U susret misijskoj akciji MIVA (nabavka prijevoznih sredstava misionarima) koja je vezana uz spomendan Sv. Kristofora, 25. srpnja, zaštitnika putnika, vozača, pomoraca, od oluja, donosimo njezino predstavljanje i poziv na sudjelovanje u istoj…
Iz Misijske središnjice u Sarajevu, odnosno Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela u BiH, već je odaslan poziv svim župama u zemlji, i ako je vezana uz spomendan Sv. Kristofora 25. srpnja, akcija MIVA može se organizirati već 24. srpnja ili sljedeću nedjelju odnosno u nedjelju kada sudionici akcije procijene da je najprikladnije.
Vozimo s blagoslovnom… Važno je napomenuti da organiziranje akcije MIVA ne isključuje redovite kolekte te nedjelje. „Taj dan zapravo je zahvala Bogu za sretno pređene kilometre te da nas Gospodin, po zagovoru Sv. Kristofora, prati za vrijeme vožnje i na našim životnim putovima. Mnoge župe te nedjelje organiziraju blagoslov auta i vozača moleći litanije puta i blagoslovnu molitvu.
Uz dopis šaljemo vam plakat i primjerak litanija puta koje smo tiskali. Dobro bi bilo da svaki vozač ima ove litanije puta u autu i da ih izmoli prije vožnje ili da ih izmoli suvozač na početku vožnje. Jedan komad litanija puta je 1 KM. Možete ih naručiti i darovati vozačima ili darovateljima župe.
Također, ove godine zajedno s Nacionalnom upravom PMD-a Hrvatske osmislili smo i nudimo vam projekt Veseli kilometri. Riječ je o igri, koju čini knjižica od 24 kartice A5 formata. Obrađene teme su: ljubav, radost, mir, strpljivost, velikodušnost, uslužnost, dobrota, krotkost, vjernost, blagost, uzdržljivost i čistoća. Podnaslovi na pojedinoj kartici i temi su: razmišljajmo, učimo, igrajmo se, djelujemo i molimo. Na svakoj kartici su ilustracije u boji prilagođene djeci odnosno temi koja se obrađuje. Prvih 12 kartica je pastoralne naravi, a drugih 12 kartica misijske naravi. Kartice su praktične i čvrsto urađene zbog trajnosti i mogu se koristiti u različitim prigodama. Projekt ovako zamišljen ima za cilj kroz igru pomoći kod katehizacije djece i cijelih obitelji te širiti misijsku svijest naših vjernika. Kartice se mogu koristiti na putovanjima, na odmoru, u obitelji, školi, na vjeronauku… Knjižica-kartice su spakirane u platnenoj torbi i jedan primjerak košta 30 KM. Cijela zarada od ovog projekta ide za akciju MIVA. Često župnici imaju problem što djeci darovati kao zahvalu ili u različitim prigodama. Ovo je idealan i višestruko koristan dar“, poručili su iz PMD-a BiH.
Uključimo se! Inače, ove zanimljive knjižice možete naručiti tijekom cijele godine na mail: missio.bih@bih.net.ba; misije.bih@gmail.com ili tel/fax:033/667 889.
Podsjetimo kako je od 2. do 6. srpnja održan Godišnji susret misionara Crkve u Hrvata u Rijeci, kroz razgovor smo saznali kako su na listi čekanja za automobile četiri misionara. „Bili bismo neizmjerno zahvalni kad bi se u akciju MIVA uključile i druge župe Vrhbosanske nadbiskupije kao i župe iz Hercegovine, a župe Banjalučke biskupije već dugo vremena sudjeluju u ovoj važnoj misijskoj akciji.
Zahvaljujemo svim župnicima na suradnji i pomoći te srdačno pozdravljamo u Gospodinu“, stoji u dopisu iz Misijske središnjice.
Dodajmo na kraju kako u Misijskoj središnjici možete naručiti i promidžbene materijale: prospekte o akciji MIVA, mirise za auta i naljepnice s likom Sv. Kristofora te knjige i druge suvenire i devocionalije.
Fra Mijo Ljubos iz Busovače ove nedjelje slavi Mladu misu. Misa će biti u crkvi svetog Ante u Busovači, s početkom u 11 sati. Mladomisniku čestitamo, a vama preporučamo tekst u nastavku pod nazivom “Što je Mlada misa i kada je prva slavljena”:
Vrijeme Mladih misa, nakon svećeničkih ređenja – najčešće na Petrovo – razdoblje je kada se u rodnim krajevima mladomisnika prave fešte. No, što je to zapravo i kada je bila prva Mlada misa?
Nakon što mladić – već đakon – bude zaređen za svećenika, u dogovoru s rodbinom i, najčešće, župnikom, „pravi“ Mladu misu. Riječ je o misnome slavlju koje se po svojim popratnim elementima razlikuje od svih drugih, a na mnogim se stranama svijeta ustalilo kao tradicija.
Teško bi bilo točno odrediti gdje su joj korijeni i u kojem je povijesnom kontekstu i vremenu nastala. Međutim, moguće je kazati kako joj je smisao podijeliti radost svećeničkoga ređenja i stupanja u službu Krista, Velikog Svećenika.
Gdje se slavi Mlada misa?
Mladomisničko je slavlje zapravo sveta euharistija koju predvodi mladomisnik. To često nijenjegova prva misa koju predslavi (jer mnogi slave mise i prije Mlade mise, recimo u svojoj rodnoj župi ili župi gdje će pastoralno djelovati – ako su već dobili dekret), ali je to prvo svečano misno slavlje koje predvodi u zajedništvu s pukom Božjim koji ga je, na određeni način, pratio na njegovu putu prema svećeništvu. Obično bude upriličeno u okviru mjesec-mjesec i pol dana od ređenja, a prije odlaska na prvu (pastoralnu) službu.
Stoga je logično da Mlada misa bude organizirana u župi iz koje je mladomisnik „potekao“ tj. u rodnom mjestu.
No, događa se iz različitih razloga (kao što su izbjeglištvo, migracije i sl.) da ga više ljudi poznaje u nekom drugom mjestu ili da u tom drugom mjestu žive njegovi roditelji i rodbina, pa novozaređeni svećenik tu slavi svoje mladomisničko slavlje.
Također, nije nepoznat slučaj da mladomisnik ima „primaciju“ i „sekundaciju“, odnosno dvije pa ponekad i tri Mlade mise – upravo iz navedenih razloga, što to okolnosti nalažu: da slavi u rodnoj župi i u mjestu gdje sada živi većina njegove rodbine i prijatelja.
Svaki novozaređeni svećenik izabire svoje mladomisničko geslo. To može biti neki svetopisamski citati (što je najčešće), neka svetačka ili papina izreka, redak iz redovničkoga pravila ili pak koja druga misao koja ocrtava njegovo svećeničko usmjerenje i oduševljenje.
Kao neizostavan segment Mlade mise na kraju bude mladomisnički blagoslov kojega zajedno polažu svi – na toj misi nazočni – mladomisnici; a poslije to pojedinačno čini slavljenik kada mu nakon završetka euharistije pristupaju gosti koji to zatraže.
Popratni elementi
Mladomisničko slavlje predvodi, dakako, mladomisnik, a u načelu propovijeda neki drugi svećenik kojega on odabere. Za vrijeme euharistije – ovisno o željama i preporukama onih koji u tomu imaju iskustva – bivaju organizirane različite recitacije i pozdravi te svečani prinos darova.
Stariji će se sjetiti kako su Mlade mise nekoć po svojim „popratnim elementima“ nalikovale na svadbe – s time što je „mlada“ u ovom slučaju bila mladomisnik.
On bi na kućnome pragu dobivao roditeljski blagoslov, te obučen u bijelo misno ruho (nerijetko i s „krunom“ na glavi) i praćen roditeljima i rodbinom, išao kroz selo (ili se vozio u kočiji) do crkve ili crkvenog dvorišta gdje bi slavio misu.
Jedna od specifičnosti u Bosni jest da – kako nekoć tako i danas – mladomisnik ima kuma. I to ne jednoga nego barem dvojicu: crkvenog (koji je svećenik) i civilnog.
Crkveni je, uz ostalo, zadužen da mu pripomaže tijekom mise, usmjerava ga i savjetuje ako je potrebno, a civilni je onaj koji je „glavni“ u najvažnijem popratnom elementu mladomisničkoga slavlja, a to je ručak (fešta ili dernek) koji uslijedi nakon same mise. Zajedničko im je što obojica financijski podupru mladomisnika i njegovo slavlje.
Ručak, darivanje, pjesma i „govorancije“
Poslije svete mise slijedi ručak – vrlo često pod šatorima jer bude popriličan broj gostiju koji u većim župama iznosi i po nekoliko tisuća. „Poslijemisno“ druženje bi se, prema nekim viđenim pojavama, moglo opisati: „A sada spektakl!“ Zapravo, samo u Bosni koja ponovno ima svoje „specifičnosti“.
U prvom redu tu je „institucija“ čaje – „šefa protokola“. To je obično svećenik malo „slobodnijega izraza“, pun šala i viceva, zadužen zabaviti goste i najaviti govornike. Dogodi se nerijetko da dotični bude nešto nalik stand up komičaru koji obrađuje „crkvene“ teme, a zna i zapjevati.
Dakako, kao i svadbeno, tako ni mladomisničko slavlje ne može bez glazbe. A, opet u Bosni: ni bez narodnoga kola. Uz dobro jelo i obilje pića, sve bude učinjeno kako bi se ljudi uistinu veselili.
Pri tome svoja leđa podmetnu volonteri koje u načelu župnik okupi i angažira, a riječ je najčešće o mladima koji su na ovaj ili onaj način aktivni u župi.
Tijekom „protokolarnoga“ dijela čajo poziva već dogovorene goste koji će uputiti pozdrav nazočnima i progovoriti koju mudru mladomisniku. Obično tada „nastupe“: oba kuma, netko od rodbine, mladomisnikovih kolega, starijih svećenika ili svećenika koji potječu iz istoga mjesta.
A kako slučajno organizator slavlja ne bi „ostao kratak“ i da bi se mladome svećeniku koji tek stupa u službu, pripomoglo, prikupljaju se novčani prilozi: odrede se mladići/svećenici koji s torbama prođu između stolova a nazočni u njih ubace onoliko koliko su namijenili.
Također, bliža rodbina, osim ovoga novčanoga, daje i neki drugi prigodni dar: kalež, misnicu i sl.
I da bi sve bilo sličnije sa svadbenim ozračjem, tu su fotografi i kamermani…
Mlada misa u Isusovo doba
Prema svemu, može se kao definicija postaviti da je Mlada misa: svečano misno slavlje i ručak, koje mladomisnik slavi i organizira, kako bi zahvalio Bogu, podijelio svoj blagoslov te se proveselio s rodbinom i prijateljima jer stupa u svećeničku službu.
U tom kontekstu nalazimo kako je već u Bibliji zabilježeno jedno takvo slavlje.
Riječ je o pozivu cariniku Mateju koji postaje apostol.
„Odlazeći odande, ugleda Isus čovjeka zvanog Matej gdje sjedi u carinarnici. I kaže mu: ‘Pođi za mnom!’ On usta i pođe za njim. Dok je Isus bio u kući za stolom, gle, mnogi carinici i grešnici dođoše za stol s njime i njegovim učenicima. Vidjevši to, farizeji stanu govoriti: ‘Zašto vaš učitelj jede s carinicima i grešnicima?’ A on, čuvši to, reče: ‘Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima. Hajdete i proučite što znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva. Ta ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike’“ (Mt 9,9-13).
Iako nije bilo polaganja ruku i obreda svećeničkoga ređenja, jasno je kako Isusov poziv predstavlja „svećeničko ređenje“, a okupljanje prijatelja oko Isusa – ni boljih ni lošijih, nego onakvih s kakvima se budući apostol do tada družio – i blagovanje, opisuje sadržaj „mladomisničkoga slavlja“ kojega će i ove godine, Bogu hvala, mnogi mladići u Crkvi u Hrvata proslaviti. Ni mladomisnici, kao ni Matej, nisu svjesni što ih sve čeka i kakav će križ uprtiti, ali mogu vjerovati kako ih Isus neće napustiti ni razočarati što god da bilo.
Senzualna ljetna poslastica “Zadnji dan ljeta” Natali Dizdar osvojila je slušatelje, radijski eter i remixere koji su jedva dočekali na ovom hitu ostaviti svoj pečat.
“Zadnji dan ljeta” ovih vrućih mjeseci osim u odličnom originalu slušat ćemo i u remixevima Denisa Goldina i Matije Lovrića (ML).
“Zarazna melodija i odličan vokal Natali Dizdar idealna su podloga za pravi ljetni remix, a ja baš motiviran ljetnom atmosferom odmah sam se bacio na posao. Siguran sam da će ovaj remix naći mjesto u srcu ljubitelja ljeta kojima kao i meni uvijek prebrzo završi“, rekao je Goldin.
“Ideja je bila napraviti remix koji će slušatelja rasplesati u ovim toplim ljetnim danima i možda probuditi nostalgiju za ljetom u onim hladnim zimskim. Inspiracija je došla sama od sebe kada sam prvi put čuo pjesmu, a suradnja s Natali bila je super iskustvo koje bih svakako volio ponoviti“, ispričao je Matija Lovrić.
Sunčanje ima određene pozitivne strane, kao što su povećanje razine vitamina D, preplanuli izgled i poboljšanje raspoloženja. Ipak, neoprezno izlaganje suncu može nanijeti više štete nego koristi. Stoga je izrazito važno sunčati se na siguran način.
U nastavku saznajte koji su rizici povezani sa sunčanjem bez zaštite te kako se pravilno sunčati.
Rizici povezani sa sunčanjem
Prije nego krenete sa sunčanjem važno je znati koji su rizici povezani s pretjeranim izlaganjem suncu.
Ovi rizici su manji ako se pravilno sunčate i pratite savjete u nastavku.
Neke osobe su podložnije oštećenjima kože uzrokovanim suncem. Tako bi osobe čija koža lako pocrveni na suncu trebale smanjiti vrijeme izlaganja i izbjegavati sunčanje između 10 i 18 h. Isto vrijedi i za osobe koje su imale karcinom kože.
Izbjegavanje sunca izrazito se preporučuje i osobama koje su nedavno koristile kemijski piling na koži.
Kada se odlučite sunčati, izbjegavajte:
konzumaciju alkohola kako biste spriječili dehidraciju
spavanje na suncu
nanošenje kreme za sunčanje zaštitnog faktora manjeg od 30.
Kako se pravilno sunčati?
Bilo da želite postići preplanuli ten ili samo uživati u toplini sunca, izrazito je važno izlagati se suncu na pravilan i siguran način.
FOTO: Shutterstock
Prilikom svakog izlaganja suncu nanosite kremu sa SPF faktorom od minimalno 30 i to 20 minuta prije izlaganja suncu kako bi krema upila u kožu. Kremu sa zaštitnim faktorom ponovno nanesite nakon kupanja, čak i ako se radi o vodootpornoj kremi, ili svaka dva sata.
Vrijeme i mjesto sunčanja su važni kako bi se minimizirali rizici, a povećale prednosti. Stoga se nemojte izlagati suncu u vremenu od 10 do 16 sati, kada je sunce najjače i rizici oštećenja kože su povećani.
Mijenjajte čestopoložaj kako biste ravnomjerno preplanuli. Odaberite mjesto blizu hlada kako biste se mogli povremeno odmoriti od sunca.
Nemojte se izlagati suncu više od 2 – 3 sata dnevno. Nakon ovog vremena koža vam neće dodatno potamniti zato što se melanin neće više proizvoditi. Sunčanjem koje traje duže od tri sata kožu izlažete dodatnim rizicima.
U zaštiti kože od sunca može vam pomoći i prehrana. Jedite hranu bogatu likopenima, kao što su rajčice i lubenica. Studija objavljena 2011. godine u časopisu British Journal of Dermatology pokazala je da likopen može zaštititi kožu od UV zraka.
Smatra se da bi beta karoten mogao pomoći smanjiti osjetljivost na sunce. Stoga jedite mrkvu i batat krumpir.
Tijekom sunčanja pijte puno vode kako biste izbjegli dehidraciju.
Za kraj, kako biste zaštitili glavu i oči tijekom izlaganja suncu, nosite šešir ili šiltericu i sunčane naočale.
Vršitelj dužnosti direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Riad Kremić sastao se u Travniku s premijerom Kantona Središnja Bosna Tahirom Lendom.
Cilj sastanka je upoznavanje predstavnika lokalne samouprave s radom Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, programima podrške koje Fond implementira i sredstvima koje dodjeljuje kako bi poboljšao status osoba s invaliditetom.
“Javne pozive koje Fond raspisuje odnose se na zapošljavanje i samozapošljavanje osoba s invaliditetom te kroz programe održivosti postojećeg nivoa zaposlenih osoba s invaliditetom i razvojem privrednih društava za zapošljavanje osoba s invaliditetom nastoji se ukazati na značaj i djelovanje osoba s invaliditetom u društvu. Dogovoreno je da će se u narednom periodu organizirati javne prezentacije kako bi se privrednim subjektima kao i samim osobama s invaliditetom približio rad ove institucije, a sve u cilju kako bi mogli da ostvare osnovno ljudsko pravo – pravo na rad”, izjavio je v.d. direktor Fonda, Riad Kremić.
Na sastanku s premijerom Lendom, dogovoreno je da će se naglasak staviti i na kontrolu naplate posebnog doprinosa u KSB, kako je regulirano čl. 18. i 19. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (“Sl. novine FBiH”, broj: 09/10).
Premijer Lendo iskazao je svoju podršku radu Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, te je dogovoreno i niz aktivnosti koje će Vlada KSB u narednom periodu pokrenuti zajedno s Fondom.
Sukladno Izbornom zakonu BiH i Naputku o postupku ždrijebanja političkih subjekata za utvrđivanje redoslijeda na glasačkom listiću, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine je na 34. sjednici održanoj danas, usvojilo Odluku o određivanju redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za Opće izbore 2022. godine.
Sastavni dio usvojene odluke je Zapisnik sa ždrijebanja kojeg je Središnje izborno povjerenstvo BiH provelo 22.7.2022. godine.
Odluka o određivanju redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za Opće izbore 2022. godine je objavljena na web stranici Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, www.izbori.ba i smatrat će se da je danom objavljivanja ista dostavljena svim ovjerenim političkim subjektima.
Određeni redoslijed političkih subjekata na gasačkom listiću za Opće izbore 2022. godine možete pogledati ovdje.
Zenički bi rudari danas mogli prekinuti generalni štrajk, u koji su stupili u ponedjeljak, te se već u drugoj smjeni spustiti u svoje jame u pogonima “Raspotočje” i “Stara jama”- najavio je u izjavi za Fenu predsjednik Sindikata Zavisnog društva Rudnici mrkog uglja Zenica Elvedin Avdić.
Sindikat je upravo održao novi sastanak te su donijeli odluku da će, ako im danas bude uplaćena plaća i nakanda za topli obrok za mjesec lipanj, prekinuti štrajk te početi raditi.
– Nadamo se da će se danas završiti. Mi smo jučer vidjeli da su oni nas čitavo vrijeme lagali, jer nam je govoreno da je jedina prepreka blokada računa od strane Gradske uprave Grada Zenica. Međutim, prekjučer se to riješilo, a jučer su bila neka nova dešavanja za koje nama nisu rekli. Nismo znali, ali nadam se da će se danas to završiti, jer je naš direktor otišao u Sarajevo. Jutros je, u pola devet, bila sjednica Upravnog odbora (vladajućeg društva Javno poduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine) pa se nadam da su odobrili pare, dok je on otišao da to završi – napominje Avdić.
Čim se direktor Mensur Hukić vrati iz Sarajeva te novac bude na računima rudara, Avdić najavljuje da se vraćaju na posao.
– Ja se nadam da bi druga smjena danas mogla početi raditi. Vidjet ćemo- kaže Avdić.
Osim blokade od strane Grada Zenice na osnovu duga za kamate za ranije isplaćenu glavnicu duga za komunalno-gradsko zemljište (KGZ), račun poduzeća bio je blokiran i na osnovu izvršnih sudskih presuda od strane radnika.
Avdić napominje kako se “ne radi o velikom iznosu”, odnosno da je dug po tom osnovu oko 350.000 KM; ali da su rudari dolazili kako bi potpisali sporazum o deblokadi računa. Ne zna, kaže, da li su do sada svi i potpisali, ali dodaje kako je ovog puta račun blokiralo i osam radnika.
Lizzo, trostruka dobitnika Grammyja, kraljica TikToka i multi-platinasta američka reperica, pjesnikinja i flautistica, objavila je iščekivani novi studijski album “Special” koji čini 12 pjesama.
Album uključuje i fokus singl “2 B Loved (Am I Ready)” u produkciji Maxa Martina te uzbudljivu naslovnu pjesmu “Special”.
Album su producirali nagrađivani hitmejkeri, njezin dugogodišnji suradnik Ricky Reed, Mark Ronson (Adele, Lady Gaga, Miley Cyrus), Max Martin (The Weeknd, Coldplay, Britney Spears) i Benny Blanco (Rihanna, Katy Perry, Maroon 5).
Novo izdanje “Special” uključuje i mega hit “About Damn Time” koji se trenutno nalazi na drugom mjestu Billboard Hot 100 ljestvice te na šestom mjestu hrvatskog Airplay Radio Charta, ljestvice najemitiranijih stranih singlova u domaćem eteru. Hit je između ostalog rezultirao i s preko 5 milijuna kreiranih videa na TikToku, čime je pjesma zasjela na prvom mjestu na TikToku u Americi.
Lubenica je omiljeno voće tijekom ljetnih mjeseci, posebno rashlađena, slatka i osvježavajuća. Ponekad se zanesemo i pitamo se nije li previše lubenice za jednu porciju, no lubenica je bogata vodom, pa nam tijekom vrućina itekako odgovara.
Lubenica – voće ili povrće
Oko pitanja je li lubenica voće ili povrće mogla bi se napraviti prava rasprava. Dok jedni tvrde da je lubenica voće zbog slatkog okusa, drugi ističu da je povrće zbog količine vode ili zato što raste na zemlji.
Kako bismo odgovorili na ovo pitanje koje izaziva dilemu i polemiku, najprije moramo razumjeti zašto uopće biljke dijelimo na voće i povrće. Naime, postoje dvije kategorizacije voća i povrća:
kulinarska
botanička.
Kulinarska podjela voća i povrća radi razliku temeljem okusa i ide li biljka uz glavno jelo ili pak služi više za desert. Tako sve slatke plodove koji se najčešće termički ne obrađuju i jedu se za desert ubrajaju u voće. S druge strane, plodove podložne termičkoj obradi, gorkog ili okusa koji nije sladak te sve ono što ide uz glavno jelo smatraju povrćem.
Botanička podjela više je konkretnija i uzima u obzir rast biljke, jestivost njezinih dijelova i je li biljka jednogodišnja ili višegodišnja. Tako botaničari u povrće ubrajaju jednogodišnje biljke, što znači da se svake godine iznova sade.
Osim toga, kod povrća, osim ploda, možemo jesti i druge dijelove poput listova, korijena, stabljike ili gomolja. U voće se ubrajaju višegodišnje biljke što znači da, kada ih jednom posadimo, ne moramo ih saditi ponovno, već uživamo u plodovima iz godine u godinu, naravno, ovisno o vremenskim prilikama.
Osim toga, botaničari voće kategoriziraju po jestivom plodu koje je niknulo iz sjemenke ili cvijeta, dok se ostali dijelovi ne jedu. U svakodnevnom govoru lubenicu nazivamo voćem. No, kategorizira li se lubenica isto prema botaničkim i kulinarskim kriterijima?
Lubenica je jednogodišnja biljka iz porodice tikvenjača u koju spadaju i, primjerice, krastavci i dinje. Osim unutrašnjosti, jestiva je i kora lubenice. Dakle, s botaničkog stajališta lubenica je povrće.
S kulinarskog stajališta lubenica je voće jer je slatkog okusa, jede se kao desert i ne obrađuje se termički. Sasvim je u redu reći da je lubenica i voće i povrće, a ako se netko ne slaže s vama, pojasnite mu različite kriterije. Tako s kulinarskog aspekta lubenica biva voće, a s botaničkog aspekta povrće.
FOTO: Shutterstock
Lubenica – zdravlje
Znamo da je voće i povrće zdravo i svakodnevno poželjno u našoj prehrani. No, zašto je lubenica zdrava? Kad je u pitanju lubenica, nutritivna vrijednost izgledao ovako:
lubenica – kalorije u 100 g: 30 kcal
0,61 g proteina
7,55 g ugljikohidrata
0,15 g masti
6,20 g šećera
91,45 g vode.
Lubenica – vitamini
Lubenica je bogata vitaminima C, A i onima B skupine (B1, B5, B6, B7), bakrom, likopenom, aminokiselinom citrulin, magnezijem i kalijem. Osim toga, više od 90 % lubenice čini voda što pridonosi hidrataciji organizma.
Likopen se, osim u lubenici, nalazi i u rajčici, a budući da ga lubenica sadrži više te sadrži i vitamin C, lubenica djeluje antioksidativno te povoljno na krvožilni sustav.
Osim mesnatog djela, jestive su i koštice od lubenice. No, prilikom konzumacije koštica valja biti oprezan, posebice ako patite od Chronove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Sjemenke je bolje jesti mljevene, a mlade bijele sjemenke možete izravno konzumirati.
FOTO: Shutterstock
Lubenica – kalorije i dijeta
Ako se pitate deblja li lubenica, tada već pregledom nutritivne vrijednosti lubenice i koliko kalorija ima lubenica shvaćamo da spada u namirnice s vrlo malo kalorija, dakle svega 30 kcal na 100 g. Ne deblja ni jedna namirnica sama po sebi, već se uvijek gleda ukupni kalorijski unos kroz dan iz svih namirnica.
Kad je u pitanju lubenica, kalorije ne bi trebale biti problem. Lubenica je zapravo idealna za dijetu i mršavljenje jer će dati osjećaj sitosti, a unijet ćete vrlo malo kalorija. Idealan je međuobrok i najčešće u njoj uživamo bez drugih dodataka. Ako se pitate kad jesti lubenicu, to ovisi o vama i vašoj probavi.
Neki mogu jesti lubenicu samo kao međuobrok izbjegavajući kombiniranje s drugim namirnicama, neki će je dodati u voćnu salatu s drugim vrstama voća, a neki će je konzumirati sa sirom. Neki se žale da lubenica i proljev idu zajedno, no to ovisi o vašoj crijevnoj mikroflori. Ako patite od proljeva, tada na neko vrijeme prestanite s konzumacijom namirnica bogatih vodom.
Lubenica – kalorije i šećer
Nažalost, voće ponekad dolazi na loš glas zbog sadržaja šećera. No, voće spada u nutritivno bogate i većinom niskokalorične namirnice koje su svakodnevno poželjne u prehrani. Na 100 g lubenica sadrži oko šest grama šećera, a preporuka za dnevni unos šećera je između 30 i 50 g.
Čak i da pojedete 300 g lubenice, unijeli ste manje od 20 g šećera iz lubenice. Ako vas brine šećer, tada radije brinite o dodanom i konzumnom šećeru, a ne o prirodno prisutnom šećeru u voću.
FOTO: Shutterstock
Lubenica – glikemijski indeks
Nažalost, mnogi krivo tumače glikemijski indeks zbog čega se na listi nađu namirnice nepoželjne baš zbog glikemijskog indeksa zanemarujući ukupnu nutritivnu vrijednost namirnice.
Glikemijski indeks se proteže na ljestvici od 0 do 100, pri čemu je:
1 – 55 niski GI
56 – 69 umjereni GI
70 – 100 visoki GI.
Glikemijski indeks se računa tako da se mjeri porast glukoze u krvi nakon što je prošlo dva sata od konzumacije 50 g glukoze. Njegovo mjerenje provedeno je u strogim laboratorijskim uvjetima i odnosi se na 50 g ugljikohidrata, odnosno glukoze, a ne na pet grama ili neki drugi iznos.
Isto tako, pokazalo se da, ako ponovimo mjerenje GI-a jedne te iste namirnice, možemo dobiti različite rezultate. Glikemijski indeks ne uzima u obzir nutritivnu vrijednost namirnice, a nagli skok glukoze u krvi lako je spriječiti dodatkom vlakana i proteina. Glikemijski indeks nije izračunat za namirnice u kombinaciji s drugim namirnicama, već zasebno za tu namirnicu.
Glikemijski indeks tako nije mjera kvalitete namirnice, a prvenstveno je bio usmjeren na osobe oboljele od dijabetesa. Dakle, da bismo mogli odrediti GI lubenice, trebali bismo unijeti 50 g šećera iz lubenice, a to je 830 g lubenice. Podsjetimo se, lubenica na 100 g ima svega šest grama šećera. Zato se ne obazirite na glikemijski indeks i uživajte u lubenici.
Dakle, GI koji možete naći u tablicama na internetu za lubenicu u iznosu od 75 odnosi se na 50 g šećera u lubenici, a kao što smo rekli, to je više od 800 g lubenice pojedene natašte. GI od 75 ne odnosi se na šest grama šećera u lubenici od 100 g.
Sadnja lubenica ovisi o vrsti. Neke vrste lubenica, odnosno hibridne sorte lubenica su:
Crimstar F1
Pannonia F1
Romanza F1
Crisby F1
Top Gun F1
Farao F1
Lady F1
Paladin F1
Madera F1.
Sadnja lubenica vrši se tijekom proljeća. Za uzgoj lubenica služe sjemenke ili presadnica lubenica. Lubenice se mogu uzgajati na otvorenom, u tunelu ili zaštićenom prostoru. Ako sadite lubenice na otvorenom, krenite s pripremom tla.
Tlo izorajte u jesen jer zbijena i vlažna tla nisu idealni uvjeti za uzgoj lubenica. Ako je tlo plodno, tada posadite sjeme lubenice gušće tako da stavite po tri sjemenke u svaku rupu na dubini od otprilike tri centimetra. Da bi biljka nikla iz sjemena, minimalna temperatura treba biti 15 °C. Izbjegavajte oblačno vrijeme tijekom sadnje jer lubenica treba dovoljno svjetla.
Zalijevanje lubenica se vrši jednom tjedno, tada slobodno zalijete obilno lubenicu. Obrezivanje lubenica odnosi se na bočne grane koje se ukrštaju s drugim granama. Lubenici treba dovoljno prostora za rast. Bočne grane sijeku se uz glavnu granu. Kad su u pitanju sadnice lubenica, cijena se kreće oko 17 kuna.
FOTO: Shutterstock
Lubenica – cijena
Cijena lubenice u trgovini kreće se oko šest kuna po kilogramu, a mini lubenice po komadu oko 18 kuna. No, glavno pitanje kada dođemo na odjel voća i povrća u potrazi za lubenicom je kako odabrati lubenicu. Vodite se izgledom, pa tako lubenica treba biti tamno zelena, bez pukotina, a onda i teška što ukazuje na visoki sadržaj vode. Odaberite najtežu lubenicu.
Ako ste jedni od onih koji “kucaju” po lubenici, ako želite odabrati pravu sočnu lubenicu, trebate prepoznati duboki zvuk. Također, obratite pažnju na peteljku koja treba biti više suha što ukazuje da je lubenica ubrana kada je više dozrela.
Općinski sud u Bugojnu osudio je muškarca M.K. na tri mjeseca zatvora jer je prutom istukao svog maloljetnog sina.
On je osuđen jer je u obiteljskoj kući kući, koja se nalazi u ulici 707. Slavne brdske brigade u Donjem Vakufu, “drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio mir i tjelesnu cjelovitost svog maloljetnog sina E.K.”
Otac je dobio poruku od sinove razrednice da se dječak neprimjereno ponaša prema djevojčici iz razreda, tražeći da porazgovara sa sinom, te da uputi ispriku djevojčici zbog svog ponašanja.
On je tada natjerao drugog sina I.K. da mu donese prut, a nakon toga je udarao E.K. i tom prilikom nanio mu lake tjelesne povrede u vidu masnica u predjelu desne ruke, desne strane rebara, te u predjelu lijeve butine. Time je počinio krivično djelo “Nasilje u obitelji”.
Za to vrijeme sin je vrištao, te oca molio da ga prestane tući.
M. K. je po zanimanju šumski tehničar, zaposlen u Šumariji, oženjen, otac troje djece.
