Generalno

Svjetski dan kazališta

Svjetski dan kazališta obilježava se 27. ožujka s ciljem promicanja kazališne umjetnosti i isticanja njezine važnosti u društvu. Ovaj dan ustanovio je Međunarodni kazališni institut (ITI) 1961. godine, a svake godine tom prigodom poznata kazališna ličnost upućuje međunarodnu poruku koja se prenosi diljem svijeta.

Kazalište ima moć odražavati društvo, prenositi snažne poruke i povezivati ljude bez obzira na jezik i kulturu. Kroz povijest je bilo sredstvo zabave, ali i kritike, propitivanja stvarnosti te poticanja promjena. Od antičke grčke tragedije i komedije do suvremenih interaktivnih izvedbi, kazalište se neprestano razvija i prilagođava vremenu.

Na ovaj dan diljem svijeta organiziraju se posebne predstave, okrugli stolovi, radionice i susreti s glumcima, redateljima i dramaturzima. Mnoge kazališne kuće otvaraju svoja vrata posjetiteljima, nudeći besplatne predstave ili popuste na ulaznice, a neki gradovi simbolično osvjetljavaju kulturne institucije u čast kazališne umjetnosti.

Kazalište ne samo da pruža bijeg iz svakodnevice, već i odgaja publiku, potiče razmišljanje i otvara prostor za kritički dijalog. Svjetski dan kazališta prilika je da se prisjetimo koliko je ova umjetnost važna i da podržimo njezin daljnji razvoj.

Poruka za Svjetski dan kazališta, 27. ožujka 2025.

Može li kazalište čuti poziv upomoć današnjih vremena, u svijetu osiromašenih građana, zaključanih u ćelijama virtualne stvarnosti, zakopanih u zagušljivoj privatnosti? U svijetu robotiziranih postojanja u totalitarnom sustavu kontrole i represije duž čitavog životnog spektra?

Bavi li se kazalište ekološkim uništenjem, globalnim zatopljenjem, golemim gubitkom bioraznolikosti, onečišćenjem oceana, otapanjem ledenih brjegova, sve raširenijim šumskim požarima i ekstremnim vremenskim prilikama? Može li kazalište postati aktivnim dijelom ekosustava? Kazalište već dugi niz godina promatra utjecaj ljudskih postupaka na planet, no teško mu je baviti se ovim problemom.

Brine li kazalište o ljudskom stanju pod utjecajem 21. stoljeća, gdje politički i ekonomski interesi, medijske mreže i tvrtke koje formiraju mišljenja manipuliraju građanima? Gdje društvene mreže, koliko god je olakšavale, grade golemi alibi za komunikaciju, jer pružaju potrebnu sigurnu udaljenost od Drugoga? Sveprožimajući osjećaj straha od Drugoga, od drugačijeg, od Stranca, upravlja našim mislima i postupcima.

Može li kazalište funkcionirati kao radionica suživota različitosti, a ujedno zanemariti krvavu traumu?

Krvava nas trauma zove da rekonstruiramo Mit. A riječima Heinera Müllera, „Mit je agregat, stroj na koji se uvijek mogu spajati novi i drugačiji strojevi. Prenosi energiju sve dok rastuća brzina ne eksplodira na kulturnom polju,“ a ja bih dodao i na polju barbarstva.

Mogu li kazališni reflektori rasvijetliti socijalnu traumu i prestati bacati obmanjujuće svjetlo na sebe?

Pitanja su to koja ne dopuštaju definitivne odgovore, jer kazalište postoji i traje zahvaljujući neodgovorenim pitanjima.

Pitanjima koje je potaknuo Dioniz, u prolazu rodnim mjestom, orkestrom antičkom kazališta, nastavljajući svoje nijemo progonstvo kroz krajolike rata, danas, na Svjetski dan kazališta.

Zagledajmo se u oči Dioniza, ekstatičnog boga teatra i Mita koji sjedinjuje prošlost, sadašnjost i budućnost, dijete dvaput rođeno, od Zeusa i Semele, izricatelja fluidnih identiteta, ženskog i muškog, gnjevnog i dobrog, božanskog i životinjskog, na razmeđu ludila i razuma, reda i kaosa, akrobata na granici života i smrti. Dioniz postavlja temeljno ontološko pitanje, „o čemu se tu radi?“, pitanje koje potiče stvaratelje na sve dublje istraživanje sve do same srži mita i višestrukih dimenzija ljudske enigme.

Trebaju nam nove metode pripovijedanja koje čuvaju sjećanja i oblikuju novu moralnu i političku odgovornost koja će proizaći iz višeslojne diktature Srednjeg vijeka današnjice.

Autor poruke: Theodoros Terzopoulos, Grčka
– kazališni redatelj, edukator, autor, osnivač i umjetnički ravnatelj kazališnog ansambla Attis te pokretač Kazališne olimpijade

Dan podrške osobama sa epilepsijom – Ljubičasti dan

Obilježavanje 26. ožujka kao Dana svjesnosti o epilepsiji započelo je 2008. godine, a odabrana je ljubičasta boja lavande jer je ona međunarodna boja epilepsije.

Epilepsija je kronična nezarazna bolest mozga koju karakteriziraju rekurentni napadi u vidu kratkih epizoda nevoljnih pokreta koji mogu zahvatiti dio tijela (parcijalni) ili cijelo tijelo (generalizirani) i ponekad su popraćeni gubitkom svijesti i kontrole nad radom crijeva ili mokraćnog mjehura.

Električna pražnjenja mogu se dešavati u različitim dijelovima mozga. Napadi mogu varirati od najkraćih gubitaka pažnje ili trzaja mišića do teških i dugotrajnih konvulzija. Učestalost napada također može varirati, od manje od jednog godišnje do nekoliko dnevno.

Jedan napad ne znači epilepsiju (do 10% ljudi u svijetu ima jedan napada tijekom života). Epilepsija se definira kao dva ili više neprovociranih napada.

Znaci i simptomi

Karakteristike napada variraju i ovise o tome gdje u mozgu poremećaj prvo počinje i koliko se daleko širi. Javljaju se privremeni simptomi, poput gubitka svijesti, te poremećaji kretanja, osjeta (uključujući vid, sluh i okus), raspoloženja ili drugih kognitivnih funkcija.

Osobe s epilepsijom obično imaju više fizičkih problema (kao što su prijelomi i modrice od ozljeda povezanih s napadima), kao i veću učestalost psiholoških poremećaja, uključujući anksioznost i depresiju.

Stanje u svijetu

Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti u svijetu od koje boluje oko 50 milijuna ljudi svih dobi širom svijeta. Procijenjeni udio opće populacije s aktivnom epilepsijom (tj. kontinuiranim napadima ili s potrebom za liječenjem) u određenom trenutku je između 4 i 10 na 1000 ljudi.

Procjenjuje se da svake godine u svijetu oko 5 milijuna ljudi dobije dijagnozu epilepsije.

Ljetno računanje vremena: Evo kada ćemo pomaknuti kazaljke na satu

Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena.

Kazaljke na satu pomaknut ćemo unaprijed, što znači da ćemo spavati jedan sat kraće. Još 2018. godine pokrenuta je europska inicijativa za ukidanje pomicanja kazaljki na satu, ali nikada nije zaživjela. Zemlje se, naime, nisu mogle dogovoriti bi li zadržale ljetno ili zimsko računanje vremena.

Kazaljke na satu pomičemo i dalje dvaput godišnje, na proljeće i u jesen. Još 2018. godine Europska komisija pokrenula je inicijativu za ukidanje pomicanja kazaljki na satu, ali nije zaživjela unatoč tomu što su se milijuni građana izjasnili za to. Zemlje, naime, nisu mogle usuglasiti stavove o tome žele li zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Tako je, primjerice, Hrvatska htjela zadržati ljetno, a Slovenija zimsko računanje vremena.

Kazaljke na satu ove ćemo godine pomaknuti u nedjelju, 30. ožujka u 2 sata i to za jedan sat unaprijed, na 3 sata. To znači  da ćemo spavati jedan sat kraće. Ljetno računanje vremena trajat će sve do 26. listopada kada prelazimo na zimsko računanje vremena. Tada ćemo u 3 sata vratiti kazaljke na dva sata i spavati opet jedan sat dulje.

Pomicanje kazaljki na satu ostavlja posljedice na ljudski organizam, premda se čini kao banalna stvar. Istraživanja pokazuju da pomicanje sata dva puta godišnje može imati različite zdravstvene posljedice. Pritom se lošijim po zdravlje smatra upravo ljetno računanje vremena. Pomicanjem sata raste rizik od kardiovaskularnih bolesti, a ono utječe i na naš san, apetit i generalno raspoloženje. Posebno su takvim promjenama podložne upravo starije osobe.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Imate problema sa spavanjem: Naučnici preporučuju ove tehnike

Novo istraživanje o ovom problemu pokazalo kako bi dvije jednostavne aktivnosti sedmično mogle ublažiti simptome nesanice

Uobičajeni poremećaj spavanja ponekad može biti uzrokovan teškim obrocima prije spavanja, vrućinom ili nekim trećim vanjskim faktorom, no ako se budite svake noći u isto vrijeme, možda patite od nesanice…

Jeste li među ljudima koji se, bez obzira na to koliko rano odlaze na spavanje, svake noći bude između 2 i 3 sata? Ispostavilo se da je ovaj fenomen, poznat kao buđenje usred noći (MOTN – Middle-of-the-Night), prilično česta pojava. Jedna studija otkrila je da 35 posto ljudi doživljava ovakva buđenja tokom tri ili više noći sedmično. Naravno, ovaj uobičajeni poremećaj spavanja ponekad može biti prouzrokovan teškim obrocima prije spavanja, vrućinom ili nekim trećim vanjskim faktorom. Međutim, oni koji se bude svake noći u isto vrijeme, oko 2 sata ujutro, možda zapravo pate od nesanice, piše UNILAD.

Nesanica je poremećaj spavanja koji otežava uspavljivanje ili održavanje sna. Ponekad vas tjera da otvorite oči puno ranije nego što ste planirali, uprkos tome što ste legli u razumno vrijeme. Ostali uobičajeni simptomi nesanice uključuju umor tokom dana, razdražljivost i želju za malo sna dok tokom noći držite oči otvorene. Prema istraživanju koje je naručila Američka akademija za medicinu spavanja, 12 posto Amerikanaca izjavilo je da im je u prošlosti dijagnosticirana hronična nesanica. 

Ako vam ovo zvuči poznato, možda ste već isprobali sve takozvane čudesne lijekove, poput meditacije i joge, ili vam je ljekar čak propisao tablete za spavanje. No dobra je vijest da je novo istraživanje o ovom problemu pokazalo kako bi dvije jednostavne aktivnosti sedmično mogle ublažiti simptome nesanice.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Family Medicine and Community Health otkrilo je da sve vrste tjelesne aktivnosti pozitivno utječu na probleme sa spavanjem, posebno kod starijih osoba. To uključuje sve, od vožnje bicikla i plivanja do satova salse i još mnogo toga. Naime, potvrđeno je da tjelesna aktivnost može smanjiti stres i anksioznost – dva česta faktora koji pridonose nesanici. Kretanje također potiče proizvodnju endorfina, regulira tjelesnu temperaturu i pozitivno prilagođava cirkadijski ritam.

Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze, koji se obilježava svake godine 24. ožujka, označava dan kada je 1882. godine dr. Robert Koch objavio otkriće bakterije koja uzrokuje tuberkulozu.

Tuberkuloza se najčešće prenosi s osobe koja boluje od plućne tuberkuloze na drugu osobu putem aerosola koji se stvara kad bolesna osoba kašlje, kiše, pjeva ili govori. Mogućnost da se izložena osoba zarazi ovisi najviše o intenzitetu, učestalosti i trajanju izloženosti bacilima tuberkuloze.

Iako ova bolest može zahvatiti bilo koji organ u tijelu, najčešća je plućna lokalizacija. Kako svaki bolesnik u prosjeku zarazi od 10-15 kontakata godišnje, iznimno je važno pravovremeno posumnjati i potvrditi bolest da bi se spriječilo širenje infekcije.

Tuberkuloza uglavnom pogađa odrasle osobe u njihovim najproduktivnijim godinama, međutim, sve dobne grupe su u opasnosti. Oko 1/4 svjetske populacije zaražena je TB. Kod oko 5-10% vremenom će se pojaviti simptomi, odnosno razviti bolest. Oni koji su zaraženi ali (još) nisu bolesni, ne mogu je prenijeti.

Oko 10,6 milijuna ljudi širom svijeta oboljelo je 2022. godine od TB – 5,8 milijuna muškaraca, 3,5 milijuna žena i 1,3 milijuna  djece. Najveći broj novih slučajeva u 2022. godini potiče iz jugoistočne Azije (46%), slijede afrička regija (23%) i zapadni Pacifik (18%). Iste godine, ukupno 1,3 milijuna ljudi umrlo je od tuberkuloze. Više od 80% novih i smrtnih slučajeva registrirano je u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. TB je vodeća zarazna bolest koja uzrokuje smrtni ishod i dominantni je uzrok smrti kod oboljelih od AIDS-a. 

Po podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u Federaciji Bosne i Hercegovine 2020. godine od TB je oboljelo 288 osoba, 2021. godine 215, 2022. godine 247, a 2023. godine 232 osobe.    

Voda je život: Ove godine obilježavamo Svjetski dan voda

Svjetski dan voda, koji se svake godine obilježava 22. ožujka, i ove će 2025. podsjetiti na ključnu ulogu vode u svakodnevnom životu i potrebu za njenom zaštitom. Tema ovogodišnjeg obilježavanja naglašava važnost održivog upravljanja vodnim resursima, posebno u kontekstu klimatskih promjena i rastućih ekoloških izazova.

Voda pokriva preko 70% Zemljine površine, no samo 2,5% te količine čini pitka voda. U svijetu u kojem milijuni ljudi nemaju pristup čistoj vodi, ovaj dan poziva na odgovorno korištenje i zaštitu vodnih izvora. Klimatske promjene, zagađenje i prekomjerna potrošnja predstavljaju ozbiljne prijetnje dostupnosti vode u budućnosti.

Diljem svijeta organiziraju se razne aktivnosti, uključujući edukativne kampanje, ekološke akcije čišćenja rijeka i jezera te konferencije o vodnim resursima. U Hrvatskoj se i ove godine planiraju brojne inicijative, od radionica za učenike do panela stručnjaka o budućnosti vodoopskrbe i zaštite okoliša.

Što možemo učiniti?

Očuvanje ne ovisi samo o institucijama, već i o pojedincima. Smanjenje nepotrebne potrošnje, izbjegavanje zagađenja te podrška održivim inicijativama ključni su koraci prema očuvanju ovog nezamjenjivog resursa.

Ovaj dan podsjeća nas da bez vode nema života te da je njezina zaštita odgovornost svih nas.

Muče li vas proljetne alergije: Ovo su trikovi za sprječavanje neugodnih simptoma

S dolaskom proljeća priroda se budi, dani postaju duži, a temperature ugodnije. Međutim, iako mnogi uživaju u ovom godišnjem dobu, proljeće sa sobom donosi i sezonske alergije koje mogu uzrokovati neugodne simptome. Pelud, prašina i druge alergene čestice prisutne u zraku mogu izazvati kihanje, svrbež, suzenje očiju i druge reakcije kod osjetljivih osoba. Stručnjaci su predvidjeli “težu” sezonu peludi drveća, što bi moglo izazvati pravu noćnu moru od peludne groznice za tisuće ljudi. Ovo je nekoliko najboljih savjeta kako ublažiti iscrpljujuće simptome, piše Express.

1. Uzmite antihistaminike: Histamin je prirodna kemikalija u tijelu koja se oslobađa kao odgovor na potencijalne alergene. Ima važnu ulogu u zaštiti tijela, ali također može izazvati simptome kao što su kihanje i svrbež. Antihistaminici djeluju tako da blokiraju učinke kemikalije. Uzimanje tableta prije pojave simptoma može pomoći u kontroli peludne groznice.

“Najbolje je pratiti svoje simptome peludne groznice svake godine da biste znali kada početi uzimati lijekove protiv peludne groznice kao preventivnu mjeru za sljedeću godinu. Sezone peludi također se mogu mijenjati tijekom godine zbog globalne temperature, padalina i drugih vremenskih čimbenika, stoga je važno pratiti ih i prilagoditi vrijeme uzimanja lijekova prema tome”, rekla je Phil Day, glavni farmaceut u Pharmacy2U.

2. Koristite sprejeve za nos i kapi za oči da biste ublažili iritaciju: Sprejevi za nos i kapi za oči također mogu pomoći u ublažavanju iritantnih simptoma kao što su curenje nosa i svrbež te suzne oči. Sprejevi obično blokiraju učinke histamina ili smanjuju upalu u nosnim prolazima. 

Slani sprejevi za nos također se mogu koristiti za ispiranje alergena i vraćanje prirodne vlažnosti sluznice nosa. Steroidni sprejevi za nos mogu se kupiti u ljekarnama bez recepta, ali neki jači su dostupni samo uz recept.

3. Operite odjeću nakon što ste proveli vrijeme vani: Ako ste proveli vrijeme vani na dan kada je visok postotak peludi, mijenjanje i pranje odjeće može pomoći u smanjenju izloženosti peludi. Fine čestice mogu se uhvatiti za odjeću i lako ih unijeti u vaš dom.

Preporučuje se vruće pranje da bi se osiguralo da su alergeni, uključujući pelud, potpuno neutralizirani. Tuširanje da biste se riješili zaostale peludi s kože i redovito pranje posteljine također mogu pomoći.

4. Zatvorite prozore tijekom dana s visokom koncentracijom peludi: Držanje zatvorenih vrata i prozora u kući ili tijekom putovanja u automobilu može na sličan način smanjiti izloženost. Rano jutro i rana večer ključna su vremena kada je broj peludi obično veći. Kad uđe unutra, tada se pelud može taložiti na površinama poput tepiha, namještaja i posteljine.

5. Ostanite hidrirani i jedite protuupalnu hranu: Hidratacija je općenito važna za zdravlje i održavanje jakog imunološkog sustava. Konzumiranje hrane koja je bogata kvercetinom, vitaminom C i omega-3 masnim kiselinama, kao što su luk, bobičasto voće, citrusno voće, lisnato povrće i masna riba, također može pomoći u povećanju otpornosti. Kvercetin je antioksidans za koji se smatra da stabilizira stanice koje oslobađaju histamin i ima protuupalna svojstva.

Svjetski dan sindroma Down: Slavimo različitost i jednake mogućnosti

Svake godine 21. ožujka obilježava se Svjetski dan sindroma Down, s ciljem podizanja svijesti o pravima, mogućnostima i doprinosu osoba s Down sindromom u društvu. Ovaj datum simbolično predstavlja tri kopije 21. kromosoma, genetsku karakteristiku sindroma Down.

Više od kromosoma – priča o ljubavi i prihvaćanju

Osobe s Down sindromom susreću se s izazovima, ali i pokazuju nevjerojatnu upornost, toplinu i ljubav. Oni su naši prijatelji, članovi obitelji, kolege i susjedi, a njihova prisutnost obogaćuje društvo u kojem živimo.

Ove godine naglasak je na uključivanju i jednakim mogućnostima – pravo na obrazovanje, zapošljavanje i dostojanstven život pripada svima.

Šarene čarape – mali znak velike podrške

Jedan od najpoznatijih simbola ovog dana su šarene čarape, koje predstavljaju različitost i jedinstvenost svake osobe. Nošenjem šarenih čarapa pokazujemo solidarnost i podršku osobama s Down sindromom te poručujemo da su različitosti ono što svijet čini ljepšim.

Kako možemo podržati?

Edukacijom i širenjem svijesti
Pružanjem prilika i podrške osobama s Down sindromom
Uključivanjem u lokalne inicijative i događanja
Nošenjem šarenih čarapa i dijeljenjem poruke na društvenim mrežama

Svijet je ljepši kada prihvaćamo i slavimo različitost!

Podržimo jedni druge, jer svatko zaslužuje priliku da ostavi svoj trag!

Danas je Dan očeva: Znate li zašto ga slavimo baš danas i tko ga je osmislio?

Dan očeva se u raznim krajevima svijeta slavi na različite datume, a kod nas je to upravo na današnji – 19. ožujak. Danas je i spomendan Svetog Josipa, zaštitnika , pa je tako odlučeno da će danas biti i dan svih očeva. Ovaj je dan osmišljen kako bi odali počast svim tatama i kako bi im zahvalili za sve što rade za nas. Pa, ako još niste, zagrlite svog tatu i recite mu jedno veliko hvala! 

Zasluge za Dan očeva općenito se pripisuju Sonori Smart Dodd iz Washingtona, čiji je otac, veteran građanskog rata, odgojio nju i njezinih petero braće i sestara nakon što im je majka umrla pri porodu. Priča se da joj je ta ideja pala na pamet 1909. dok je slušala propovijed na Majčin dan, koji se u to vrijeme ustalio kao praznik, piše Britannica. 

Lokalni vjerski vođe podržali su ideju, a prvi Dan očeva proslavljen je 19. lipnja 1910., na dan rođenja Doddinog oca. Godine 1924. predsjednik SAD-a. Calvin Coolidge dao je podršku obilježavanju, a 1966. Pres. Lyndon B. Johnson izdao je proglas kojim je priznat taj dan. Postao je nacionalnim praznikom 1972., kada je Richard Nixon potpisao je zakon kojim se treća nedjelja u lipnju proglašava Očevim danom.

Iako je izvorno bio uglavnom vjerski praznik, Očev dan je također komercijaliziran. No, neki se ipak pridržavaju običaja nošenja crvene ruže koja označava da je otac živ ili bijele ruže koja označava da je preminuo. Drugi muškarci – na primjer, djedovi ili ujaci koji su preuzeli ulogu roditelja – često se slave na taj dan. 

Iako u svijetu postoji 1,5 milijardi očeva, Majčin je dan ipak poznatiji te se češće obilježava. Također, neki sugeriraju da je Očev dan usko povezan s poganskim štovanjem Sunca, jer se smatra da je sunce otac svemira, a slavlje očeva pada blizu ljetnog solsticija u nekim zemljama. 

A, sada, evo pet zanimljivih činjenica o očevima: 

  • Očevi mogu dobiti postporođajnu depresiju
  • Majčin ‘hormon ljubavi’ također utječe na očeve
  • Niži testosteron povezan je s praktičnim odgojem
  • Očevi pokazuju rodne predrasude prema maloj djeci

Sv. Josip: Zaštitnik vjere, obitelji i radništva

Svetkovina sv. Josipa slavi se 19. ožujka, dok se 1. svibnja obilježava kao spomendan sv. Josipa radnika. Ovo dvostruko slavlje odražava važnost koju sv. Josip ima u kršćanskoj zajednici. Njegova uloga kao zaštitnika bolesnika, umirućih i obitelji postala je simbolom pouzdanja i nade za vjernike diljem svijeta.

Vjernici štuju sv. Josipa na različite načine, održavajući pobožnosti poput Konopa sv. Josipa i odlazeći na molitvene susrete u njegovu čast. Njegova predanost Bogu, obitelji i radu inspiracija je za sve nas, podsjećajući nas na važnost vjere, ljubavi i predanosti u svakodnevnom životu.

Sveti Josip, obrtnik iz Galileje, po predaji tesar, zaručnik Blažene Djevice Marije i Isusov poočim, predstavlja izuzetno važnu figuru u kršćanskoj tradiciji. Proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda odlukom Hrvatskoga sabora 1687. godine, a kasnije je Pio IX. papinskom odlukom “Quemadmodum Deus” 8. prosinca 1870. postavio svetog Josipa kao zaštitnika sveopće Katoličke Crkve, uzdigavši ga na titulu “Zaštitnik svete Crkve”. Od Drugog vatikanskog sabora, pa sve do 2013. godine, sv. Josip je bio i zaštitnik Vatikana.

Josip je potjecao iz Davidova kraljevskoga roda, čineći sebi i svojoj obitelji ponos kao radnički tesar iz Nazareta. U blizini Josipove radionice Isus je proveo svoje djetinjstvo i mladost, nasljedujući jednostavnost i pošten rad. Kao Marijin suprug i Isusov odgojitelj, Josip je primio posebne poruke od Boga putem snova, poput uputa da uzme Mariju za ženu i da se ne boji onoga što je u njoj začeto, te da se povuče u Egipat radi sigurnosti Isusa. Bio je izuzetno poslušan Božjim uputama, pokazujući svoju vjeru i predanost.

Upućujemo najiskrenije čestitke svima koji danas slave imendan Josipa ili Josip!

Neka vam današnji dan bude ispunjen srećom, ljubavlju i blagoslovima, kao što je sveti Josip ispunjen Božjom milošću i zaštitom.

Sretan imendan!