Dragana Sivonjić

Kolike su plaće, a koliki troškovi u Švicarskoj? Orijentir za buduće doseljenike

Od početka 2022. godine hrvatski građani mogu dobiti dozvolu za rad u Švicarskoj. Na adresu našeg portala došlo je više upita o tome gdje se može tražiti posao, koja su zanimanja tražena, kolike su plaće, koliki su troškovi života…

Teško bi bilo osobno odgovoriti na sve te upite, jer na jedan odgovor slijedi pet novih pitanja – a zašto ovo, zašto ono…? Nas nekoliko, iz dva različita kantona, sjelo je i pokušalo pronaći odgovor na neka bitna pitanja koja zanimaju naše sunarodnjake, potencijalne doseljenike u Švicarsku. Pokušali smo napisati nekoliko informacija koje bi možda nekome mogle biti bile korisne. Molimo vas da vašim komentarima ili mailom pokušate nadopuniti ovaj tekst. Svatko od vas možda zna neke informacije koje bi nekome mogle pomoći. Suzdržite se od nepotrebnih komentara ili uvreda. Ima ljudi koji žele raditi jer u Hrvatskoj nisu mogli pronaći odgovarajući posao. Ako su se već odlučili na taj put, nastojmo im pomoći u njihovom traženju. Svatko od nas, koji smo već duže ovdje, prošao je taj put i znamo da u početku nije bilo nimalo lako i da smo se hvatali za svaku korisnu informaciju.

Netko tko ima rodbinu u Švicarskoj svakako je u boljoj poziciji jer mu oni mogu pomoći u traženju posla (na svom radnom mjestu, u svom okruženju) i pružiti smještaj u početku. Većina će ipak dolaziti u nepoznato i morat će se sama snalaziti za posao i smještaj. Valja napomenuti da nije baš lagano naći odgovarajući posao u Švicarskoj. Za dobre poslove je jaka konkurencije i ljudi koji već borave u Švicarskoj. Oni su u velikoj prednosti jer znaju jezik, običaje, navike…

Školovani radnici, posebno oni koji su vični informatici, poslove mogu pronaći putem interneta na brojnim platformama koje nude poslove ili neposredno se prijaviti na oglase pojedinih firmi, koje raspišu međunarodne natječaje. Npr. ako je netko inženjer kemije, onda sigurno zna da je Švicarska zemlja farmaceutske industrije i sigurno će potražiti neke oglase na stranicama jakih farmaceutskih kuća.

Postoje i agencije koje nude mogućnost da se ispunjenm zahtjevom (formular) obratite njima i onda oni za vas traže određeni posao. Često se taj servis koristi kod poslova u građevinskoj industriji, ali i poslovima koji imaju sezonski karakter.

Bilo da sami tražite posao, ili putem neke agencije, jako je važno kako ćete napisati zahtjev (Bewerbung) ili ispuniti neki formular, jer vam to značajno može povećati šanse za dobivanje posla.

Prijave / zahtjevi / molbe (Bewerbung) za posao u Švicarskoj i ostalim europskim zemljama zemljama pokazuju značajne razlike. Švicarski stručnjaci za zapošljavanje (HR) navode nekoliko točaka koje su bitne kod slanja zahtjeva za posao.

Skromnost prije svega. Često su kandidati puni samohvale za svoja postignuća. To ne ide na ruku mnogim primateljima; to ima veze sa švicarskom skromnošću. Skromnost i transparentnost – to je način na koji napredujete u Švicarskoj. Također, važno je da budete skromni i činjenični kada dajete informacije o znanju jezika. Netko će u životopisu navesti ‘vrlo dobro poznavanje njemačkog’ a kad dođe na razgovor ispostavi se da to nije istina. Skromnost je adut i kada su akademske titule u pitanju te se podnositeljima zahtjeva preporuča da ne trguju previše s doktoratima. Općenito, titule imaju manju ulogu u Švicarskoj, prednost se daje znanju i vještinama.

Švicarci žele kompletne dokumente za prijavu. Neke se prijave obično sastoje samo od e-pošte i životopisa. Švicarcima to nije dovoljno. Osobni podaci moraju biti potpuni. To također uključuje datum rođenja i bračni status. Tvrtka želi imati potpunu dokumentaciju za prijavu. Potpuna prijava uključuje propratno pismo, životopis, fotografiju, reference za posao i diplome.

Iako propratno pismo nije obvezno za sve poslodavce u Švicarskoj, stručnjaci općenito savjetuju da se ipak napiše popratno pismo jer daje kandidatu priliku da razgovara izravno s poslodavcem: Zašto je on pravi kandidat za tu poziciju, zbog čega se prijavljuje u ovu tvrtku i baš na ovu poziciju i zašto želi promijeniti posao ili zašto je nezaposlen? Važno je uključivanje dodatnih informacija u propratno pismo, a ne ponavljanje informacija iz životopisa.

Prije su životopisi započinjali kronološki sa školom, a zatim su napredovali kroz obuku do profesionalnog iskustva. Ali to je prošlost, švicarski poslodavci sada žele čitati samo akronološke životopise. Oni počinju s trenutnim poslom (to ih najviše zanima), a zatim se postupno vraćaju na školovanje. Također postoje vrlo jasne specifikacije za duljinu. Životopis ne bi smio biti veći od tri stranice i ne manji od dvije stranice.
Obrazovanje, hobiji i jezici zajedno trebali bi činiti manje od pola stranice. Budući da menadžeri za zapošljavanje imaju samo nekoliko minuta da po prvi put pregledaju životopis, pojedinačne faze trebale bi se lako razlikovati jedna od druge po odlomcima, a odabrana veličina fonta ne smije biti premala. To olakšava čitanje, «skeniranje» životopisa. Na koncu, podnositelji zahtjeva moraju obratiti pozornost na skladan, dosljedan oblik i pravopis. Zahtjev mora biti čitljiv, jednostavno složen, bez nekog pretjeranog dizajna i ekstravagancije, samo tekst i slika, a po mogućnosti poslati u PDF formatu, kako bi primatelj dobio zahtjev u pravilnom formatu.

Ako imate praznine, «rupe» u životopisu, to uvijek ostavlja prostora za nagađanja. Svaki se nedostatak mora objasniti. Ne moraju se objašnjavati kratke pauze od tri do četiri mjeseca do najviše pola godine, ali za ove duže stanke u životopisu mora se navesti stvarni razlog (npr. ako ste bili u zatvoru).
Fotografije su još uvijek popularne, poslodavci žele steći prvi dojam fotografijom. Izgleda li kandidat pristojno, kakvo odijelo nosi i ima li lijep osmijeh? Nemojte slati pretjerano ležerne fotografije.

I na koncu, kontakt, telefon, e-mail i adresa moraju biti točni. provjerite sve podatke prije slanja formulara.

Kolike su plaće u Švicarskoj?

Na to pitanje je jako teško dati precizan odgovor. Prije svega to ovisi o poslu koji radite, da li ste školovani za taj posao ili niste. Naravno da je jedan liječnik ili inženjer bolje plaćen od običnog fizičkog radnika. Međutim, velike su razlike od kantona do kantona, pa i od grada do grada. Nadalje, o plaćama se ne govori! Ipak, radi neke lakše orijentacije ovdje ćemo navesti nekoliko primjera za neka tipična zanimanja. Zidar zarađuje prosječno oko 5500 franaka mjesečno (13 puta godišnje). To čini oko 70.500 godišnje, ali ima i zidara koji zarađuju i do 85.000 godišnje. Običan radnik na građevini (bauštelac) zarađuje manje, oko 63.000 godišnje. U nekim kantonima može zaraditi i do 85.500 godišnje, a u nekima samo 55.000 godišnje. Jedna školovana medicinska sestra može u prosjeku zaraditi isto toliko – do 85.000 franaka godišnje. Naravno da s godinama iskustva ta plaća može biti i znatno veća, čak i preko 100.000 godišnje, ali ovdje navodimo neke prosječne plaće. Običan pomoćni radnik u poljoprivredi (npr. sezonski radnik u berbi) može zaraditi oko 3600 franaka mjesečno, ali često imaju mogućnost prekovremenog rada koji se plaća. Relativno malo zarađuju i radnici u gastronomiji. Jedan konobar može u prosjeku zaraditi oko 52.000 godišnje. Školovani kuhar nešto više.

Učiteljica može u prosjeku godišnje zaraditi oko 90.000 franaka. Slično zarađuje i jedan informatičar ili školovani grafički dizajner. Programer i software developer zarađuje znatno više, u prosjeku oko 100.000. Ekonomisti, sa srednjom školom (Kaufm. Angestellte), zarađuju oko 70.000. Manje zarađuju logističari, radnici u skladištu. Njihova plaća je oko 65.000 godišnje. Toliko otprilike zarađuju i radnici u metalskoj industriji. Manje su plaćeni vozači, a posebno oni u kurirskim dostavnim službama. Njihova godišnja plaća je oko 45.000 franaka.

Građevinski inženjer ili inženjer neke druge tehničke struke zarađuje oko 100.000 franaka godišnje, a prosječna liječnička plaća u kantonu Zürich iznosi oko 125.000 godišnje. Međutim, ima i liječnika specijalista koji zarađuju i do 250.000. To također ovisi i o gradu, ali i o bolnici, odnosno klinici.

Postoje i donje granice za određivanje minimalne satnice. U nekim kantonima je minimalna satnica 19 ili 21 franak, a u kantonu Ženeva 23 franka.

Sindikati se zalažu za utvrđivanje pravednih minimalnih plaća koje su dovoljne za život i zaustavljanje dampinga plaća. Minimalne plaće u nekim kantonima određene su na temelju smjernica za dopunske naknade (Ergänzungsleistungen). One se temelje na onome što je odrasloj osobi potrebno da bi mogla živjeti iznad granice siromaštva. Biračko tijelo je na glasačkoj kutiji odbilo inicijativu sindikata za minimalnu plaću 2014. godine. Ipak, inicijativa je postigla mnogo: «imaginarna» minimalna plaća od 4000 CHF postala je kao neki orijentir ili mjerilo. Brojne tvrtke i sektori (branše) povećali su svoje minimalne plaće. Možemo reći da je zahvaljujući toj inicijativi, tisuće zaposlenika dobilo povećanje plaća.

Iako se ove plaće i godišnje zarade čitateljima iz Hrvatske čine jako velike i izdašne, treba reći i da su troškovi života u Švicarskoj izuzetno visoki. Prije svega se to odnosi na troškove stanovanja, ali i troškove nekih usluga, osiguranja, hrane itd…

Cijene stanovanja, hrane i ostali troškovi

Cijene stanova za iznajmljivanje također variraju od od kantona do kantona te od grada do grada. Navodimo nekoliko primjera, kao neki orijentir. Prosječan stan za jednu obitelj, četverosobni stan od nekih 80 do 100 kvadrata u prosjeku košta oko 1500 franaka. Međutim, isti takav stan u nekim gradovima kao što su Zürich, Ženeva, Basel ili Bern može koštati 2500 franaka ili više. Nadalje, cijena stana ovisi i o tome koliko dugo godina ste u jednom stanu. Npr. ima ljudi koji preko 30 godina žive u jednom solidnom stanu i plaćaju oko 1000 franaka najamninu. Međutim, ako oni napuste taj stan i dođu novi stanari, oni će plaćati najmanje 1500 franaka za taj isti stan. Pojedine branše i sektori osiguravaju neke jednostavne smještaje za svoje radnike, npr. bolnice često imaju sobe za medicinsko osoblje, koje su znatno jeftinije od uobičajene cijene iznajmljivanja. Slično vrijedi i za zaposlenike u ugostiteljstvu i turizmu (npr. konobari ili čistaćice u nekom hotelu). Nadalje, uslugu smještaja nude i poljoprivredna gazdinstva (Bauernhof) zaposlenicima na tim poljoprivrednim dobrima. Obično se onda to odbija od temeljne zarade.

Kao najmoprimac, obično morate platiti depozit za najam. Polog iznosi jedan do najviše tri mjeseca najma. Spomenuti radnici u gastronomiji i ugostiteljstvu, radnici u poljoprivredi i drugi obično su oslobođeni te obaveze.

Cijena hrane u trgovinama u Švicarskoj nije znatno viša u odnosu na Hrvatsku (oko 25%). Najveća se razika osjeti u cijeni mesa, voća, mliječnih proizvoda, kruha… Međutim, ono što je znatno skuplje je cijena hrane u restoranima. Kao što je gore navedeno, u Švicarskoj je općenito jako skupa usluga. Po toj logici su i cijene usluga u restoranima jako skupe. Vi možete kupiti za 10 do 15 franaka u trgovini namirnice za jedan odličan ručak, za dvije osobe. Međutim, ako dvije osobe objeduju u prosječnom restoranu to će ih koštati 100 franaka. Jedno pivo vas u trgovini košta manje od jednog franka, ako vam ga servira konobar u gostionici, onda košta 5 franaka.

Cijena zdravstvenog osiguranja (Krankenkasse) također je bitna stavka u obiteljskom budžetu jer cijena po osobi može iznositi od 150 do 400 franaka, ovisno o dobi, «pokrivenosti» (Deckung) i drugim parametrima. Važno je napomenuti da netko tko se mora zadovoljiti s malo novca tj. tko živi u skromnim ekonomskim prilikama dobiva od države financijsku potporu za osnovno osiguranje – tzv. smanjenje premije (Prämienverbilligung). Kao što se uvjeti za stjecanje prava razlikuju, iznos umanjenja također se uvelike razlikuje ovisno o kantonu. Na primjer, prosječna vrijednost doprinosa u kantonima Ticino, Vaud i Basel-Stadt je između 860 i 1039 franaka po glavi stanovnika godišnje, dok kantoni Uri i Bern plaćaju manje od 400 franaka po glavi stanovnika godišnje.

Od ostalih troškova treba spomenuti troškove režija (voda, struja), koji nisu neki veliki izdatak za domaćinstvo, ali toškovi grijanja mogu biti važna stavka. Nadalje, tu su troškovi ostalih osiguranja, prijevoza (auto ili javni prijevoz), TV priključci, telefon i internet, odjeća, higijena itd… I na koncu, na dohodak se plaća i porez. Kao strani zaposlenik, podliježete porezu po odbitku (Quellensteuer). Porez će se odbiti izravno od vaše plaće.

Jedna studija Sveučilišta u Zürichu napravila je studiju prosječnih (najčešćih) troškova za jednu osobu u Zürichu (ako je bračni par, obitelj, onda su troškovi razmjerno veći). Pretpostavimo da ta osoba zarađuje oko 6000 franaka mjesečno (Zürich ima relativno visoke plaće). Troškovi bi izgledali otprike ovako:

Fiksni troškovi:CHF
Stanovanje: soba CHF 400 – 1000, stan CHF 800 – 1’600)prosjek: 800
Zdravstveno osiguranje300
Osiguranje kućanstva / Hausrat- /Privathaftpflichtversicherung30
Fiksna linija / Internet / TV / Billag120
Energija (struja/plin)40
Javni prijevoz100
Hrana, kućanstvo, osobni troškovi
Hrana400
Odjeća, obuća, frizer, mobitel, slobodno vrijeme250
Deterdženti, sredstva za čišćenje, njega tijela, zbrinjavanje otpada30
Rezerva
Zubar, liječnik, optičar, lijekovi, darovi, popravci, male kupovine180
Ukupni iznos2250

Naravno da su kod ove tabele moguća velika odstupanja, ali to predstavlja jedan tipični primjer i način života jedne prosječne osobe u Zürichu. Ima ljudi koji mogu više uštedjeti, ima i onih drugih. To sve ovisi o vašim navikama. Neupitno je da se može uštedjeti ako ne živite «punim plućima». Npr. odlazak u kino koštat će vas 18 do 20 franaka, a odlazak na neki koncert od

30 do 100 franaka, pa i više. Općenito se može reći ovako: Prosječna dobra plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1000 franaka. Prosječna dobra plaća u Švicarskoj iznosu 6000 franaka. Lakše je u Švicarskoj uštedjeti 1000 franaka mjesečno, iako su troškovi života veći, nego 500 franaka u Hrvatskoj. To je bitna razlika. Onaj tko želi štedjeti, u Švicarskoj može uštedjeti, a u Hrvatskoj jako teško. To naravno ne znači da netko u Švicarskoj ima bolju kvalitetu života nego netko u Hrvatskoj.

(www.hrvati.ch)

U Bugojnu sutra „Izbor najboljeg sportaša Kantona Središnja Bosna za 2021. godinu”

Manifestacija “Izbor najboljeg sportaša Kantona Središnja Bosna za 2021. godinu”, na kojoj se proglašavaju najuspješniji sportaši i sportske ekipe iz Središnje Bosne, bit će održana  u Bugojnu, 25. veljače 2022. godine, s početkom u 18:00 sati, u Svadbenom salonu „Olimpik“.

Domaćin manifestacije “Izbor najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” je Općina Bugojno, predvođena načelnikom Hasanom Ajkunićem i Sportskim savezom općine Bugojno, koji daju maksimalan doprinos u organizaciji ove manifestacije, jednog od najznačajnijih sportsko-kulturnih događaja na području Kantona Središnja Bosna. Sukladno tome, za predsjednika Ocjenjivačkog suda “Izbora najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” Sportski savez općine Bugojno predložio je Vlatka Glavaša, nekadašnjeg kapitena nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, dobitnika zlatne plakete Sportskog saveza KSB, sportaša koji je svoju uspješnu karijeru gradio igrajući u inozemnim i domaćim nogometnim klubovima. Također, i drugi  članovi Ocjenjivačkog suda “Izbora najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” dali su svoj doprinos u razvoju sporta u Bosni i Hercegovini, posebno u našem Kantonu, i ostavili neizbrisiv trag u granama sporta iz kojih dolaze.

Predsjednik Sportskog saveza KSB,  Mirsad Ibrišimbegović najavio je da će manifestacija “Izbor najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” biti jedna od najbolje organiziranih do sada. Naš Kanton ima državne, balkanske, europske prvake i mnogobrojne talente koji naporno rade sa svojim trenerima tijekom cijele godine uz mukotrpan rad sportskih radnika koji stvaraju uvjete za odvijanje trenažnih procesa i natjecanja.

Savjetnik ministra obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB, Bojana Domića, Ivan Sajević, naglasio je kako će manifestacija “Izbor najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” biti vrhunac godine u oblasti sporta za natjecatelje, trenere i sportske radnike. Ivan Sajević je istakao da planirana sredstva za sport u Proračunu KSB  za ovu godinu iznose  1,1 milijun KM, što je nakon dužeg vremena u zakonskim okvirima, jer Zakonom o sportu KSB definirano je da se za sport izdvaja 0,5% od ukupno planiranih sredstava u Proračunu KSB.

Organizaciju ovogodišnje manifestacije “Izbor najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” podržala je potpredsjednica F BiH Melika Mahmutbegović ističući svoje zadovoljtsvo u radu i organizaciji ove značajne manifestacije, a svojim prisustvom potvrdila da daje nesebičnu podršku sportašima i sportskim ekipama.

Pred članovima Ocjenjivačkog suda “Izbora najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” bio je izuzetno težak zadatak jer, u uvjetima pandemije izazvane virusom Covid 19, otežan je rad sportskih klubova i sportaša i svaki rezultat postignut u 2021. godinu zaslužuje pažnju i da bude nagrađen.

Manifestacija „Izbor najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” ima za cilj da promovira značaj sporta u životu mladih i pozitivne vrijednosti sportaša koji su spremni na velika odricanja kako bi postigli zapažene rezultate i tako predstavili svoju zemlju na najbolji mogući način.

Osim izbora najboljeg sportaša i sportašice godine, na manifestaciji će biti izabrani najbolji sportaš i najbolja sportašica iz ekipnih sportova, najuspješniji trener, najuspješnije sportske ekipe, te najbolji mladi sportaši i sportašice, kao i ekipe u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji.

Sportski savez KSB i ove godine dodijelit će nagrade za životno djelo, zlatne, srebrene i brončane plakete kao i povelje i diplome za postignute rezultate u 2021. godini pojedincima i sportskim klubovima.

Najbolji sportaši Kantona Središnja Bosna izabrani su u skladu s Pravilima za izbor sportaša i sportske ekipe KSB.

Manifestacija “Izbor najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” bit će održana 25. veljače 2022. godine, s početkom u 18,00 sati, u Svadbenom salonu „Olimpik“, uz bogat kulturno-umjetnički program i poštivanje svih epidemioloških mjera i preporuka Kriznog stožera FBiH.

Generalni sponzor manifestacije je poduzeće „Swis Gastro“ Bugojno, platinasti sponzor je No 1 Travnik, brend koji osvaja,  zlatni sponzori su Općina Bugojno i Vlašić Gradnja, Travnik, srebreni sponzor je Flash team Gornji Vakuf/Uskoplje, dok su brončani sponzori KSC „Bugojno” Bugojno; Dom projekt Travnik i zamjenica presjedavajućeg Sabora KSB Ljubinka Atanasijević.

VITEZ: Ruši se “zgrada stare milicije”

Radovi na rušenju objekta, Vitežanima poznatog kao “zgrada stare milicije”, koji se nalazi u ulici Stjepana Radića u Vitezu, počeli su jučer, skidanjem krovne konstrukcije.

Radovi su nastavljeni i danas, a kako je za Radio Vitez rekao Omer efendija Sikira, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Vitezu, s radovima su počeli zbog opasnosti, koju ruševni objekt predstavlja za sudionike u prometu, ali i same prolaznike. U ove aktivnosti su, prema riječima Omera ef. Sikire, krenuli na temelju naloga, odnosno rješenja izdanog od strane nadležne općinske službe.

“Što će dalje biti, vidjet ćemo. Sve naše aktivnosti provodimo u koordinaciji s Vakufskom službom Rijaseta i lokalnim vlastima”, kazao je Omer ef. Sikira.

Podsjetimo, zgrada pripada Islamskoj zajednici u BiH, Medžlisu IZ Vitez. Njena površina u temeljima iznosi 89 metara četvornih, a nalazi se na parceli površine 249 metara četvornih.

(Radio Vitez)

Brzu cestu Lašva – Nević Polje gradit će firma Hering, posao od 75 milijuna KM

Autoceste Federacije BiH izabrale su najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju dijela brze ceste Lašva – Nević Polje i to za LOT 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje, prenosi Klix.ba.

Izabrana je firma Hering iz Širokog Brijega, koja će izvesti radove vrijedne 74,9 milijuna KM. Ugovor za izvođenje radova uključuje izvođenje radova na izgradnji dijela brze ceste između petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone i petlje Nević Polje, piše ekapija.com.

Dužina sekcije ovog LOT-a je 4,78 kilometara, a na ovoj sekciji projektirane su sljedeće konstrukcije:

  • Vijadukt Mali Mošunj 1 dužine 168 metara,
  • Most Mali Mošunj 2 dužine 88 metara,
  • Most Stara Bila dužine 30 metara,
  • Most Nova Bila dužine 32 metra,
  • Most Pečuhe dužine 65 metara.
  • Vijadukt Mali Mošunj 1 dužine 168 metara,
  • Most Mali Mošunj 2 dužine 88 metara,
  • Most Stara Bila dužine 30 metara,
  • Most Nova Bila dužine 32 metra,
  • Most Pečuhe dužine 65 metara.

Početak sekcije LOT-a 5 se nalazi poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (Poslovna zona Vitez). Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa denivelisani kružni tok. Na mjestu petlje brza cesta se pistupnim rampama priključuje na magistalni put M-16.4 Nević Polje – Bugojno. LOT 5 je riješen kao cesta s karakteristikama brze ceste s dva prometna traka (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja – pisalo je u tenderskoj dokumentaciji kojom se tražila firma za izvođenje radova.

U okviru izgradnje ove dionice brze ceste je predviđena i regulacija rijeke Lašve na mjestima gdje je u koliziji s trupom ceste.

(centralna.ba)

Vitkom Vitez: Obavijest o prekidu u isporuci vode

JKP Vitkom Vitez obavještava svoje korisnike iz prigradskih naselja Gornja i Donja Dubravica, Krčevine, kao i dio poslovnih subjekata u PC 96, od poduzeća “Motorex”, da zbog kvara na vodovodnoj mreži neće biti isporuke vode u četvrtak, 17.2.2022. godine, u vremenu od 10:00h do 13:00h.

“Hvala na razumijevanju”, poručuju iz .JKP Vitkom d.o.o. Vitez.

DRAMA U KISELJAKU: Nepoznati muškarci pokušali namamiti dvije djevojčice u kombi

Policijskoj stanici Kiseljak jučer je prijavljen pokušaj otmice dvije djevojčice. Ovo je za portal „Avaza“ potvrdio Hasan Hodžić, glasnogovornik MUP-a Kantona Središnja Bosna.

– Oko 13 sati PS Kiseljak prijavljeno je da su dva nepoznata muškarca, u ulici Kraljice Katarine, pozvala djevojčice da uđu u bijeli kombi. Djevojčice su uspjele pobjeći, a kombi se udaljio za sada u nepoznatom pravcu – kazao je Hodžić.

Hodžić je dodao da policija radi na rasvjetljavanju ovog događaja.

Kako neslužbeno saznaje portal „Avaza“, radi se o 11-godišnjakinjama koje su u tom trenutku krenule u školu.

FOTO: Ilustracija

Grupa Zabranjeno pušenje nastupit će ovog ljeta na prekrasnoj tvrđavi u Jajcu

Koncert mega popularne grupe Zabranjeno pušenje održat će se na tvrđavi u Jajcu 16.07.2022. godine, s početkom u 20 sati.


Zabranjeno pušenje u kraljevski grad dolazi nakon skoro 30 godina, te će na prekrasnoj tvrđavi, u fantastičnom ambijentu, prirediti koncert za sve generacije i podsjetiti nas na hitove “Pišonja i žuga”, “Zenica blues”, “Fikreta”, “Lijepa Alma” i dobrog, starog “Karabaje”.

Jamčimo vam vrhunski spektakl i sjajan koncert, a ulaznice će se uskoro naći na online platformi kupikartu.ba i na prodajnim mjestima u Jajcu. Broj ulaznica bit će ograničen, stoga požurite, a više infomacija pratite na Facebook događaju.

Organizator koncerta su agencija Event.ba i portal Centralna.ba.

Završen projekt „Mladi u borbi protiv korupcije: Nemoj biti najslabija karika”

Istraživanje percepcije studenata o prisutnosti korupcije u obrazovnim institucijama, provedeno na 600 studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Univerziteta u Sarajevu, četiri istraživačke priče, više od 260 studenata sudionika u aktivnostima, samo su neki od rezultata postignutih kroz projekt “Mladi protiv korupcije: Nemoj biti najslabija karika” i kampanju „Znanje IN korupcija OUT“, u prethodnih 8 mjeseci.

Tijekom projekta realizirana su dva antikorupcijska kafea između studenata i poznatih osoba iz BiH, koje su uspjele ostvariti karijeru bez koruptivnih djelovanja. U Sarajevu su studenti imali priliku družiti se s profesorom Nenadom Veličkovićem, a u Istočnom Sarajevu s umjetnikom Markom Kusmukom.

Održane su i četiri neformalna kafea studenata i rukovodstva fakulteta, što je bila idealna prilika da studenti upute pitanja, kritike, ali i pohvale fakultetu koji pohađaju. Osim toga, realizirane su četiri ulične akcije u svrhu podizanja svijesti građana o prisutnosti korupcije u obrazovnim institucijama.

S ciljem osluškivanja glasa studenata u vezi problema korupcije, u Sarajevu je u prosincu 2021. godine organiziran i Antikorupcijski forum studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Univerziteta u Sarajevu, koji je polučio nekoliko uspješnih inicijativa: promovirati mehanizme i načine borbe protiv korupcije, postaviti kutije za anonimnu prijavu korupcije na fakultetima gdje nisu uspostavljene, uspostaviti nadzorni organ nad formiranjem studentskih udruženja i asocijacija, u povjerenstvima koja razmatraju studentske prijave korupcije imati neovisnog predstavnika studenata.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv korupcije 2021. godine provedena je online kampanja studenata, ali i zajednička ulična akcija studenata iz Sarajeva i s Pala. Kako bi proces prijave korupcije u budućnosti studentima bio maksimalno olakšan i objašnjen kreirana su četiri videa koja promoviraju mehanizme za borbu protiv korupcije, te četiri videa posvećena važnosti učenja i djelovanja protiv korupcije.

Kroz projekt je ostvarena izvanredna suradnja s Ekonomskim i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Istočnom Sarajevu, te Pravnim fakultetom i Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Studenti su tijekom implementacije projekta ukazali na neophodnost provedbe sličnih projekata, koji će biti usmjereni ka borbi protiv korupcije u obrazovnim instuticijama, te ih i osnažiti u smjeru djelovanja na korupitvne radnje. CROA će nastaviti djelovati u smjeru borbe protiv korupcije u obrazovnim institucijama u suradnji sa studentima i svojim partnerima.

Projekt i kampanju je implementirao Centar za razvoj i omladinski aktivizam (CROA), a predstavljaju dio šireg projekta “Podrška građanima u borbi protiv korupcije” koji realiziraju Centri civilnih inicijativa (CCI) kao glavni implementator, uz financijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvitak USAID BosniaandHerzegovina.

MIO: Prosječna mirovina u FBiH za tri godine porasla za 15,2 %, a najniža za 17 %

U razdoblju od 1. ožujka 2018., kada je počela primjena novog Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju u FBiH, pa do 31. prosinca 2020. godine, visina prosječne mirovine porasla je za 15,24 %, dok je, usljed dodatnih izvanrednih povećanja, najniža mirovina rasla za 17,17 %.

Kazao je ovo za Fenu Emir Hodžić, šef Odjeljenja za aktuarstvo u Zavodu MIO FBiH.

Inače, prema službenim statističkim podacima, za isto razdoblje, mirovine su porasle više u odnosu na porast plaća, koje su rasle za 11,1 posto.

Odmah na početku primjene novog Zakona o MIO-u, izvršeno je jednokratno povećanje mirovina u cilju ispravljanja nepravde prema dijelu umirovljenika. Tako je tada 10 posto povećana mirovina za one koji su umirovljeni do 31. srpnja 1998. godine, a pet posto za one koji su u mirovinu otišli od 1. kolovoza 1998. do 31. prosinca 2007. godine.

“Od donošenja novog Zakona o MIO izvršena su tri redovna usklađivanja, odnosno povećanja mirovina, kako je to i propisano. U 2018. godini to povećanje iznosilo je 3,5 posto, isto koliko i u 2019. godini, a u pandemijskoj 2020. mirovine su povećane za 2,8 posto. Pored tih redovnih, s ciljem poboljšanja socijalnog statusa korisnika najniže mirovine, izvršena su i njihova dva izvanredna usklađivanja. To je bilo 2018. za 3,1 posto, a 2019. godine za 3,2 posto. Tako je došlo do povećanja i prosječne i najniže mirovine, pa je prosječna prije novog Zakona o MIO iznosila 371,59, a najniža 326,17 KM, dok je nakon njegove primjene, naprimjer, u rujnu 2021. godine prosječna mirovina bila 428,22, a najniža 382,18 KM”, kazao je Hodžić.

Dodatno je da trenutno prosječna samostalna mirovina iznosi 489,5 KM. To su mirovine koje su ostvarene isključivo po osnovu staža ostvarenog u FBiH. 

“Nadalje, zbog negativnih indikatora izazvanih pandemijom koronavirusa u 2020. godini, odnosno negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i indeksa potrošačkih cijena, prema zakonskoj formuli u tijeku 2021. godine nije bilo moguće izvršiti redovno usklađivanje mirovina”, dodao je Hodžić.

Također, nije postojala mogućnost ni izvanrednog usklađivanja, zbog zakonske formule koja je uvjetovala kako izvanredno usklađivanje može biti izvršeno ako BDP raste u prethodne dvije godine uzastopno. Ipak, ukazala se potreba da se ponovno doradi Zakon o MIO, tako što je predloženo da to bude jedna godina rasta BDP-a. Ove izmjene su u prosincu prošle godine usvojene u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a nakon urgencije federalnog premijera Fadila Novalića, konačno su uvrštene i u prijedlog dnevnog reda ovotjedne sjednice Doma naroda. 

“Kako su svi ekonomski pokazatelji u 2021. godini rasli, tako su se stekli uvjeti i da u 2022. godini idemo na redovno i izivanredno usklađivanje mirovina, samo novi prijedlog mora usvojiti i Dom naroda. No, iako nije bilo zakonske mogućnosti redovnog i izvanrednog povećanja mirovina u 2021. godini, imajući u vidu povećanja cijena, Vlada FBiH je osigurala da u 2021. umirovljenici dobiju dva puta jednokratne pomoći. Prva je isplaćena u srpnju 2021. i to po 120 KM za one čija su primanja 478,91 KM, a po 100 KM za one koji primaju više od tog iznosa. Drugi put u 2021. jednokratna pomoć isplaćena je umirovljenicima u prosincu i to po 50 KM”, istakao je Hodžić, potvrđujući da će ovogodišnje redovno usklađivanje, odnosno povećanje mirovina, uslijediti 15. travnja.

Također, u razgovoru za Fenu, Kenan Spahić, pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne politike za oblast MIO, napomenuo je da su ove zakonske reforme o MIO, kao i one koje se u četvrtak 17. veljače, trebaju naći na dnevnom redu sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta, donesene u partnerstvu Vlade Federacije, resornog ministarstva i Zavoda MIO, s predstavnicima umirovljenika.

Spahić je potvrdio da je 2015. godine, kada je aktualni saziv Vlade FBiH stupio na dužnost, zatečen dug za MIO veći od 100 milijuna KM, kada su umirovljenici na isplate svojih primanja čekali i do 20. u mjesecu.

“Međutim, aktualna Vlada FBiH je, u suradnji s umirovljenicima, napravila veliku reformu MIO sustava, koja je omogućila, prije svega, redovnost isplata, stabilnost i likvidnost Fonda MIO te konstantan rast mirovina. Zahvaljujući novom Zakonu o MIO, Fond od 2020. godine posluje putem trezora, odnosno mirovine se isplaćuju iz federalnog proračuna što je dovelo do dodatne sigurnosti, jer je Federacija garant isplata. Također, Zakonom o izvršenju proračuna FBiH, isplata mirovina je stavljena u vrh prioriteta i one se isplaćuju do svakog 5. u mjesecu”, istakao je Spahić.

Sve to uspjelo se, kako kaže, usprkos izvanrednoj situaciji izazvanoj pandemijom, ali i stalom rastu broja umirovljenika.

“Primjera radi, 2013. godine imali smo 388.676 umirovljenika s prosječnim mirovinama od 346,53 KM, a zaključno s 2021. godinom je 429.545 pripadnika ove populacije s prosječnim mirovinama od 427, 50 KM, dok je prosječna samostalna mirovina 489,5 KM. Samo taj pokazatelj dovoljno govori koliko je Vlada FBiH uspjela konsolidirati ovu oblast u posljednijih nekoliko godina i donijeti stabilnost da i pored tolikog povećanja broja umirovljenika, imamo ipak vrlo osjetno i povećanje iznosa mirovina”, zaključio je Spahić.

(kllix.ba)