Generalno

Simptomi demencije

Iako ne postoji lijek za demenciju, rana dijagnoza može usporiti napredak u nekim slučajevima, stoga vrijedi pripaziti na svoju obitelj i prijatelje ako sumnjate da imaju simptome.

Broj ljudi koji imaju demenciju sve više raste, prema najnovijim statističkim podacima. Iako trenutno ne postoji lijek za ovo stanje mozga, pravo liječenje i podrška mogu pomoći osobama s demencijom da vode aktivan i ispunjen život i da se bolje pripreme za budućnost, prenosi.

Unatoč tome što se obično smatra stanjem koje pogađa starije ljude, posebno one koji imaju 65 godina i više, demencija se može razviti i kod ljudi od 30 godina. Dakle, ako vaša voljena osoba ima poteškoća s planiranjem ili često zaboravlja gdje je ostavila svoje ključeve, vrijedi postaviti im određena pitanja i potražiti stručne savjete i podršku.

Stručnjak je podijelio šest pitanja koja možete postaviti obitelji i prijateljima ako sumnjate da možda razvijaju demenciju. Potvrdan odgovor na bilo koji od ovih upita rani je znak upozorenja na moždani sindrom:

  1. Jeste li zabrinuti za svoje pamćenje?
  2. Zaboravljate li imena bliskih prijatelja ili rođaka?
  3. Zaboravljate li gdje stavljate stvari više od jednom tjedno?
  4. Zaboravljate li riječ koju tražite više od jednom tjedno?
  5. Gubite li se izvan vlastitog susjedstva?
  6. Bi li netko u vašoj obitelji ili bliskim prijateljima mislio da vam je pamćenje gore nego što je bilo?

Bilo koji od ovih scenarija mogao bi biti rani znak upozorenja na demenciju.

Stručnjaci objašnjavaju da prehrana, medicinski čimbenici i način života mogu povećati rizik od razvoja demencije. Klasični profil osobe koja ima veću vjerojatnost da će razviti demenciju bio bi netko tko ne jede ribu i ne uzima suplemente ribljeg ulja, malo ili nimalo ne vježba, ima lošu prehranu bogatu šećerom, previše gleda TV, društveno je izoliran, sklon depresiji ili ima visok krvni tlak. Postoji vitalna potreba za vitaminom B12 tako da su vegani ili vegetarijanci koji ne jedu jaja, ribu, meso ili mlijeko u opasnosti osim ako ne dodaju vitamin B12 prehrani. Također, antacidi kao što je omeprazol, kao i lijek za dijabetes metformin inhibiraju apsorpciju B12.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Što naša tijela trebaju više sa svakom godinom starosti?

Kako starimo naša tijela se mijenjaju, metabolizam se usporava, a procesi u tijelu rade usporenije. Zato trebamo pomoći organizmu povećanim unosom tvari koje se pojačano troše ili nam jednostavno više trebaju.

Bilo da se radi o vitaminima, mineralima ili vlaknima, najbolje ih je unositi iz hrane. To može biti izazov za neke starije ljude, pogotovo ako se ne hrane uravnoteženo. U to slučaju, najvjerojatnije u organizmu nedostaje vitamina D, kalija, kalcija ili dijetalnih vlakana. 

Ako mislite da vam treba više nego što možete dobiti hranom, razgovarajte sa svojim liječnikom o dodacima koji će biti sigurni s vašim lijekovima, prehranom i zdravljem.

Kalcij

S godinama možete početi gubiti više ovog minerala nego što ga apsorbirate. Zbog toga se vaše kosti lakše lome (osteoporoza), osobito kod žena nakon menopauze. Kalcij pomaže mišićima, živcima, stanicama i krvnim žilama da rade ispravno. Najviše ga dobivate iz kostiju, koje ga dobivaju iz hrane. Žene starije od 50 godina i muškarci stariji od 70 godina trebali bi dobiti oko 20% više od ostalih odraslih osoba. Mlijeko, jogurt i sir su dobri izvori.

Vitamin B12

Pomaže u stvaranju krvi i živčanih stanica. Prirodno ga dobivate iz namirnica životinjskog podrijetla poput mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Tablete, injekcije i hrana “obogaćena B12”, poput žitarica za doručak, drugi su izvori. Do 30% ljudi starijih od 50 godina ima atrofični gastritis, zbog čega ga tijelo teže apsorbira iz hrane. An

Vitamin D

Vaše tijelo ga treba za apsorpciju kalcija. Zato ih uvijek uzimajte zajedno kako biste spriječili osteoporozu. Vitamin D također pomaže u ispravnom radu mišića, živaca i imunološkog sustava. Većina ljudi dobiva nešto vitamina D od sunčeve svjetlosti. Ali, kako starimo, tijelo je manje sposobno pretvoriti sunčeve zrake u vitamin D. Teže je dobiti ovaj vitamin iz hrane, ali masna riba poput lososa, skuše i sardina dobar su izvor.

Vitamin B6

Tijelo ga koristi u borbi protiv bakterija i stvaranje energije. Također pomaže u rastu mozga beba, a potreba za ovim vitaminom se povećava kako starite. Neka su istraživanja otkrila povezanost između visokih razina B6 u krvi kod starijih osoba i boljeg pamćenja.

Magnezij

Pomaže organizmu u stvaranju proteina i kostiju te održava stabilnim šećer u krvi. Možete ga dobiti iz orašastih plodova, sjemenki i lisnatog povrća. Ali stariji ljudi ga jedu manje. a vjerojatnije je da će imati dugotrajna zdravstvena stanja ili uzimati mnoge lijekove, a oboje može uzrokovati nedostatak magnezija. Zato ga je potrebno uzimati kao dodatak.

Probiotici

Ove “prijateljske” bakterije dobre su za vaša crijeva. Dobivate ih iz fermentirane hrane poput jogurta ili kiselog kupusa ili iz dodataka prehrani. Mogu pomoći kod probavnih problema poput proljeva ili sindroma iritabilnog crijeva, a mogu čak i zaštititi od alergija. Probiotici su vjerojatno sigurni ako ste zdravi.

Omega-3

Ove masne kiseline nazivaju se esencijalnima jer ih tijelo ne može samo proizvesti. Važni su za oči, mozak i spermije. Također bi mogli pomoći u zaštiti od bolesti povezanih sa starenjem poput Alzheimerove bolesti, artritisa i makularne degeneracije, koje mogu uzrokovati sljepoću. Osim ako vam liječnik ne kaže drugačije, najbolje je unositi omega-3 iz hrane poput masne ribe, oraha, uljane repice ili lanenog sjemena.

Cink

Mnogi stariji ljudi ne dobivaju dovoljno ovog vrlo potcijenjenog mikronutrijenta. Pomaže vašem osjetilu mirisa i okusa, te se bori protiv infekcija i upala – što znači da pokriva sve važne poslove u starijim tijelima. Cink također može zaštititi vaš vid. Možete ga dobiti iz govedine, rakova i obogaćenih žitarica za doručak.

Selen

Štiti stanice od oštećenja i infekcija te održava pravilan rad vaše štitnjače. Selen također može održati vaše mišiće jakima i može pomoći u prevenciji bolesti povezanih sa starenjem poput demencije, nekih vrsta raka i bolesti štitnjače. Samo jedan ili dva brazilska oraha dnevno trebala bi biti dovoljna. Previše selena može dovesti do opadanja kose i lomljivosti noktiju.

Kalij

Kalij igra ulogu u gotovo svemu unutar vašeg tijela, uključujući srce, bubrege, mišiće i živce. Također može pomoći u zaštiti od moždanog udara, visokog tlaka i osteoporoze. Mnogi ga, nažalost, ne dobivaju dovoljno. Suhe marelice, banane, špinat, mlijeko i jogurt su dobri izvori. Pitajte svog liječnika prije uzimanja dodataka prehrani. Mogu utjecati na lijekove za visoki krvni tlak, migrenu i druga stanja.

Vlakna

Vjerojatno znate da su vlakna dobra za vas, ali još su i važnija kako starite. Vlakna pomažu u zaštiti od moždanog udara, pomažu redovitoj probavi i snižavaju kolesterol i šećer u krvi – što su velike prednosti za starije tijelo. Žene starije od 50 godina trebale bi dobiti najmanje 21 gram dnevno, dok je muškarcima potrebno 30 grama, no većina ljudi ne dobiva toliko. To je jednako otprilike 6 do 8 porcija cjelovitih žitarica ili 8 do 10 porcija povrća.

Brinite o svom zdravlju, jer u zdravom tijelu, zdrav je duh.!

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Stiže nam jesen,dugi sunčani ljetni dani bliže se kraju

Početak jeseni sve je bliže, naime, jesen službeno počinje 23. rujna. Preciznije, točan početak jeseni je 23. rujna u 8:49 sati.

Dugi sunčani ljetni dani bliže se kraju, a noći postupno postaju sve duže. No, što točno znači početak jeseni i kako on utječe na nadolazeće zimsko računanje vremena?

Kalendarski početak jeseni

Kalendarski početak jeseni, poznat i kao astronomski početak jeseni, označava točku u vremenu kada su dan i noć potpuno iste dužine. Ovaj događaj se događa kada Sunce u podne dosegne svoj zenit na Zemljinom ekvatoru. To se ne događa svake godine na isti dan, pa točan datum može varirati.

U pravilu, početak jeseni pada 22. ili 23. rujna. Ove godine početak jeseni se očekuje 23. rujna u 8:49 sati.

Meteorološki početak jeseni je bio 1. rujna, navode njemački mediji.

Kada prelazimo na zimsko računanje vremena?

Postavlja se pitanje ima li početak jeseni utjecaja na nadolazeće pomjeranje kazaljki na satu.

Odgovor je ne, jer se prelazak na zimsko računanje vremena uvijek događa zadnje nedjelje u listopadu, bez obzira na početak jeseni.

Ove godine kazaljke će se pomaknuti 29. listopada s 3:00 sata ujutro na 2:00 sata ujutro.


To praktički znači da možemo spavati sat duže. Zahvaljujući pomjeranju kazaljki na satu, ujutro se ranije svanjuje, a navečer brže pada mrak. Za mnoge ljude ova promjena je stresna, pa se osjećaju kao da imaju “jet leg”.

Kada se vraćamo na ljetno računanje vremena?

U kalendarskom proljeću vraćamo se na ljetno računanje vremena. Zadnje nedjelje u ožujku satovi se pomiču jedan sat unaprijed.

Godine 2024. ljetno računanje vremena počinje u noći s 30. na 31. ožujka 2024. godine.

Evo kako možete ukloniti gnijezdo stršljena bez korištenja kemikalija

Stršljeni su posebno uporne štetočine, zahvaljujući svojoj sklonosti osnivanju svojih kolonija s godišnjim životnim ciklusom.

Mnoga dvorišta su idealna mjesta za razmnožavanje, nudeći više mjesta koja su vrlo pogodna za izgradnju gnijezda stršljenova, uključujući zaraslo grmlje i skrovite kutove u blizini vašeg doma koji im pružaju zaštićeno utočište. 

Kontinuirano praćenje vašeg posjeda i primjena učinkovitih metoda iskorjenjivanja ključni su kako biste osigurali da se ovi insekti ne vrate.

Kako biste uklonili gnijezdo stršljenova bez korištenja štetnih kemikalija, dostupni su razni ekološki prihvatljivi načini koji će vam pomoći da sigurno obnovite svoj vanjski životni prostor.

Ovi zeleni pristupi obuhvaćaju raznolik skup alternativa, kao što je izrada zamki korištenjem kućnih materijala ili korištenje prirodnih repelenata poput ulja paprene metvice, koji su se pokazali učinkovitima u odvraćanju stršljena bez štete za okoliš.

Dok koristite bilo koju od ovih ekološki osviještenih metoda za borbu protiv stršljena, ključno je biti i uporan i oprezan, osiguravajući primjenu pravih sigurnosnih mjera kako biste izbjegli ubod.

Zamku za stršljene ili ose možete kupiti u željezariji, koja obično ima spremnik i sredstvo za privlačenje stršljena poput zašećerene vode. Nakon što uđu u spremnik, jedinstveni dizajn zamke otežava im bijeg, što na kraju uzrokuje da nestanu.

Međutim, izrada domaće zamke prilično je jednostavna i jednako učinkovita ako želite uštedjeti novac. Uzmite plastičnu bocu od dvije litre i prerežite je na dva dijela. U donjem dijelu pomiješajte šećer, ocat i sapun. Sve pomiješajte i okrenite gornji dio boce, postavite ga u donji dio kako biste dobili oblik lijevka. Postavite ovu domaću zamku za stršljene na mjesta gdje ste primijetili stršljene kako se motaju uokolo i vidjet ćete da se njihov broj uskoro smanjuje.

Ako više volite preventivne mjere, razmislite o korištenju botaničkih ulja, posebno paprene metvice, jer stršljeni mrze njihovu aromu. Napravite svoj sprej protiv stršljena miješanjem vode, nekoliko kapi ulja paprene metvice i sredstva za pranje posuđa u staklenoj bočici s raspršivačem. Staklo je bolje jer eterična ulja mogu razgraditi plastične posude.

Dobro protresite smjesu, označite bočicu radi lakšeg prepoznavanja i vaš pepermint sprej je spreman za akciju. Koristite ovaj sprej oko područja gdje se stršljeni okupljaju ili grade svoja gnijezda, i vidjet ćete da je učinkovito, prirodno sredstvo odvraćanja.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Kolovoz 2023. najtopliji ikada

Prošli mjesec bio je najtopliji kolovoz na svijetu od kako se mjeri temperatura, a takav rekord postavili su i ovogodišnji lipanj i srpanj, saopćio je u srijedu panel Europske unije za klimatske promjene Copernicus.

Procjenjuje se da je kolovoz bio oko 1,5 stupanj Celzija topliji od predindustrijskog prosjeka za period 1850.-1900. 

Nastavljanje napora da se globalno povećanje temperature ograniči na 1,5 stupanj Celzija centralni je cilj pariškog međunarodnog sporazuma o klimatskim promjenama koji je usvojilo 196 zemalja 2015. godine.

Srpanj 2023. ostaje najtopliji mjesec ikada zabilježen. U Europi je kolovoz bio vlažniji od normalnog u velikim dijelovima centralne Europe i Skandinavije što je dovelo do poplava, dok su u Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Portugalu zabilježene suše koje su izazvale požare.

Temperature znatno iznad prosjeka u kolovozu su također zabilježene u Australiji, nekoliko južnoameričkih zemalja i oko većeg dijela Antarktika. U međuvremenu, oceani su imali najtopliju dnevnu površinsku temperaturu u povijesti.

S preostala četiri mjeseca do kraja 2023., ova godina je do sada druga najtoplija zabilježena, neznatno iza 2016., prenosi Reuters.

Kakvo nas vrijeme očekuje ovu zimu?

Stranica Severe Weather Europe objavila je vremenska predviđanja za zimu 2023./2024. godine. Kako se ističe, vremenski obrasci bit će pod utjecajem klimatskog fenomena El Nina. Naime, El Nino dovodi do zatopljenja u istočnom tropskom Pacifiku. 

Faza jačanja El Nina bit će na vrhuncu tijekom zimske sezone. Suprotna hladna faza, inače, naziva se La Nina. Slabljenje El Nina očekuje se tijekom proljetne sezone. El Nino mijenja vrijeme na globalnoj razini. Ima izravan utjecaj na Sjevernu Ameriku i druga bliža područja, no što se tiče Europe, postoje i drugi bliži utjecaji na vrijeme.

Podaci pokazuju da El Nino mijenja i potencijal snježnih oborina nad Sjevernom Amerikom, zbog kretanja sustava tlaka. Pod utjecajem El Nina, na sjeveru SAD-u oborine su rjeđe, dok ih se više viđa u središnjim i južnim dijelovima. Uz više vlage, šanse za snježne padaline rastu u južnoj polovici zemlje.

Što se tiče Europe, Severe Weather ističe kako se očekuju slabe snježne oborine. Predviđa se da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim područja Alpa i dijelova Skandinavije. U siječnju se očekuje promjena, odnosno veći potencijal na istoku, nego na zapadu. 

Severe Weather napominje kako su ovo tek prva dugoročna prognoza snježnih oborina te kako “dugoročna prognoza vremena nije lak zadatak”. S obzirom na to, korišten je i drugi model prognoziranja prema kojemu se, također, u Europi ove zime očekuju slabe snježne oborine. 

Ponovno se predviđa da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno, osim u nekim središnjim i sjevernim dijelovima. Do promjene ponovno dolazi u siječnju za kada se predviđa povećan potencijal snježnih oborina u većem dijelu kopnene Europe.

Istraživači kažu da će klimatske promjene pogoršati stanje s respiratornim bolestima

Osobe s plućnim bolestima među najugroženijima su klimatskim promjenama, rekla je skupina stručnjaka za respiratorne bolesti i pozvala na žurno djelovanje kako bi se zaustavile klimatske promjene i smanjilo onečišćenje zraka.

Visoke temperature, promjene vremenskih obrazaca, porast peludi i drugih alergena, kao i šumski požari, oluje s prašinom i promet temeljen na fosilnim gorivima, pogoršavaju postojeća respiratorna stanja ili mogu stvoriti nova.

Utjecaj klimatskih promjena na planet i ljudsko zdravlje sada je “nepovratan” a to dvoje je međusobno povezano, rekli su autori.

Procjenjuje se da je zbog onečišćenja zraka 2019. umrlo 6,7 milijuna ljudi u svijetu i 373 000 u Europi, pri čemu staklenički plinovi i onečišćenje zraka imaju mnogo istih izvora.

U uvodniku časopisa European Respiratory Journalu, autori su zatražili da EU, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), smanji sigurnu granicu za onečišćenje zraka .

“Klimatske promjene utječu na svačije zdravlje, ali vjerojatno su respiratorni bolesnici među najranjivijima”, rekla je profesorica Zorana Jovanović Andersen sa Sveučilišta u Kopenhagenu i autorica izvješća.

“To su ljudi koji već imaju poteškoće s disanjem i daleko su osjetljiviji na našu promjenjivu klimu. Njihovi simptomi će se pogoršati, a za neke će to biti kobno”.

Djeca su više pogođena klimatskim promjenama i onečišćenjem zraka jer su im pluća još u razvoju, dišu brže i udišu dva do tri puta više zraka od odraslih dok više vremena provode vani.

Izloženost onečišćenju zraka u ranoj dobi života može povećati vjerojatnost da ljudi kasnije razviju kronične plućne bolesti, poput kronične opstruktivne bolesti pluća, kažu autori.

Smanjenje emisije stakleničkih plinova i zaustavljanje daljnjeg zagrijavanja planeta dovelo bi do “znatnih i izravnih koristi”, napisali su autori, budući da bi se zdravlje ljudi brzo poboljšalo kako zrak postaje čišći.

U nedavnim izvješćima WHO-a stoji da bi smanjenje emisija rezultiralo boljom kvalitetom zraka, stoga bi reguliranje onečišćenja zraka trebalo biti “u središtu” svake klimatske strategije, napisali su autori.

Vrti li vam se kada naglo ustanete?

Iako niski tlak nije toliko opasan za zdravlje poput visokog, on donosi probleme koji mogu biti vrlo opasni. Niskim tlakom smatra se tzv. gornji tlak (sistolički) niži od 90 mmHg, odnosno donji (dijastolički) niži od 60 mmHg kod odraslih osoba.

Svi su barem jednom iskusili vrtoglavicu pri naglom dizanju, a to je upravo kako izgleda posljedica niskog tlaka. Službeni naziv ovom problemu (pad tlaka pri nagloj promjeni položaja) je ortostatska hipotenzija. Javlja se u 20 posto ljudi starijih od 65 godina, no problem često iskuse i mlađi.

Kada ustanemo, krv se prirodno nakuplja u venama nogu zbog gravitacije, što smanjuje protok krvi do srca i uzrokuje pad krvnog tlaka. Taj pad uočavaju receptori u vratnim arterijama koje su dio našeg autonomnog živčanog sustava (kontroliraju funkcije nad kojima nemamo svjesnu kontrolu). Oni šalju signale u mozak, pokrećući niz promjena kako bi se krvni tlak brzo vratio u normalu. Kodi ljudi s ortostatskom hipotenzijom ti su refleksi oslabljeni pa tlak ostaje nizak, objašnjava dr. Martin Scurr za Daily Mail.

Uzroci niskog tlaka

Određeni lijekovi, uključujući nekoliko antidepresiva, neki lijekovi za visoki krvni tlak, beta-blokatori, diuretici i neki sedativi mogu uzrokovati niski tlak.

Dehidracija može biti drugi razlog pa je važno biti dobro hidriran. Ovo je posebno važno za vrijeme jela, jer nakon obroka krvni tlak ima tendenciju laganog pada, a tekućina će povećati volumen krvi. Također, problem s preniskim krvnim tlakom se može smanjiti izbjegavanjem velikih obroka, pridržavanjem dijete s malo ugljikohidrata i izbjegavanjem alkohola.

U trudnoći, poglavito u drugom tromjesečju, normalno dolazi do umjerenog pada tlaka zbog promjena u građi krvožilnog sustava. Ponekad i fetus stvara pritisak na donju šuplju venu.

Simptomi niskog tlaka

Hipotenziju liječnici dijele na akutnu i kroničnu. Simptomi niskog tlaka su češći kod akutnih oblika zbog slabije prokrvljenosti mozga. Neki od njih su:

  • magljenje vida
  • vrtoglavica
  • slabost
  • ošamućenost
  • mučnina
  • kratkotrajni gubitak svijesti (sinkopa)

Kako si pomoći?

Režim vježbanja pod nadzorom će napraviti razliku. Na primjer, hodanje od 30 minuta tri puta tjedno može s vremenom poboljšati baroreceptorske reflekse koji održavaju krvni tlak stabilnim.

Nošenje profesionalno opremljenih elastičnih kompresijskih čarapa tijekom dana smanjit će nakupljanje krvi u nogama.

Ukoliko nema drugih zdravstvenih problema, savjetuje se povećan unos soli i veće količine vode. Preporučuje se crna kava ujutro uz doručak. Tijekom dana bi ipak izbjegavati dodatno ispijanje kave jer ono može dovesti do dehidracije i posljedičnog negativnog efekta

Liječenje najčešće uopće nije potrebno, pogotovo ako osoba ne doživljava nikakve tegobe, piše ordinacija.vecernji.hr.

Što predstavljaju bijele trakice na pilećem mesu?

Bijelo, odnosno, pileće meso mnogima je čest izbor kada je meso u pitanju. Poznato je da je pileće meso dobar izvor proteina, ali i aminokiseline triptofan koja oslobađa osjećaj ugode.

Stoga se preporučuje kao prirodni antidepresiv, odnosno, ako se osjećate potišteno, konzumacija pilećeg ili purećeg mesa povisit će razinu serotonina u mozgu i poboljšati raspoloženje.

Osim zbog poveće količine proteina, bijelo meso odličan je izbor i za one koji pokušavaju izgubiti neželjene kilograme jer sadrži tek 165 kalorija na 100 grama mesa bez kože.

Ipak, na nešto biste morali obratiti pozornost kada kupujete pileća prsa, a to su bijele trake po njima.

Vjerojatno ste do sada mislili kako to malo “masnoće” na njima nije ništa strašno, no nije riječ o tome, već o nečem sasvim drugom. Pile iz masovnog uzgoja tretira se tako da u kraćem vremenu postane veće i teže s više mesa, a takvo meso na sebi ima više bijelih trakica nego meso uzgojeno u domaćem okruženju.

Te bijele trake karakteriziraju se kao “znak poremećaja pileta”, odnosno poremećaja njihove mišićne mase te je meso s više bijelih traka, u slobodnom prijevodu, manje zdravo, piše Mirror, a prenosi Centarzdravlja.

Istraživanje provedeno 2013. godine pokazalo je da je meso s bijelim trakama manje kvalitetno meso i sadrži znatno viši postotak masnoće, čak 224% više masti.

Doduše, naučnici ističu kako takvo meso nema negativan utjecaj na zdravlje ljudi koji konzumiraju meso “prošarano” s više bijelih trakica, ali svakako bi bilo bolje izbjegavati takve komade mesa ako imate izbor.