Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, obilježava se 15. kolovoza kada vjernici diljem svijeta hodočaste u marijanska svetišta.
Nama najbliža župa, koja kao patron slavi Veliku Gospu, odnosno Uznesenje Blažene Djevice Marije, je župa Dolac, a veliki broj vjernika iz Viteza i Središnje Bosne hodočasti Gospi u Komušinu.
Inače, Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Ove će se godine održati pod posebnim okolnostima, zbog epidemije koronavirusa.
Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).
U Hrvatskoj, među najpoznatija marijanska svetišta spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaridnu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.
Katolička crkva vjeruje u četiri dogme o Blaženoj Djevici Mariji, po kojima je ona:
- Bogorodica,
- djevica,
- bezgrešno začeta i
- dušom i tijelom uznesena na nebo.
Na dan Velike Gospe katolički se vjernici prisjećaju četvrte dogme o Blaženoj Djevici Mariji, koja prema katoličkoj teologiji kaže da je Marija, majka Isusa Krista, 15. kolovoza po završetku svog zemaljskog života uznesena dušom i tijelom na nebo, u društvo svom uskrslom sinu Isusu.
Prema vjerovanju katolika, Marijino uznesenje je završnica njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se odlučuju hodočastiti.
Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi.
Iako se ovaj blagdan slavi u mnogim državama, Velika Gospa najviše poklonika ima u Europi i Južnoj Americi pa su i među brojnim svetištima Majke Božje najpoznatija ona u Lourdesu (Francuska), Fatimi (Portugal), Altöttingu (Njemačka), Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija) i Guadalupeu (Meksiko).
Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu ‘Hvaljen Isus i Marija’. Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu ‘Hvaljen budi Isus Krist’ dodali i njegovu majku Mariju.
(Novi list/Radio Vitez)