Generalno

Pet namirnica koje jačaju imunitet i pomažu u borbi s prehladom i gripom

Zima je vrijeme čestih prehlada i gripa, a za borbu protiv virusa potrebno je ojačati svoj imunitet.

Postoji nekoliko namirnica kojima možete ojačati svoj imunološki sistem.

“Ne postoji niti jedna hrana ili dodatak koji će vam pružiti zaštitu od bolesti uzrokovanih bakterijama, virusima i drugim faktorima”, rekla je prestižna nutricionistica.

Konzumacija raznovrsne hrane koja smanjuje upalu i povećava aktivnost antioksidanata definitivno može pomoći u podršci vašem imunološkom sistemu.

Probiotička hrana

Jogurt ili kiseli kupus možda nisu prva stvar za kojom želite da posegnete kada ste bolesni. Međutim, registrirana nutricionist je savjetovala da im date šansu.

“Probiotička hrana je hrana koja sadrži žive bakterije koje pomažu u održavanju zdravlja crijeva. Oko 70 posto našeg imunološkog sistema nalazi se u crijevima, tako da održavanje dobre ravnoteže bakterija u crijevima može pomoći u podršci imunološkoj funkciji”, dodaje.

Kada ste bolesni, posebno ako ste uzimali antibiotike, vaša crijevna mikrobiota može biti poremećena, što dovodi do neravnoteže bakterija.

Hrana bogata antioksidansima

Određene vrste voća i povrća također mogu učiniti mnogo dobrog vašem tijelu kada ste bolesni.

Dodajte i hranu bogatu antioksidansima u vašu prehranu kada ste bolesni, jer one mogu doprinijeti smanjenju oksidativnog stresa dok podržavaju imunološki sustav i ublažavaju upalu, a sve to je korisno za proces ozdravljenja.

Namirnice bogate antioksidansima uključuju voće kao što su borovnice, maline i narandže, povrće poput brokule, špinata i mrkve.

Bijeli luk

Možda ne mislite, ali ljute lukovice bijelog luka imaju mikrobna svojstva jer sadrže alicin.

“Postoje neka istraživanja koja sugeriraju da mikrobni element bijelog luka može pomoći u borbi protiv bakterija i virusa koji se obično povezuju s bolestima poput prehlade i gripe”, rekla je .

Đumbir

“Đumbir ima dugu povijest kao biljni lijek za bolesti. Pokazalo se da pomaže kod mučnine i želučanih problema. Đumbir možete dodati čitavom nizu jela, poput karija i supa ili ga čak možete piti sirovog u čaju”, dodala je nutricionistica.

Manuka med

Možda su vam kao djetetu davali med za ublažavanje upale grla.

Manuka med koji se razlikuje od običnog meda zbog svojih jedinstvenih antibakterijskih svojstava pripisanih nektaru drveta. Manuka – istraživan je u pogledu potencijalnih zdravstvenih koristi u pružanju olakšanja od bolesti.

Može biti umirujući dodatak toplim napitcima poput čaja s limunom za upalu grla i kašalj.

izvor: klix.ba/radiovitez.ba

Objavljena lista najmoćnijih putovnica

Internet stranica Passport Index rangira putovnice 96 zemalja svijeta. Putovnica Bosne i Hercegovine je na 44. mjestu, a oni koji ju posjeduju bez vize mogu u 121 zemlju.

Oni koji posjeduju putovnicu UAE mogu bez vize da putuju u 180 zemalja svijeta.

Drugo mjesto, s mogućnošću putovanja u 178 zemalja bez vize, dijeli pet zemalja – Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija i Nizozemska.

Treće mjesto bez vize može da putuje u jednu zemlju manje – 177, a dijeli ga također pet zemalja (Švedska, Finska, Luksemburg, Austrija i Švicarska).

Šest zemalja nalazi se na četvrtom mjestu – Danska, Belgija, Portugalija, Poljska, Irska i Južna Koreja, a oni koji posjeduju ove putovnice mogu bez vize putovati u 176 država.

Peto mjesto dijeli čak osam zemalja. Oni koji posjeduju putovnicu Singapura, Grčke, Norveške, Češke, UK, Mađarske, Japana ili Novog Zelanda mogu bez vize putovati u 175 zemalja svijeta.

Slovenija na 7. mjestu
Na šestom mjestu su tri putovnice – slovački, američki i australijski. S njom se može u 174 zemlje bez vize.

Slovenija dijeli sedmo mjesto s još četiri zemlje – Maltom, Estonijom, Litvanijom i Kanadom, a njihovi građani mogu da putuju bez vize u 173 zemlje.

Još jedna susjedna zemlja je u top 10 – Hrvatska, koja to mjesto dijeli sa Letonijom, Islandom i Lihtenštajnom. S ovim putovnicom bez vize se može u 172 zemlje.

U jednu zemlju manje bez vize mogu oni koji imaju bugarski, rumunjski ili putovnica Cipra.

Putovnica Srbije nalazi se na 32. mjestu, a s njim se bez vize može u 137 zemalja.

Crnogorska putovnica je na 37. mjestu, koje dijeli sa turskom putovnicom, a s njima se bez vize može putovati u 129 zemalja.

Upala grla: Napravite sirup koji dokazano pomaže kod grlobolje

Upala grla nešto je s čime se susrećemo u svako doba godine, ali najviše tijekom hladnih mjeseci. Teško gutanje, promuklost, iritirano i bolno grlo popraćeno osjećajem pečenja najčešći su simptomi upale, a možete ih olakšati pomoću prirodnih sastojaka. Napravite sami jednostavan sirup koji pomaže kod upale grla.

Sastojci za sirup protiv upale grla:

  • 4 velike žlice meda
  • 1 žličica praha kurkume
  • 1 žličica sitno naribanog đumbira
  • 1 žličica zgnječenog češnjaka
  • ½ žličice cimeta u prahu
  • ½ žličice praha ljute papričice
  • 4 velike žlice limunova soka
  • sok od 1 naranče

Priprema sirupa protiv upale grla:

  1. Med lagano zagrijte dok se ne razrijedi te u njega dodajte sve ostale sastojke.
  2. Dobro izmiješajte i pustite da odstoji sat vremena. 
  3. Zatim procijedite sirup kroz cjedilo ili običnu gazu te pohranite u staklenku.
  4. Žličicu sirupa polako cuclajte dva do tri puta dnevno.

izvor: zadovoljna.hr

Danas slavimo sv. Ivana apostola

Osnovne podatke o Isusovim apostolima, pa tako i o sv. Ivanu, nalazimo u Novom Zavjetu u evanđeljima i poslanicama. Više podataka o njihovu životu i smrti nudi nam kršćanska predaja (tako se smatra da je sv. Ivan jedini od dvanaestorice apostola umro nenasilnom smrću u dubokoj starosti).

Sv. Ivan apostol bio je sin Zebedejev i Salome. Kao učenik Ivana Krstitelja, prvi je s Andrijom pošao za Kristom. U Isusovu javnom životu ima uz Petra i Jakova Starijeg, svoga brata, rekli bismo, neko povlašteno mjesto.

Najveću je hrabrost pokazao kada je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem. Nakon Kristova uskrsnuća i uzašašća na nebo pokazuje se Ivan u više navrata u povlaštenoj situaciji uz Petra. Za vrijeme prvog Apostolskog koncila u Jeruzalemu, oko 50. godine, ubraja se među stupove prvotne Crkve. Povjesničari kršćanske starine misle da je Ivan ostao u Svetom gradu, u Jeruzalemu, sve do smrti Isusove Majke, koju je Isus na križu povjerio baš njemu. Predaja iz II. st. tvrdi da je Ivan, počevši od 60. godine djelovao u Efezu u Maloj Aziji postavljajući biskupe i osnivajući kršćanske zajednice. Doživio je veliku starost te umro naravnom smrću u početku vladavine cara Trajana, dakle, negdje oko 100. godine.Osim evanđelja napisao je tri poslanice i Otkrivenje. Sve su mu knjige pune najdublje teologije. Origen piše početkom III. st.: “Cvijet Biblije jesu evanđelja, a cvijet evanđelja jest Ivanovo evanđelje.“
 Njegov dan slavimo na treći dan Božića, 27. prosinca.

Najbolji načini za rješavanje prehlade u jednom danu – i uobičajeni mitovi koji neće pomoći

Farmaceuti su podijelili svoje najbolje savjete koji će vam pomoći u prevladavanju prehlade u 24 sata – kako biste mogli bez problema uživati u planiranim druženjima.

Prehlade su uobičajene tijekom zimskih mjeseci, ali šmrcanje, kašalj i glavobolja mogu biti posebno frustrirajući u danima prije proslave Božića i Nove godine.

Prosječna odrasla osoba može očekivati da će imati tri uobičajene prehlade svake godine, iako je najosjetljivija tijekom zimskih mjeseci. Farmaceuti su podijelili savjete kako se najbrže othrvati virozama.

Vitamin C ipak ne pomaže?

Čak i kada osjetite poznate simptome, poput grlobolje, kašlja i curenja nosa, možete ih malo ublažiti lijekovima i drugim pripravcima, kažu farmaceuti. Ali priznata farmaceutkinja, tvrdi da vitamin C uopće ne pomaže kod prehlade. S druge strane, za hidrataciju kaže da je ključna.

Hidracija također pomaže u borbi protiv gripe, kažu stručnjaci. Kako je broj oboljelih od gripe, u porastu u ovo doba godine, važno je znati kako pomoći imunitetu. Simptomi su kod ove dvije virusne infekcije slični, ali najbolji način za borbu protiv gripe, za razliku od koronavirusa, uglavnom je piti puno tekućine.

Spasonosna sol

Grgljanje soli i vode pomoći će u ublažavanju upale grla, uobičajenog simptoma prehlade. Također može pomoći u ubijanju bakterija, ublažiti bol i otpustiti sluz. Za one koji se žele osloboditi začepljenog nosa, dobar izbor su lijekovi protiv začepljenja.

Kao i kod svih drugih bolesti, i kod prehlade je bolje spriječiti nego liječiti. Stoga, ako živite s nekim tko je prehlađen, izbjegavajte zajednički ručnik ili šalicu.

Odmor, a ne antibiotici

Antibiotici ne djeluju kod prehlade jer su prehlade virusi, a antibiotici su učinkoviti samo protiv bakterija. Odmor, koliko god frustrirajući mogao biti u ovo doba godine, pomaže u ublažavanju simptoma prehlade.

Imunologinja rekla je kako postoji hitna potreba za rješavanjem otpornosti na antibiotike te poticanjem odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova i korištenjem pomoći biljaka.

Biljni pripravci sadrže različite spojeve za koje je klinički dokazano da imaju niz zaštitnih učinaka. To uključuje i zaštitu stanica kao i djelovanje na samu infekciju, virusnu i bakterijsku, koja može uzrokovati sekundarne bakterijske infekcije.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Blagdan sv. Stjepana, drugi dan Božića

Danas, drugoga dana Božića, Katolička crkva prisjeća se svojeg Prvomučenika sv. Stjepana. Stjepanje je državni blagdan u Republici Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama. To je ujedno dan kad počinje blagoslov obitelji.

Sveti Stjepan, prvi kršćanski mučenik, bio je jedan od sedam đakona izabranih u počecima Crkve. Njegovo ime na grčkom jeziku znači “kruna”, “vijenac”. On je oko 36. godine nakon Krista otvoreno propovijedao Isusov nauk i pripadništvo zajednici kršćanskih učenika, zbog čega je bio osuđen i usmrćen kamenovanjem.

Kako prestati biti lijen?

Osjećaj lijenosti može biti subjektivan, no obično nam je vrlo jasno o čemu se radi. Manjak želje za svakodnevnim aktivnostima, a posebice nekim dodatnim hobijima, bi svakako opisali lijenost. Nije neobično da ste u svom životu barem jednom tražili savjete kako prestati biti lijen, jer lijenost može biti zamarajuća i smanjivati kvalitetu života. 

U nekim slučajevima lijenost može biti naučena prilikom odgoja, ali i simptom nekih mentalnih poteškoća poput anksioznosti i depresije. Vrlo je važno lijenost, pogotovo onu pojačanu, shvatiti ozbiljno i potruditi se boriti protiv lijenosti.

Lijenost kao znak bolesti

Lijenost ili gubitak volje svakako mogu biti znak ili simptom bolesti. Uz lijenost se nerijetko vežu umor, poteškoće sa spavanjem, želja za stalnim mirovanjem ili snom, manjak apetita ili povećan apetit. Stoga, nije neobično da tražite načine i korake kako prestati biti lijen.

Međutim, treba razjasniti da u ovom slučaju ne govorimo o lijenosti koja se događa rijetko, primjerice kod djece kada trebaju pisati domaću zadaću. Lijenost u ovom smislu opisuje potpuni manjak volje za aktivnosti koji traje duže vrijeme. Ova pojava je obično kontinuirana i s vremenom počne stvarati pojačan osjećaj nezadovoljstva, anksioznosti i tuge. Može utjecati i na društveni život, posao i obrazovanje.

Iz tog razloga se u obzir treba uzeti i mogućnost da je lijenost znak bolesti. U nastavku donosimo poteškoće koje mogu zadesiti osobu, a koje izazivaju lijenost kao reakciju.

1. Depresija

Depresija može izazvati osjećaj gubitka volje, energije i interesa za aktivnosti koje bi prije izazivale uživanje. Riječ je o kompleksnom psihijatrijskom stanju koje obuhvaća niz emocionalnih, kognitivnih i tjelesnih simptoma.

Iako se lijenost ne smatra klasičnim simptomom depresije prilikom dijagnoze, postoje jasne veze između depresije i gubitka motivacije za aktivnostima. To se može manifestirati kao osjećaj umora, apatije, nedostatka interesa za stvari koje su nekada bile uživanje, gubitka energije i osjećaja bezvrijednosti.

Neka istraživanja su pokazala da uz depresiju često dolazi do fizičke neaktivnosti.

Depresivni simptomi, kao što su tuga, beznađe i gubitak interesa za stvari koje su nekada donosile zadovoljstvo, mogu smanjiti motivaciju za tjelesnom aktivnošću. Ovo može dovesti do povećanog rizika za pretilost i fizičke zdravstvene probleme.

Depresija također može utjecati na kvalitetu sna, što dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti tijekom dana, što može dodatno poticati lijenost.

2. Anksioznost ili tjeskoba

Iako su anksioznost i lijenost dvije različite karakteristike, mogu biti povezane te se vrlo često međusobno preplavljuju. Anksioznost za početak može iscrpiti osobu što rezultira osjećajem umora i bezvoljnosti koji utječe na stvaranje osjećaja lijenosti. 

Gubitak motivacije može doći i zbog anksiozne preokupacije brigama i opsesivnim razmišljanjem. Zbog ovih simptoma dolazi do manjka koncentracije i povećava se sklonost odugovlačenju.

Anksioznost potiče prokrastinaciju, odnosno, odgađanje obaveza i izbjegavanje odgovornosti što ide ruku pod ruku s lijenošću. Najgore je to što se anksioznost i lijenost mogu međusobno ojačavati.

Odnosno, osoba koja pati od anksioznosti će postati lijena, a onda će zbog lijenosti, odgađanja obaveza ili smanjenja društvene interakcije postati anksiozna.

3. Sindrom kroničnog umora

Ovaj sindrom karakterizira izražen umor i iscrpljenost, što može rezultirati lijenim ili pasivnim ponašanjem. Riječ je o sindromu koji se najčešće pojavljuje kod mlađih odraslih ljudi, kao i kod žena srednje životne dobi, odnosno onima u 40-tima i 50-tim godinama.

Kronični umor uzrokuje probleme sa spavanjem, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, česte glavobolje, umor nakon aktivnosti te sve jaču lijenost.

4. Manjak vitamina i minerala

Osjećaj gubitka volje, osjećaj lijenosti i manjka motivacije može biti uzrokovati nutritivnim deficitom. Odnosno, ako tijelo nije zaprimilo dovoljno hranjivih tvari u vidu minerala i vitamina, može doći do osjećaja umora, slabosti pa i lijenosti. Ovo se posebno odnosi na vitamin D i željezo, no manjak bilo kojeg važnog vitamina može uzrokovati bezvoljnost, posebice ako se manjak očituje kroz dulje razdoblje.

Ako se radi o nekoj od poteškoća liječenje ili tretiranje istih bi trebalo dovesti do smanjivanja lijenosti. Unatoč tomu, sigurno će vam dobro doći znati korake kako prestati biti lijen.

Kako prestati biti lijen? Ključni koraci

S obzirom na to da je lijenost subjektivna pa nekome tko je sportski tip ona može označavati tjedan dana bez tjelovježbe, dok netko drugi vježba jednom godišnje pa za sebe ne smatra da je lijen. Međutim, kada lijenost postane problem i osjećate da negativno utječe na vaš život, vrijeme je za promjene.

U nastavku donosimo korake kako prestati biti lijen.

1. Postavite realna očekivanja

Budite realni prema sebi, prema svojim sposobnostima i nemojte si postavljati nerealne ciljeve. Počnite s malim koracima i pratite svoj napredak.

2. Planirajte i organizirajte

Koristite planer ili aplikacije koje će vam pomoći u organizaciji vremena i svaki ispunjeni zadatak prekrižite, to će vam donijeti osjećaj zadovoljstva i ispunjenja i navesti vas da ispunjavate i druge zadatke s liste.

Ponovno budite realni i nemojte u jednom danu zadati nerealno puno zadataka već razmislite koliko zapravo možete ispuniti. Planiranje će pomoći u smanjivanju anksioznosti.

Ako vam na kraju dana ostanu zadaci i to vam stvara anksioznost, ipak pokušajte biti ponosni na sebe jer ste ispunili ove koje jeste, a prije ne biste ispunili niti toliko. U tome će pomoći ako postavite prioritete i na taj način podijelite zadatke.

3. Eliminirajte ono što vas ometa

Iako možda zvuči jednostavnije nego što to zaista jest, pokušajte se riješiti onih stvari koje vas ometaju. Maknite od sebe mobitele ili s mobitela (barem s naslovne strane) maknite društvene mreže kako biste prestali s navikom čestog skrolanja.

Istraživanja pokazuju kako tipični korisnik provodi više od 2.5 sata na društvenim mrežama, a lako je zaključiti kako taj broj još raste kod lijene osobe. Osim mobitela, ako trebate raditi, ugasite radio, televiziju ili druge distrakcije.

5. Stvarajte rutinu malim stvarima

U onom ranije napravljenom popisu zadataka za svaki dan pokušajte staviti nešto što ćete zaista činiti svakog dana poput pospremanja kreveta nakon što se probudite. Razvijanje rutine pomaže u smanjivanju razine stresa, stvara bolju koncentraciju, povećava osjećaj korisnosti.

Kod stvaranja rutina pronađite vlastiti ritam i ako vam nešto ipak ne odgovara, naprosto to zamijenite nečim drugim, nemojte biti strogi prema sebi i svojim sposobnostima.

6. Nagradite se

Premda bi bilo dobro činiti dobre stvari bez očekivanja neke nagrade u procesu one mogu dobro doći. Nakon ispunjenih zadataka si dajte malu nagradu koja je dobra i zdrava.

Nemojte čekati ispunjavanje samo velikih ciljeva da biste se nagradili. Nagrada može biti i samo dobra riječ samom sebi, ili neka pohvala.

7. Pokušajte razumjeti uzrok vlastite lijenosti

Sve ranije navedene korake možete činiti i biti uspješni u njima, ali da biste zaista postigli rezultate i saznali kako prestati biti lijen, morate pronaći uzrok problemu.

Razmislite o tome kada se dogodilo da ste postali toliko lijeni, je li u pitanju neki događaj, neka trauma ili promjena.

Pronalazak uzroka nije lak zadatak, ali bi uvelike mogao pomoći pri rješavanju lijenosti i poboljšavanju cjelokupne kvalitete života.

Svi ovi koraci mogli bi vam pomoći saznati kako riješiti vaš problem, ali najvažnije je da sami donesete odluku i zaista je se držite. Možda neće biti lako, ali nemojte posustati jer svaki korak prema naprijed smanjuje vašu lijenost i povećava šanse za kvalitetniji i ispunjeniji život.

Omiljena blagdanska salata, mi vam donosimo klasičan recept s kojim ne možete pogriješiti

Blagdanski stol nezamisliv je bez izdašnog jela u kojem se miješaju okusi kuhanog krumpira, povrća, jaja i majoneze, a koje iz nekog razloga nazivamo “nevinim” imenom zdravog prizvuka – salata. Obogaćeno je raznim dodacima, kao što su grašak, mrkva, kiseli krastavci, a ponekad se u njoj može pronaći i jabuka ili meso poput piletine ili šunke. Recept za francusku salatu, baš kao i njezino ime, ima bezbroj varijanti i svatko se drži one na koju je navikao. U nastavku donosimo najklasičniji recept i postupak pripreme, te kratku, ali zanimljivu povijest ovog omiljenog jela.

Iako se svaka zemlja diči vlastitom varijacijom ovog jela, naziv “francuska salata”, kako ju nazivamo u ovim krajevima, nikada nije dobio priznanje niti jedne druge zemlje. Kako je to moguće? Originalni recept potječe iz 1860-ih godina. Tada je chef belgijskog podrijetla, Lucien Olivier, osmislio salatu koja se u mnogočemu razlikuje od francuske salate kakvu poznajemo danas. Olivier je u svoje “remek jelo” ubacio crni kavijar, kapare, kokošje meso i repove slatkovodnih rakova. U njegovoj su delikatesi tada mogli uživati isključivo gosti popularnog moskovskog restorana L’Hermitage gdje je radio i spremao jela za one “dubljeg džepa”.

U SVAKOJ ZEMLJI OVU SALATU ZOVU IMENOM NEKE DRUGE ZEMLJE

U sljedećih 150 godina, ovo je jelo postajalo sve dostupnije srednjem staležu, a sastojci su se postepeno počeli mijenjati dostupnijim i puno jeftinijim namirnicama. Danas gotovo svako kućanstvo ima svoju verziju Olivierove salate, kako bi je zapravo bilo najviše fer nazivati. Najzanimljivija je ipak činjenica da različite zemlje pripisuju salatu različitim zemljama.

Na Balkanu se ponekad naziva ruskom, ponekad francuskom salatom. Razlika između te dvije obično je samo u tome ima li u njoj mesa, najčešće šunke, ili nema. U Norveškoj i Danskoj naziva se talijanskom salatom, ali Talijani sami nazivaju je ruskom salatom. U Alžiru je nazivaju makedonskom, a u Turskoj čak američkom salatom! S druge strane, nitko je ne naziva belgijskom salatom, što kad malo bolje razmislite, uopće nije pošteno budući da je Olivier bio Belgijanac.

NAJPRIKLADNIJE IME VJEROJATNO BI BILO “BLAGDANSKA SALATA”

S obzirom na to da se najveće količine ove salate u Hrvatskoj jedu upravo za vrijeme Božića i Uskrsa, ne bi bilo neobično da se jednoga dana uhvati i naziv “blagdanska salata”. Neki je obogate kukuruzom, drugi bi se zakleli da je bolja s jabukom umjesto s krumpirom, a neki je ne mogu zamisliti bez mesa. U božićno vrijeme, na Balkanu se francuska salata radi u kilogramima. Najčešće nestane do Nove godine, kada se radi nova tura. Kako god se nazivala, činjenica je da za blagdanskim stolom svi najprije posegnemo za ovom slasnom salatom bez domovine.

RECEPT ZA FRANCUSKU SALATU

Kao što smo već rekli, postoji više verzija ovog jela. Recept za francusku salatu koji vam predstavljamo jednostavna je verzija, bez jabuke, mesa, kukuruza… Samo uobičajeno sjeckano povrće i obilje slasne majoneze. Količina odgovara velikoj zdjeli koja se iznosi na stol na Božić, a redovito nestaje već do blagdana svetog Stjepana. Ako malo promijenite omjere, dodate više povrća koje vam je draže, a smanjite ono koje vas toliko ne veseli, ništa se neće dogoditi. Samo ćete, kao i mnogi prije vas, napraviti svoju verziju ovog slavnog jela.

Sastojci:

    500 g mrkve
    500 g krumpira
    400 g smrznutog graška
    4 jaja
    1 staklenka kiselih krastavaca (350 g ocijeđene mase)
    400 g majoneze
    180 g kiselog vrhnja ili čvrstog jogurta
    1 žličica senfa
    sol, papar

POSTUPAK PRIPREME

– Kuhajte jaja najmanje 10 minuta, pa ih pustite da se ohlade.
– Mrkvu očistite i skuhajte, a krumpir operite i skuhajte u ljusci.
– Desetak minuta prije nego je povrće skuhano, skuhajte i smrznuti grašak jer njemu najmanje treba za termičku obradu.
– Vrijeme je za sjeckanje! Kuhanu mrkvu i krumpir narežite na male kockice i stavite u zdjelu s poklopcem u kojoj salata može stajati kad bude gotova. Dodajte kuhanom povrću i grašak i narezane kisele krastavce.
– Jaja ogulite. Bjelanjke narežite na sitno, a žumanjke zasad sačuvajte.
– Pomiješajte povrće s bjelanjcima, pa dodajte smjesi majonezu, žličicu senfa i kiselo vrhnje. Sve dobro izmiješajte, pa posolite i popaprite po svom ukusu.
– Kad ste zadovoljni gustoćom i okusom salate, uzmite cjedilo i kroz njega po vrhu protisnite kuhane žumance.
– Pohranite u posudu s poklopcem i poslužite uz blagdansku trpezu!

Svećenik objasnio zašto se ove godine na Badnjak ne preporučuje post

Naime dan prije Božića pada u nedjelju, ujedno četvrtu nedjelju došašća. Prema crkvenom nauku, nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana, osim onih u korizmi. Tako se kod mnogih stvorila dilema trebaju li postiti ili ne. Odgovore smo potražili kod fra Ivana M. Lotara, župnika i rektora bazilike sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, piše tportal.

“Ove godine nam na dan 24. prosinca dolazi do “kolizije” dvaju svetih dana: četvrte nedjelje došašća i Badnjaka. Jednostavnim riječima: toga dana svaki vjernik treba pohađati svetu misu četvrte nedjelje došašća (u većini crkava to će biti jutarnje i prijepodnevne svete mise), a sveta misa polnoćka je ‘fakultativna’, dakle izbor”.

Post i nemrs na Badnjak ove godine nisu obvezni. “Post se ne preporučuje jer ga ‘dokida’ nedjelja, a nemrs se ne zabranjuje. Tijekom došašća imali smo i više nego dovoljno prilike za mala odricanja koja nisu svrha samima sebi. Smisao kršćanskog odricanja je rast u zahvalnosti i otvaranje vlastitih dobara drugima, onima koji su u životu manje sretni. Pa tako i posta i nemrsa. Da ne govorimo o blagodatima posta za tjelesno i opće zdravstveno stanje”, kaže fra Ivan M. Lotar.

U godini je post obvezan u Čistu srijedu i Veliki petak. “Nemrs u korizmene petke je obavezan, a ostale petke se preporučuje po drevnoj kršćanskoj tradiciji. Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili četrnaestu godinu života; zakon pak posta obvezuje sve punoljetne sve do započete šezdesete godine. Neka se pastiri duša i roditelji ipak brinu da se oni koji zbog maloljetnosti nisu obvezni na post i nemrs pouče o pravom smislu pokore. Post i nemrs ne obvezuju one kojima bi to na bilo koji način ugrozilo zdravlje”, objasnio je fra Ivan M. Lotar.

Badnjak pada u nedjelju, postiti ili ne? Evo što kaže svećenik

Ove godine katolike kopka jedna jako neobična dilema – postiti ili ne postiti na Badnjak. Naime, dan prije Božića pada u nedjelju, koja je ujedno i četvrta nedjelja došašća. Poznato je da prema crkvenom nauku nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana, izuzevši onih koji padnu u korizmi.

U želji da se riješi ova dilema novinari Slobodne Dalmacije su se obratili don Mihaelu Miši Proviću, župnik Župe sv. Križa u Velom Varošu.

– Zapovijedani dani posta u Crkvi su samo Pepelnica (ČISTA SRIJEDA – početak korizme) i Veliki petak (dan muke Isusove). Post na Badnjak je pučki običaj vjernika u želji da što pobožnije dočekaju Božić – kaže Prović.

Naše bake i djedovi pamte kad je Badnji dan bio službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u Katoličkoj crkvi na Drugom vatikanskom koncilu, ta je odredba ukinuta.

– Nepisano pravilo je da se post prebacuje na dan prije, dakle trebalo bi postiti u subotu. Tako ću ja napraviti, a vjerujem i mnogi naši vjernici – objašnjava svećenik kako postupiti ove godine.

U razgovoru je posebno naglasio da nije bitno što jedemo, nego koliko jedemo i da se razlike između odabira posta i nemrsa razlikuju od lokaliteta do lokaliteta, ovisno o narodnom običaju.

Naši ljudi će, po tradiciji i u skladu s financijskim mogućnostima, i ove godine posegnuti za bakalarom ili nekom drugom alternativom među plodovima mora. No, mnogi svećenici će vam reći da je u svemu tome najbitnije razmisliti zašto postimo, a Božić kao blagdan mora služiti svrsi da od nas napravi bolje vjernike i ljude.