Generalno

Domaći sirup protiv kašlja: Bakin recept za napitak od samo 3 prirodna sastojka

Dolaskom jeseni i izmjene toplih i hladnih dana počela je i sezona prehlada, grlobolja i kašlja. Svi znamo kako se teško riješiti kašlja, a med je namirnica koja može pomoći u ublažavanju. Bakin recept za domaći napitak protiv kašlja od samo tri sastojka, meda, maslinovog ulja i limunovog soka. Napitak pomaže i kod alergija…

Prije upotrebe obavezno promiješajte i zagrijte te po potrebi uzimajte jednu žlicu.

Sastojci:

1,5 šalica meda
1/2 šalice maslinovog ulja
sok od 5 limuna

Priprema:

Ulijte med, maslinovo ulje i limunov sok u lonac i promiješajte. Kuhajte na srednjoj vatri uz stalno miješanje. Ostavite da se ohladi. Ulijte u steriliziranu staklenku s poklopcem i čuvajte u hladnjaku. 

Upute pogledajte u videu:

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Rijetki plavi dijamant prodan za gotovo 44 milijuna dolara

Aukcijska kuća Christie’s je u Ženevi prodala veoma rijetki plavi dijamant po cijeni većoj od 43,8 milijuna dolara.

Riječ je o 17,61-karatnom Bleu Royal dijamantu u obliku kruške, koji je pretvoren u prsten, a novi vlasnik je za njega izdvojio 43,8 milijuna dolara. To je najveći besprijekorni živoplavi dragulj koji se pojavio u povijesti aukcija, bio je dio privatne kolekcije 50 godina, a ujedno je i prvi Bleu Royal koji je prodan na aukciji.

“Ovaj dijamant je među najrjeđim koji su pronađeni”, priopćila je aukcijska kuća. U njezinoj povijesti koja traje 250 godina pojavila su se još samo tri ovakva dijamanta više od 10 karata, a to se dogodilo 2010., 2014. i 2016. godine. Oppenheimer Blue 14,62-karatni dijamant prodan je za više od 57 milijuna dolara 2016. godine.

Na aukciji je prodan i Rolex sat koji je nosio američki glumac Marlon Brando u filmu “Apocalypse Now” za 5 milijuna dolara.

Cijena, sitnica jer luksz nema cijenu…

Zašto žene žive dulje od muškaraca?

Prema Eurostatu, razlika između očekivanog životnog vijeka žene i muškarca je oko 5.5 godina u korist žena, dok je u SAD-u ta razlika i nešto veća i iznosi otprilike šest godina (očekivani životni vijek za žene je 79 godina, dok je za muškarce 73 godine), a prema liječnicima, nekoliko je razloga zašto žene u cijelom zapadnom svijetu žive dulje od muškaraca. 

 “Estrogen održava zdrave krvne žile izazivajući dilataciju (širenje žila) i poboljšavajući funkciju endotelnih stanica”, rekao je dr. Robert Segal, kardiolog i osnivač Manhattan Cardiology. “To može poboljšati protok krvi i smanjiti rizik od ateroskleroze, koja je glavni uzrok bolesti srca”, objasnio je, dodavši kako postoji još jedan način na koji taj reproduktivni hormon pomaže ženama.

“Estrogen može poboljšati profil kolesterola snižavanjem razine LDL (lošeg) kolesterola i podizanjem razine HDL (dobrog) kolesterola”. Također, kaže dr. Segal, protuupalna svojstva estrogena pomažu smanjiti upalu u krvnim žilama, što bi moglo smanjiti rizik od kroničnih kardiovaskularnih bolesti poput koronarne bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca.

Podsjetimo, kardiovaskularne bolesti su u većini zapadnih zemalja prvi i najčešći uzročnici smrti.

Što slavimo na svetkovinu Svih svetih, a što na Dušni dan?

Prvoga dana studenoga slavimo svetkovinu Svih svetih. Tog dana slavimo one svetce i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u Kraljevstvo Božje.
 
Budući da ne znamo poimence sve one koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila da se ovaj dan zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
 
”Da bismo mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela, niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s Njegovom pomoći možemo postati svetima”– papa Benedikt XVI..

Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj Misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti.
 
Tako je Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život, što liturgija ističe riječima: ”Tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima. I pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima.” Mi za duše svojih dragih pokojnika molimo duboko vjerujući da će oni, kad dođu u Kraljevstvo Božje, biti naši zagovornici. Vjerujemo da će oni moliti za nas da ne promašimo svoj konačni životni cilj, da i mi uđemo u Kraljevstvo Božje i tako budemo pribrojeni općinstvu svetih.

”Idem pripraviti vam mjesto. Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi da i vi budete gdje sam ja (Iv 14,2b-3).”

Blagdan Svih svetih u Bosni i Hercegovini se obilježava i nekoliko dana prije posjetom spomen obilježja poginulih i umrlih, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća, a u velikom dijelu zemlje mise se slave baš prvog studenog na dan Svih svetih. Toga dana se uglavnom posjećuju posljednja počivališta naših mrtvih, a kroz Dušni dan molitvom i paljenjem svijeća odajemo priznanje svima koji nisu među živima. Katolici kroz Blagdan Svih svetih i kroz Dušni dan u miru, tišini i molitvi odaju počast proglašenim svetcima i svim mrtvima. Ove godine treba moliti za mir, pobožnost i blagostanje.

Prof. dr. Dragan Primorac na popisu 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri

Treću godinu zaredom, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarine, prof. dr. Dragan Primorac uvršten je na popis 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri te za 2023. godinu.

Jedan od najvećih svjetskih izdavača znanstvene literature ELSEVIER BV upravo je objavio popis 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri i za 2023. godinu (Ioannidis, John P.A. (2003), Elsevier Data Repository, V6).

Dostupna baza podataka sadrži standardizirane informacije o više od 1.000,000 vodećih svjetskih znanstvenika, njihovim citatima, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima radova na različitim pozicijama autora i skupnom pokazatelju utjecaja citiranosti, a poimenično je navedeno 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti, kako u karijeri tako i za 2023. godinu.

Prof. dr. Dragan Primorac održao je predavanje u Vitezu u sklopu Centralna Business Foruma

Vitez i Središnja Bosna su privilegirani jer su imali priliku ugostiti prof. dr. Dragana Primorca i slušati njegova predavanja koja su se temeljila na njegovim iskustvima, radu, disciplini i motivaciji. Svi oni koji su imali priliku slušati njegova predavanja znaju o kakvom znanstveniku je riječ i zbog čega je toliko cijenjen.

Znakovi upozorenja da vašem organizmu nedostaje vitamina C

Vitamin C jedan je od važnijih nutritijenata u našem organizmu zato što igra ključnu ulogu u održavanju našeg zdravlja. Iako ga često preporučuju kada smo prehlađeni, on za naše tijelo predstavlja mnogo više od samog “lijeka” za prehladu.

Njegov nedostatak može se manifestirati na razne načine u cijelom tijelu, a prepoznavanje ovih znakova upozorenja ključno je za rano otkrivanje i intervenciju.

Umor i slabost

Vitamin C igra ključnu ulogu u sposobnosti tijela da proizvodi i koristi energiju.

Ako se često osjećate umorno ili slabo, to bi mogao biti znak da je proizvodnja energije u vašem tijelu ugrožena zbog nedovoljnog nivoa vitamina C.

Česte infekcije

Ovaj vitamin je poznat po svojstvima jačanja imuniteta. Podržava proizvodnju i funkcioniranje bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Česte prehlade, respiratorne infekcije ili spor oporavak od bolesti mogu ukazivati na oslabljen imunološki sistem zbog nedostatka vitamina C.

Sporo zacjeljivanje rana

Kolagen je protein ključan za zacjeljivanje rana, popravak tkiva i održavanje zdravlja kože, krvnih žila i kostiju, a da bi to bilo moguće potreban je vitamin C, koji je inače neophodan za sintezu kolagena.

Krvarenje desni i problemi sa zubima

Vitamin C pomaže i u održavanju zdravlja desni podupirući proizvodnju kolagena i štiteći od bolesti desni. Ako imate krvarenje desni, česte čireve u ustima ili klimanje zuba, ovi oralni problemi mogu biti povezani s njegovim nedostatkom.

Problemi s kožom

Koža bez sjaja, suha ili prerano starenje, kao i povećana osjetljivost na opekline od sunca, mogu biti pokazatelji nedostatka vitamina C. On je značajan za zdravu kožu budući da potiče stvaranje kolagena i djeluje kao antioksidans koji štiti kožu od onečišćenja i UV zračenja.

Bolovi u zglobovima i mišićima

Zanimljivo je kako vitamin C doprinosi stvaranju i vezivnih tkiva u zglobovima i mišićima. Stoga, neobjašnjivi bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima ili ukočenost mogu biti povezani s nedovoljnom razinom vitamina C.

Otečeni i bolni zglobovi

Vitamin C pomaže u održavanju zdravlja zglobova podupirući proizvodnju hrskavice, zaštitnog tkiva u zglobovima. Otečeni, bolni zglobovi ili dijagnoza artritisa mogu upućivati na njegov nedostatak.

Samo 22 minute vježbanja svaki dan smanjuje rizik od rane smrti

Samo 22 minute vježbanja dnevno moglo bi poništiti štetu koju ste nanijeli svom zdravlju dugotrajnim sjedenjem.

Osnovni, ali naporni poslovi mogu biti jednostavan način da dosegnete svoju dnevnu kvotu fizičke aktivnosti bez da o tome razmišljate.

Samo 22 minute vježbanja dnevno moglo bi poništiti štetu koju ste nanijeli svom zdravlju dugotrajnim sjedenjem ili izležavanjem na sofi, pokazala je studija stručnjaka s norveškog sveučilišta koji su otkrili da sjedenje 12 sati dnevno povećava rizik od rane smrti za 38 posto u usporedbi s osam sati.

Ali ustajanje i vježbanje od 22 minute može ukloniti dodatnu opasnost, rekli su stručnjaci. To se poklapa sa savjetom iz britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koji kaže da bi ljudi trebali vježbati najmanje 150 minuta tjedno.

Umjerena i snažna aktivnost spašavaju život

“U našoj studiji, svaka minuta više umjerene do snažne tjelesne aktivnosti pokazala je manji rizik od smrti. Rad od 22 minute eliminirao je veći rizik od smrti zbog sjedilačkog vremena. A ako fizički radite više od 22 minute dnevno, postoji manji rizik od rane smrti. U osnovi, što više to bolje”.

Samo 22 minute vježbanja dnevno moglo bi poništiti štetu koju ste nanijeli svom zdravlju dugotrajnim sjedenjem ili izležavanjem na sofi, pokazala je studija stručnjaka s norveškog sveučilišta.

Ljudi koji su više vremena provodili sjedeći imali su veću korist od vježbanja, pokazalo je istraživanje. Pokazalo se da svakih deset minuta smanjuje rizik od rane smrti za 15 posto kod onih koji su sjedili manje od 10,5 sati i za 35 posto kod onih koji su sjedili dulje.

Umjerena i snažna aktivnost može uključivati:

  • teške i zahtjevne kućanske poslove,
  • nošenje torbe pune namirnica iz trgovine,
  • vrtlarstvo,
  • brzo hodanje ili planinarenje,
  • trčanje,
  • biciklizam,
  • plivanje
  • dizanje utega ili korištenje trake za otpor
  • ples,
  • tenis.

“Male količine tjelesne aktivnosti mogu biti učinkovita strategija za ublažavanje rizika od smrtnosti zbog dugog sjedilačkog vremena”.

“Udaljavanje od zaslona računala u redovitim intervalima, šetnja ili kuhanje zdravog obroka načini su da uključite fizičku aktivnost u svoj dan”.

Evo zašto je nar savršeno sezonsko voće

Početkom sezone ‘začepljenog nosa’, tj. prehlada i viroza, počinje potraga za načinima unosa pojačane doze vitamina C, a umjesto da koristite kupovne dodatke, učinite šipak-nar sastavnim dijelom prehrane sve do kraja siječnja.

Razlog je jednostavan – riječ je o bogatom izvoru hranjivih tvari, vitamina B i C, antioksidanata i vlakana.

Evo što unosite konzumiranjem šalice narovih sjemenki:

 kalorije: 145
   ukupna mast: 2,05 g
    bjelančevine: 2,92 g
    ukupni ugljikohidrati: 32,7 g
    vlakna: 7 g
    šećer: 23,9 g
    vitamin C: 17,8 mg
    vitamin K: 28,7 mcg
    folat (vitamin B9): 66,5 mcg
    kalij: 413 mg
    bakar: 0,28 mg.

Obiluje antioksidativnim spojevima

Nekoliko je izvora antioksidanata u navedenom sastavu, poput vitamina C, a istraživanja su otkrila da šipkov sok ima veće protuupalno djelovanje na organizam od crnog vina ili zelenog čaja.

‘Osim potencijalnog smanjenja rizika od razvoja određenih vrsta raka i srčanih bolesti, hrana bogata antioksidantima poput šipka mogla bi pridonijeti zdravlju kože, mozga i očiju.’

Bogat izvor vlakana

Dijetalna vlakna jedan su od najmoćnijih nutrijenata koji se nalaze u ovom sočnom voću. Svaka šalica sadrži ih sedam grama, što znatno zadovoljava dnevne potrebe za vlaknima prosječne odrasle osobe (oko 25 g dnevno za žene i 38 g dnevno za muškarce, prema Academy of Nutrition and Dietetics).

‘Impresivan sadržaj vlakana nije jedini faktor koji utječe na zdravlje crijeva jer je šipak također dobar izvor polifenola. Oni mogu djelovati kao prebiotici koji hrane dobre mikrobe’, objašnjava dijetetičarka Kim Kulp i nastavlja:

‘Polifenoli mogu poboljšati crijevnu sluznicu i smanjiti upalu koja uzrokuje bolesti. Povećanjem broja korisnih mikroba, smanjuje se i količina onih štetnijih.’

Poboljšava rad srca

Poznata je izreka da namirnice izgledaju poput organa kojima pogoduju, pa u skladu s time ne čudi to što je šipak odličan za zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Nekoliko je načina na koje pogoduje zdravom radu srca. Za početak, povećava ‘dobar’ kolesterol i snižava razinu ‘lošeg’ kolesterola, a pritom smanjuje krvni tlak.

Uz to, starija istraživanja pokazuju da ovo jesensko voće pomaže nakon suženja arterija poznatog kao ateroskleroza.

Poboljšava razinu šećera u krvi

Osim što pomaže radu kardiovaskularnog sustava, poboljšava razinu šećera u krvi, a posebno dobre rezultate daje ako ga jedete na prazan želudac ujutro. No stručnjaci dodaju da postoji još jedna njegova korist:

‘Sok od šipka pomaže u oporavku nakon treninga i sportskih nastupa jer poboljšava bioraspoloživost dušikovog oksida. Na taj način tijelo dobiva hranjive tvari potrebne za vježbanje’, zaključuje Klup.

Uskoro pomjeramo sat: Evo kada se završava ljetno računanje vremena

Ljetnje računanje vremena završava se u nedjelju, 29. listopada u tri sata ujutru, pomjeranjem za jedan sat unazad, čime počinje zimsko računanje vremena.

Europska unija najavila je prije nekoliko godina da će ukinuti ljetnje i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, ali se to još nije dogodilo.

Na zimsko računanje vremena prelazi se svakog posljednjeg vikenda u listopadu u noći između subote i nedjelje, dok se na ljetnje prelazi posljednje nedjelje u ožujku kada se vrijeme pomjera jedan sat unaprijed.

Evo što se događa s vašim tijelom ako svaki dan jedete sir

Hrana koju jedemo svaki dan najviše utječe na naše zdravlje, pa ako redovito jedete sir, važno je znati što on čini tijelu kratkoročno i dugoročno.

Tipično, ako netko voli sir, stvarno voli sir i može pronaći način da ga ugradi u gotovo svaki obrok. Omleti iz kojih curi cheddar, sezonske salate s kozjim sirom, ravioli punjeni mozzarellom, pečeni brie… Toliko sireva, toliko jela. Naravno, hrana koju jedemo svaki dan najviše utječe na naše zdravlje, pa ako redovito jedete sir, važno je znati što on čini tijelu kratkoročno i dugoročno. Na primjer, možda želite smršaviti i pitate se trebate li prestati jesti sir. Ili možda želite smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ovdje registrirani dijetetičari objašnjavaju sve što trebate znati.

Sve dok niste prehrambeno osjetljivi na sir, registrirani dijetetičar Alexis Newman kaže da sir apsolutno može biti dio zdrave prehrane. ‘Sir je pun hranjivih tvari poput proteina, masti, kalcija, fosfora i vitamina A, B12 i D’, kaže ona. Ona dodaje da određene vrste sireva (uključujući plavi sir, brie i švicarski sir) imaju posebnu vrstu masti koja se zove konjugirana linolna kiselina (ili CLA) koja može pomoći u smanjenju upale, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti.

Stručnjaci ističu da sir može biti dio zdrave prehrane sve dok se jede umjereno i ako je u prehranu uključena i druga hrana bogata hranjivim tvarima. Dok sir ima nekoliko važnih nutrijenata, nitko ne može živjeti samo od sira. Iako sir ima hranjive tvari poput proteina i kalcija, također sadrži zasićene masti i natrij, koji mogu negativno utjecati na tijelo ako se konzumiraju prekomjerno. Zbog toga je važno držati se umjerenih količina sira i ne jesti ga previše.

Što se tiče svakodnevnog jedenja sira, stručnjaci kažu da je sir zdravstveno neutralan; utjecati će na tijelo na neke pozitivne načine, kao i neke negativne načine. ‘Pitanje je li ga zdravo svakodnevno konzumirati zapravo je stvar cjelokupnog konteksta prehrane’, kaže ona, ‘Zasićene masti u prehrani trebale bi biti manje od 10 posto ukupnih kalorija. Ako je prehrana već bogata zasićenim masnoćama, tada će dodavanje više sira vjerojatno imati negativan utjecaj na zdravlje, osobito na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ako je prehrana bogata biljkama i prirodno siromašna zasićenim masnoćama, tada će dodavanje malih količina sira biti neutralno ili blago pozitivno zbog dodanog kalcija’.

Ako pokušavate smršaviti na zdrav način i pitate se može li konzumacija sira pomoći ili odštetiti vašem cilju, evo dobrih vijesti: jedenje sira neće uzrokovati debljanje sve dok i dalje održavate kalorijski deficit . Ona naglašava da to vrijedi za bilo koju hranu. Zapravo, Uključivanje sira kao dijela zdravog međuobroka (kao što je u kombinaciji s voćem) može pomoći pri mršavljenju jer sir zasićuje i može spriječiti kasnije prejedanje.

Što se tiče dugoročnog zdravlja, svakodnevna konzumacija sira može spriječiti osteoporozu. To je, kaže ona, zato što je sir bogat kalcijem, koji je važan za zdravlje kostiju. Ako želite da vas ono što jedete zaštiti od kardiovaskularnih bolesti, važno je voditi računa o tome koliko zasićenih masti ima u sirevima koje konzumirate. ‘Dugotrajno konzumiranje prehrane bogate zasićenim mastima povezano je s visokim razinama LDL kolesterola u krvi, a visoka razina LDL kolesterola povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara’, kaže ona.

Postoje neke namirnice (poput većine povrća) koje možete jesti koliko god želite bez brige utječe li negativno na vaše zdravlje. Sir je vrsta hrane o kojoj treba malo više razmišljati. Može biti dio zdrave prehrane, sve dok se jede u umjerenim količinama i uz veliki izbor druge hrane bogate hranjivim tvarima. ‘Prvo razmotrite svoju cjelokupnu prehranu i poradite na smanjenju unosa hrane bogate zasićenim masnoćama i zamijenite je hranom bogatom vlaknima, nezasićenom masnoćom. Dakle, mala količina sira u nisko rafiniranim žitaricama i prehrani bogatoj vlaknima može biti zdrava. Njezin savjet je da o siru razmišljate kao o začinu, a ne o glavnom fokusu obroka ili međuobroka.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba