pripremate kremu.
4. U posudu stavite krem sir i šećer u prahu te miksajte dok ne dobijete glatku smjesu.
5. Dodajte Nutellu u smjesu i nastavite s miksanjem dok se sve ne sjedini.
6. U smjesu dodajte ekstrakt vanilije i prosijani kakao prah te opet miksajte.
7. Izvadite kalup iz frižidera te prelijte smjesu preko podloge od keksi. Vratite u frižider na najmanje 6 sati.
8. U zdjelu stavite 200 grama Nutelle.
9. Zagrijavajte na štednjaku vrhnje za šlag dok ne zakipi te ga zatim prelijte preko Nutelle. Pustite da odstoji 1-2 minute te umiješajte sve zajedno. Ostavite da se malo ohladi i prelijte preko ranije pripremljene torte.
10. Ostavite u hladnjaku 2 sata i poslužite. Uživajte!