Generalno

Sv. Josip: Zaštitnik vjere, obitelji i radništva

Svetkovina sv. Josipa slavi se 19. ožujka, dok se 1. svibnja obilježava kao spomendan sv. Josipa radnika. Ovo dvostruko slavlje odražava važnost koju sv. Josip ima u kršćanskoj zajednici. Njegova uloga kao zaštitnika bolesnika, umirućih i obitelji postala je simbolom pouzdanja i nade za vjernike diljem svijeta.

Vjernici štuju sv. Josipa na različite načine, održavajući pobožnosti poput Konopa sv. Josipa i odlazeći na molitvene susrete u njegovu čast. Njegova predanost Bogu, obitelji i radu inspiracija je za sve nas, podsjećajući nas na važnost vjere, ljubavi i predanosti u svakodnevnom životu.

Sveti Josip, obrtnik iz Galileje, po predaji tesar, zaručnik Blažene Djevice Marije i Isusov poočim, predstavlja izuzetno važnu figuru u kršćanskoj tradiciji. Proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda odlukom Hrvatskoga sabora 1687. godine, a kasnije je Pio IX. papinskom odlukom “Quemadmodum Deus” 8. prosinca 1870. postavio svetog Josipa kao zaštitnika sveopće Katoličke Crkve, uzdigavši ga na titulu “Zaštitnik svete Crkve”. Od Drugog vatikanskog sabora, pa sve do 2013. godine, sv. Josip je bio i zaštitnik Vatikana.

Josip je potjecao iz Davidova kraljevskoga roda, čineći sebi i svojoj obitelji ponos kao radnički tesar iz Nazareta. U blizini Josipove radionice Isus je proveo svoje djetinjstvo i mladost, nasljedujući jednostavnost i pošten rad. Kao Marijin suprug i Isusov odgojitelj, Josip je primio posebne poruke od Boga putem snova, poput uputa da uzme Mariju za ženu i da se ne boji onoga što je u njoj začeto, te da se povuče u Egipat radi sigurnosti Isusa. Bio je izuzetno poslušan Božjim uputama, pokazujući svoju vjeru i predanost.

Upućujemo najiskrenije čestitke svima koji danas slave imendan Josipa ili Josip!

Neka vam današnji dan bude ispunjen srećom, ljubavlju i blagoslovima, kao što je sveti Josip ispunjen Božjom milošću i zaštitom.

Sretan imendan!

Europska unija najavljuje ono čega smo se svi bojali

Ako sve prođe kako je planirano, trezori središnjih banaka mogli bi se isprazniti od gotovine u sljedećih nekoliko godina. Za plaćanje u trgovinama, bilo gdje u Europi, možda ćete morati koristiti novu valutu, osmišljenu kako bi se prilagodila suvremenom dobu. Objašnjenje

Europska središnja banka (ESB) od 2021. godine dotjeruje koncept koji bi mogao revolucionirati naš svakodnevni život. Uskoro više nećete morati plaćati gotovinom, čak ni za kupnju svog kruha. Naime, u trenutku kada čitate ove retke, stručnjaci pregledavaju posljednje detalje prije uvođenja valute koja će biti univerzalno prihvaćena u cijeloj eurozoni: digitalni euro.

Digitalni euro elektronička je verzija valute koju već poznajemo, ali s jednom velikom razlikom. Za razliku od novca koji imate na svom bankovnom računu ili onog koji trošite putem aplikacija poput PayPal ili Lydia, digitalni euro izdavala bi izravno Europska središnja banka (ESB).

Radi se o javnoj valuti, isto kao i novčanice i kovanice, ali u digitalnom obliku. Ovaj projekt, pokrenut prije gotovo četiri godine, ima za cilj odgovoriti na nekoliko izazova. Prvo, stalno smanjenje upotrebe gotovine, ubrzano pandemijom Covid-19. Zatim, rastući utjecaj kriptovaluta poput Bitcoina. Konačno, digitalni euro mogao bi navodno ojačati monetarni suverenitet EU suočen s projektima digitalnih valuta koje su pokrenule druge velike sile, poput kineskog digitalnog juana.

Međutim, digitalni euro neće zamijeniti gotovinu preko noći. On bi više došao kao dopuna, nudeći modernu i sigurnu alternativu za svakodnevne transakcije.

Brzina, sigurnost i uključenost, ali…

Jedna od glavnih prednosti digitalnog eura leži u njegovoj jednostavnosti korištenja. Zamislite da možete platiti izravno sa svog pametnog telefona, bez potrebe za bankovnom karticom ili posrednikom. Transakcije bi bile trenutačne, čak i između dvije zemlje eurozone, a naknade svedene na minimum.

Šlag na tortu dolazi na kraju

Sve ovo gore što smo pisali je dio propagande. ECB uvodi euro upravo u momentu kada se sve raspada. Digitalni euro će biti oružje za kontrolu svega, a što je nagore centralne vlasti će na dugmić moći isključiti bilo koga na svijetu. Također će moće ograničiti što će te kupovati i ono što nećete smjeti. Ako vam je socijalna služba dala digitalni euro, nećete ga moći koristiti za luksuz, vać što vam politika naloži – bilo to zdravo ili ne. Ulazimo u finalnu fazu globalističke agende. I još nešto. Već se govori i o datumu uvođenja digitalnog eura. To će biti u listopadu 2025. godine.

izvor: vacernji.ba/radiovitez.ba

Mislite da su ovo vaše ‘pozitivne’ osobine? Većini ljudi zapravo jako idu na živce!

vaka od ovih osobina može biti pozitivna – ali u pogrešnom kontekstu ili pretjeranoj dozi, postaje iscrpljujuća

Svi volimo misliti da posjedujemo pozitivne osobine – ljubaznost, iskrenost, organiziranost, samopouzdanje… No, što se dogodi kada te kvalitete ne dolaze s “gumbom za isključivanje”? Iako zvuči paradoksalno, neke “dobre” osobine mogu biti jednako iscrpljujuće kao i njihove suprotnosti. Optimizam je divan, ali pretjerano veseli ljudi često izazivaju sumnju. Iskrenost je vrlina, no ponekad je samo drugo ime za brutalnu nepristojnost. A samopouzdanje? U pogrešnim rukama lako prelazi u čisti egocentrizam. Pogledajmo bliže kako osobine koje obično cijenimo mogu postati izvor frustracije, prenosi City Magazine. 

1. Prisilna pozitivnost: Pozitivna energija može biti zarazna, ali znate što je još zaraznije? Želja za bijegom od nekoga tko stalno blista od sreće. Ako netko u svemu vidi svijetlu stranu – čak i u trenucima kad to nije prikladno – djeluje isforsirano, neautentično, pa čak i pomalo jezivo. Kada nekome ugine kućni ljubimac, komentar poput: “Pa sad je na boljem mjestu!” nije utjeha – to je ignoriranje stvarnosti. Ljudi ne vole lažne osmijehe. Ako je situacija loša, dopustite joj da bude loša.

2. Iskrenost bez filtera: Iskrenost je zlata vrijedna – ali samo kad dolazi u dobroj namjeri. Ponekad su male, bijele laži bolje od surove istine. Ako vas netko pita: “Misliš li da sam se udebljao?” a vaš odgovor je “Da, i to dosta!” – čestitamo, upravo ste osvojili nagradu za najgoreg prijatelja. Ljudi ne žele čuti baš sve što mislite. Iskrenost bez takta je samo drugo ime za nepristojnost.

3. Opsesivna organiziranost: Sjajno je biti organiziran… sve dok se ne pretvorite u hodajući planer. Zamislite da planirate spontani izlazak s prijateljima, ali imate jednog koji u Excel tablici predviđa svaku minutu: “Okupljanje u 10:02, polazak u 10:07, vožnja traje točno 32 minute, dolazak u 10:39, imate 6 minuta za disanje.” Život nije vojni kamp. Ljudi vole strukturu – ali i malo prostora za spontanost.

4. Komplimenti na steroidima: Pohvale su sjajne – dok ne postanu besmislene. Ako vas netko stalno hvali, i za najmanje sitnice (“Vau, kako si savršeno otvorio tu bocu vode!”), umjesto da se osjećate dobro, počinjete se pitati: “Je li ovo sarkazam?”. Iskren kompliment vrijedi zlata. Lažni komplimenti – ne vrijede ništa.

5. Stalni optimizam: “Sve će biti super!” – ali što ako neće? Ponekad stvari zaista nisu u redu i ljudi samo žele prostor da budu tužni, ljuti ili frustrirani – bez da ih netko uvjerava kako je “svemir to tako htio”. Nitko ne voli osjećaj da su mu emocije umanjene ili ignorirane. Ponekad je najbolje reći samo: “Da, to stvarno zvuči grozno”. 

6. Hladna logika u pogrešnom trenutku: Kada netko plače, ne treba mu statistička analiza problema. Ako vam prijatelj kaže da je imao užasan dan, a vi mu odgovorite: “Pa, 97% tvojih dana nisu tako loši, što znači da statistički ovo nije problem!” – ne pomažete, samo dokazujete da ste robot. Ljudi ne žele uvijek rješenje. Ponekad samo žele da ih netko sluša.

7. Pretjerana društvenost: Ekstroverti su zabavni – dok ne odluče da svaki događaj mora biti zabava za sve. Ako organizirate intimno druženje s bliskim prijateljima, a netko pozove cijelu svoju WhatsApp grupu, atmosfera se potpuno mijenja. Ponekad ljudi žele manje, a ne više društva.

8. Samopouzdanje ili prikriveni ego?: Samopouzdanje je privlačno – ali samo dok se ne pretvori u: “Evo mene, i evo priče o meni… O, jesi li nešto rekao? Čekaj, samo da završim o sebi”. Prava sigurnost u sebe ne zahtijeva stalno dokazivanje. Ako netko priča samo o svojim uspjesima, vrlo brzo prestane biti zanimljiv – i postane naporan.

9. Suosjećanje bez konkretne pomoći: Briga za druge je plemenita, ali ako netko samo sažalijeva ljude, a ne poduzima ništa, to nije suosjećanje – to je emocionalna drama. Umjesto “Baš mi je žao što ti je teško…” možda je bolje pitati: “Kako ti mogu pomoći?”

Svaka od ovih osobina može biti pozitivna – ali u pogrešnom kontekstu ili pretjeranoj dozi, postaje iscrpljujuća. Ako ste se prepoznali u nekoj od ovih točaka… možda je vrijeme da malo stanete na kočnicu i dopustite ljudima da dišu.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Uskoro ljetno računanje vremena 2025.: Kako se pripremiti?

Ljetno računanje vremena 2025. godine, koje stiže uskoro, donosi promjenu koja će se odraziti na mnoge aspekte našeg svakodnevnog života.

Kada počinje ljetno računanje vremena 2025.?

Ljetno računanje vremena 2025. godine započinje u nedjelju, 30. ožujka, kada se satovi pomiču unaprijed za jedan sat u 2:00 ujutro. Ova promjena može uzrokovati nisku razinu sna kod mnogih, s obzirom na to da mnogi ljudi već spavaju manje nego što je preporučeno, 7 –9 sati.

Zato gubitak jednog sata sna može imati veće posljedice nego što bi se moglo činiti na prvi pogled.

Ljetno vrijeme 2025. – kako se pripremiti?

Kako bi prijelaz na ljetno računanje vremena bio što lakši za vaše tijelo, preporučuje se sljedeće.

Pripremite se na promjenu spavanja

Počnite prilagođavati svoj raspored spavanja nekoliko dana prije promjene. Pokušajte pomaknuti vrijeme kada idete spavati za 15 minuta svakih nekoliko dana dok ne dostignete pomak od jednog sata. Ovaj postupni prijelaz pomoći će vašem tijelu da se lakše prilagodi.

Redovito spavajte

Ako ste dosad imali nesređen raspored spavanja, iskoristite ljetno računanje vremena kao podsjetnik da prakticirate zdravu rutinu spavanja. Redoviti san 7 – 9 sati može vam pomoći da lakše podnesete promjenu.

Povećajte izloženost prirodnoj svjetlosti

Kako biste pomogli svojem tijelu da se što brže prilagodi novom vremenu, potrudite se da se izložite prirodnoj svjetlosti čim se probudite. Čak i nekoliko minuta izlaganja jutarnjoj svjetlosti može pomoći da vaš unutarnji sat postane usklađen sa sunčanim satom.

Pazite na prehranu

Važno je pomaknuti i vrijeme posljednjeg obroka prije spavanja, kako biste smanjili bilo kakve smetnje u vašem cirkadijalnom ritmu. Ako jedete preblizu vremena kada idete spavati, tijelo će se morati koncentrirati na probavu, a ne na odmor.

Neka vaši satovi budu prilagođeni

Nemojte čekati jutro da pomaknete satove. Prilagodite ih već prije nego odete spavati, kako biste se odmah mogli prilagoditi novom vremenu.

Zdravstveni utjecaj ljetnog računanja vremena

Iako se ljetno računanje vremena u početku činilo kao korisna mjera za uštedu energije i bolje iskorištavanje dnevnog svjetla, istraživanje pokazuje da ono može imati značajan utjecaj na naše zdravlje.

Studije su pokazale da početak ljetnog računanja vremena može dovesti do povećanja broja prometnih nesreća u prvim tjednima nakon promjene, a također postoji i povećan rizik od srčanih bolesti, osobito kod starijih osoba i onih s postojećim zdravstvenim problemima.

Kako se pripremiti za promjenu?

Ako želite olakšati prijelaz na ljetno računanje vremena 2025. godine, slijedite savjete koje smo naveli. Dobar početak je postupno pomicanje vremena spavanja i buđenja, izbjegavanje kofeina i alkohola neposredno prije spavanja te korištenje prirodne svjetlosti kako biste uskladili svoj biološki sat.

Međunarodni dan žena, zašto se slavi 8.ožujak

Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena. Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”. Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma. Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom.

Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju. Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena. Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u kojima to još nije.

Danas je svjetski dan debljine: Više od polovice odraslih bit će pretilo do 2050

Prema najnovijem istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu The Lancet, više od 50% odraslih i trećina djece te mladih u svijetu imat će prekomjernu težinu ili pretilost do 2050. godine. Studija, koja analizira podatke iz više od 200 zemalja, upozorava na zabrinjavajući rast pretilosti, osobito u zemljama s nižim prihodima.

Svjetski dan debljine, koji se obilježava 4. ožujka, prilika je za podizanje svijesti o ovom globalnom zdravstvenom problemu. Prema podacima iz 2021. godine, gotovo polovica svjetske odrasle populacije – milijardu muškaraca i 1,11 milijardi žena – imala je prekomjernu težinu ili pretilost.

Ako se ovaj trend nastavi, procjenjuje se da će do 2050. godine 57,4% muškaraca i 60,3% žena biti u toj kategoriji. Najveći broj pretilih osoba očekuje se u Kini, Indiji i SAD-u, čime se dodatno naglašava potreba za globalnim rješenjima u borbi protiv ovog rastućeg problema.

Google uvodi novu promjenu koja će umiroviti SMS

Google planira ukinuti SMS kodove kao način autentifikacije za Gmail korisnike, kako bi uveo sigurnije rješenje, a riječ je u QR kodovima.

Cilj ove promjene je spriječiti phising napade i zlouporabe telefonskih brojeva od strane prevaranata. – Baš kao što se želimo riješiti lozinki u korist pristupnih ključeva (passkeys), također želimo napustiti slanje SMS poruka za autentifikaciju – izjavio je glasnogovornik Gmaila, Ross Richendrfer.

Iako su SMS kodovi dugo bili standardna metoda dvofaktorske autentifikacije, oni predstavljaju ozbiljne sigurnosne izazove. Prema Richendrferu i njegovoj kolegici Kimberly Samra iz Googlea, ovi kodovi su podložni phishing napadima, korisnici ponekad nemaju pristup uređaju na koji su kodovi poslani, a sigurnost ovisi i o praksi mobilnih operatera.

Jedan od najvećih problema je manipulacija telekom operaterima – prevaranti mogu prevariti operatera i preuzeti kontrolu nad korisničkim brojem, čime se poništava svaka sigurnosna vrijednost SMS autentifikacije. Osim toga, Google je primijetio porast prijevare poznate kao “traffic pumping”, gdje kriminalci potiču online servise da šalju velik broj SMS poruka na brojeve pod njihovom kontrolom, ostvarujući financijsku korist.

Međunarodni dan rijetkih bolesti

Dan je rijetkih bolesti, službeni međunarodni dan podizanja svijesti o rijetkim bolestima, koji se od 2008. godine obilježava zadnjeg dana u veljači. Ovaj dan posvećen je podizanju svijesti o rijetkim bolestima koje, premda pojedinačno pogađaju mali broj ljudi, sveukupno utječu na milijune obitelji diljem svijeta.

Rijetkim bolestima po definiciji smatraju se one bolesti koje pogađaju manje od 1 na 2000 osoba, a većina ih je genetskog podrijetla. Pojedinačno, one su rijetke, ali budući da ih je identificirano preko 6000, procjenjuje se da u svijetu živi preko 300 milijuna osoba s različitim oblicima rijetkih bolesti. Među njih, sukladno svojoj incidenciji, spadaju i mišićne distrofije i neuromuskularne bolesti. Rijetke bolesti općenito, kao i sama mišićna distrofija i neuromuskularne bolesti, često su kronične, progresivne i složene te zahtijevaju multidisciplinarnu podršku i suradnju zdravstvenog i socijalnog sustava.

Cilj obilježavanja Međunarodnog dana rijetkih bolesti je osnažiti zajednicu osoba koje žive s rijetkim bolestima, potaknuti donošenje boljih politika i osigurati ravnopravniji pristup dijagnostici, liječenju i podršci.

Savez za rijetke bolesti FBiH se pridužio se regionalnoj kampanji  “Zagrli za rijetke”. Cilj kampanje je podizanje svijesti o rijetkim bolestima i važnosti podrške oboljelima i njihovim obiteljima.

U BiH djeluju dva Saveza koja okupljaju organizacije oboljelih od rijetkih bolesti. Postoje dva centra. Jedan je u RS na Kliničkom centru u Banja Luci, a drugi u Tuzli na Kliničkom centru. U Republici Srpskoj živi oko 900 lica sa dijagnozama više od 200 različitih rijetkih bolesti, dok službenih podataka o obiljelima u FBiH nema.

„Kada je riječ o statistici o oboljelima, o broju dijagnoza, mi nemamo službenih rezultata. U Savezu je zastupljeno 12 organizacija kroz koje je okupljeno nešto oko 700 oboljelih od rijetkih bolesti. Brojka nije konačna… U centru su podaci od prošle godine, imali smo oko 200 različitih medicinskih dijagnoza rijetkih i vrlo rijetkih“, Kazao je Hasmir Delić, predsjednik Saveza za rijetke bolesti FBiH., naglašavajući da su oboljeli od rijetkih bolesti u FBIH za razliku od svih u regiji jedina populacija koja nije priznata ni u jednom zakonu.

Sedam razloga zašto još više volimo narcise

Narcis je biljka poznata prije svega po svojim predivnim cvjetovima karakterističnog, prepoznatljivog oblika. On je jedan od prvih cvjetova koji nagovještava kraj zime, a između ostalog, narcis je i simbol borbe protiv raka dojke.

Za ovaj cvijet koji simbolizira novi život i nadu, vezano je i puno drugih zanimljivosti.

1. Narcis je cvijet iz roda Narcissus. Postoje dvije teorije o porijeklu imena. Prema prvoj teoriji, narcis je nazvan po grčkoj riječi narkao (opiti, omamiti) zato što cvijet sadrži tvar koja ima narkotičko djelovanje. Popularnija je druga teorija, da je ovaj cvijet nazvan po Narcisu iz grčke mitologije, mladiću koji se zaljubio u vlastiti lik gledajući svoj odraz na površini vode.

2. Narcis, koji je kod nas poznat i kao sunovrat, vrlo je otporan cvijet koji dobro napreduje i pod snijegom. Čim u proljeće malo zatopli, narcisi brzo nabujaju. Vole sunce, ali ne vole puno vode, najbolje uspijevaju na tlu u kojemu se voda ne zadržava dugo.

3. Postoji otprilike tridesetak izvornih vrsta narcisa, i čak 13000 hibrida koje je čovjek stvorio križanjem. Narcisi su najčešće žuti ili bijeli, no među novim hibridnim vrstama ima i narančastih te ružičastih.

4. Narcis se ne smije konzumirati jer sadrži otrovnu tvar likorin. To je obrambena tvar zbog koje ga životinje zaobilaze. Zbog likorina narcise nije preporučjivo u vazi držati zajedno s drugim cvijećem jer će mu to naškoditi. Eventualno možete u vazi prvih 24 sata držati samo narcise kako bi oslabjelo djelovanje likorina, a onda dodati druge vrste cvijeća.

5. Narcis sadrži i ljekovite tvari. Narcise su još u antičkoj medicini koristili sredstvo protiv boli. Već desetljećima se ispituje učinak narcisa u prevenciji i liječenju Alzheimerove bolesti i raka. Ekstrakt narcisa koristi se i u kozmetici, npr. u losionima za čišćenje osjetljive kože.

6. Prema starom vjerovanju, za sreću uvijek treba darovati buket narcisa, a treba izbjegavati darivanje samo jednog cvijeta narcisa jer to navodno donosi nesreću.

7. U Velikoj Britaniji je narcis simbol 10. godišnjice braka.

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Međunarodni dan materinskog jezika

Svakog 21. veljače širom svijeta obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika s ciljem promicanja i zaštite različitih jezika i kultura. Ovaj dan prvi put je uspostavljen 1999. godine na Generalnoj skupštini UNESCO-a, a od tada se svake godine organiziraju razne aktivnosti i događaji diljem svijeta kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja materinskog jezika.

Važnost očuvanja materinskog jezika ogleda se u činjenici da su jezici ključni za identitet i kulturno naslijeđe svake zajednice. Uz to, jezici su temeljna sredstva komunikacije, obrazovanja, izražavanja i interakcije s drugim kulturama. Stoga je važno promicati i zaštititi različite jezike kako bi se očuvala jezična raznolikost i bogatstvo svijeta.

Međunarodni dan materinskoga jezika prilika je da se podsjetimo na važnost očuvanja i zaštite materinskog jezika. U svijetu u kojem se brzo mijenjaju jezici i kulture, važno je da ne zaboravimo svoje korijene i da promičemo i potičemo očuvanje materinskog jezika kako bi se očuvala jezična raznolikost i bogatstvo svijeta. To se može postići na različite načine, kao što su učenje i poučavanje materinskog jezika u obrazovnom sustavu, organiziranje kulturnih i jezičnih događanja te promicanje uporabe materinskog jezika u društvu.