Dragana Sivonjić

FOTO: Završen “Ljetni košarkaški kamp – Moj Prvi koš”

Proteklog vikenda završen je “Ljetni košarkaški kamp – Moj Prvi koš”.

Tijekom dva tjedna, koliko je trajao kamp, za 33 polaznika bilo je organizirano 16 treninga, koje je u djelo provelo 7 trenera.

Tri gosta kampa podijelili su nebrojeno savjeta, odgovarali na veliki broj pitanja i s puno strpljenja fotografirali se s mladim košarkašima i košarkašicama.

Na završnom treningu, u šest finala dobili smo i pobjednike u tri pripremljena natjecanja.

U natjecanju šutiranja slobodnih bacanja u starijoj grupi Yao Xin Lin pobijedio je Anteu Radoš, a u mlađoj grupi, Predrag Pušelja pobijedio je Marka Kajića.

U natjecanju “šutiranje”, u starijoj grupi, Jakov Matošević pobijedio je Ivu Ančić, a u mlađoj grupi Laura Sučić pobijedila je Janicu Barišić.

U natjecanju “skills challange”, u starijoj grupi Yao Xin Lin pobijedio je Filipa Omazića, a u mlađoj grupi Predrag Pušelja pobijedio je Mihaela Marića.

Svi pobjednici nagrađeni su zlatnom medaljom, košarkaškom loptom i bocom za vodu “Prvi koš”.

Svi polaznici kampa za aktivno sudjelovanje dobili su posebno dizajniranu diplomu kampa, rad Stjepana Petrovića.

Natječaj za prijam studenata u studentski dom FONSS u Sarajevu

Fondacija za stipendiranje studenata FONSS raspisuje natječaj za prijam studenata u studentski dom FONSS u Sarajevu, u akademskoj 2022./2023.

Na natječaj se mogu prijaviti samo studenti na redovitom studiju, kao i oni koji su imali uzorno ponašanje za vrijeme svih četiriju godina srednje škole. Prilikom prijma uzet će se u razmatranje i socijalne prilike, ozbiljnost i redovitost studija.

Kada je riječ o potrebnoj dokumentaciji, svi kandidati trebaju dostaviti:
• Popunjen obrazac za prijam u dom (može se preuzeti na mrežnoj stranici mladicentar.org ili osobno u prostorijama Centra za mlade Ivan Pavao II.)
• Preslika osobne iskaznice ili CIPS potvrda
• Zamolba s kratkim životopisom
• Uvjerenje visokoškolske ustanove da je osoba redovit student u akademskoj 2022./2023., s prijepisom ocjena o svim položenim ispitima te izračunatim prosjekom (ovjeren obrazac uvjerenja s fakulteta)
• Za studente koji upisuju prvu godinu studija potrebne su ovjerene preslike svjedodžbi svih četiriju godina i završnog (maturskog) ispita, te potvrda ili otiskana rang-lista kao dokaz o upisu na fakultet
• Ovjerena kućna lista
• Potvrda o primanjima obitelji: potvrda o visini zadnje plaće (preslika zadnjeg izreska plaće), preslika zadnjeg izreska mirovine, potvrda o neuposlenosti (ureda za zapošljavanje) ili dokaz o nekom drugom izvoru primanja (ovjerena izjava o tome čime se obitelj uzdržava – npr. socijalne pomoći ili iz nekog drugog izvora prihoda)
• Potvrda o stupnju invalidnosti koju izdaje nadležno povjerenstvo (osobna, za roditelja ili staratelja)
• Potvrde ili preporuke nadležnih osoba i institucija za one koji su u posljednjih 12 mjeseci obavljali volonterski rad
• Potvrda visokoškolske ustanove o studiranju brata/sestre – ako studira izvan mjesta boravišta.

Prijave za natječaj s potpunom dokumentacijom primaju se do 12. rujna 2022., a potrebno ih je poslati, s naglaskom o natječaju za studentski dom, na adresu:
Nadbiskupijski centar za pastoral mladih Ivan Pavao II.
Gatačka 18
71 000 Sarajevo

Obrazac za prijavu potrebno je otiskati, popuniti i poslati poštom zajedno s gore navedenom dokumentacijom. Sve dokumente potrebno je poslati i u online formatu (skenirane) na adresu studentskidom.fonss@gmail.com.

Detaljnije informacije mogu se dobiti na telefon 063/304-318 ili na prethodno navedenu elektronsku poštu. Povjerenstvo za prijam studenata napravit će rang-listu primljenih studenata koja će biti objavljena na mladicentar.org u roku od 10 dana po zatvaranju natječaja. Svi studenti koji budu primljeni, putem elektronske pošte bit će obaviješteni o svim važnim informacijama.

(NCM/ J.P., KT)

Hoće li bh. prijevoznici i građani satima čekati prelazak granice nakon ulaska Hrvatske u Schengen

Nakon što Hrvatska uđe u schengenski prostor, bh. prijevoznici suočit će se s nizom poteškoća. Vlasti već trebaju početi raditi na iznalaženju načina smanjenja gužvi na graničnim prijelazima.

Teretna vozila koja prevoze robu iz BiH u zemlje Europske unije, mogla bi u kolonama čekati i do deset sati nakon što Hrvatska uđe u Schengen. O detaljima svih poteškoća s kojima će se prijevoznici suočiti ukoliko vlast odmah ne krene s planiranjem procesa prilagodbe, pitali smo predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Ulazak Republike Hrvatske u Schengen je novi izazov s kojim će se BiH suočiti i sasvim je opravdana bojazan da će ovo dodatno zakomplicirati trenutnu situaciju na graničnim prijelazima u aspektu prekograničnog režima roba, ali i putnika”, kazao je za Klix.ba dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.

Istakao je kako su velike gužve teretnih vozila odavno prisutne na graničnim prijelazima te da će ulaskom Hrvatske u Schengen one nesumnjivo biti još veće ukoliko se ne izvrši pravovremeni proces prilagodbi.

“BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga je Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane privrednike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas čeka”, naglasio je.

Iskustva Hrvatske i Slovenije, ističe Vuković, trebaju ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola.

“To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača gdje imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći.. Razlog tome je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15”, ističe Vuković.

To u praksi znači da ukoliko u 16 sati dođete na granični prijelaz, morate čekati do sutra ujutro.

“To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, kazao nam je.

Vanjskotrgovinska komora je prema riječima Vukovića na sebe preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih donositeljima odluka. Podsjetio je na pandemijske okolnosti kada su bila otvorena samo tri granična prijelaza za robe te da je bilo situacija kada je u koloni bilo i po 150 kamiona.

“Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuje se veliki pritisak. Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom koja u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi oko 3,7 milijardi KM, 72 posto bh. roba izvozi se na tržište EU-a, preko Hrvatske. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5 do 10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme”, upozorio je.

Naglasio je kako se ne zna šta će se konkretno događati, ali da su nadležni u BiH obvezni analizirati koji su to prijelazi najbolji za BiH, te koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja.

“Da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz BiH u Hrvatsku, te da je u 2021. godini veći za oko 40 posto u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini”, zaključio je Vidović.

I građani mogu očekivati duža čekanja na granicama s Hrvatskom.

S izazovima dugih čekanja na prelazak granice suočit će se i građani. Već su najavljena duža čekanja prilikom ulaska u Schengen zonu te detaljniji pregledi na granicama.

“Konkretno, očekujemo duža zadržavanja na graničnim prijelazima zbog detaljnijih kontrola. Kao što znate, između Hrvatske i Slovenije neće postojati čvrsta granica kao što je to sad slučaj, i mi očekujemo, a tako su nam i najavili iz Granične policije Republike Hrvatske da će pregledi biti detaljniji”, kazao je za Klix. ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu putnika VTK BIH Saudin Parić.

Očekuju da će do kraja godine režim kontrola na granicama s Hrvatskom već biti strožiji jer i službenicima Granične policije Hrvatske je potrebno vrijeme za provedbu proceduru ulaska u Schengen.

Hoće li bh. vlasti nešto konkretno uraditi ili će Hrvatska u Schengenu postati noćna mora za vozače i privrednike, pokazat će period koji slijedi.

(klix.ba)

Blagdan je Gospe od Anđela

Na svetkovinu Gospe od Anđela, u svim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni, ako danas pohode franjevačku ili župnu crkvu ili katedralu.

Na blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza, franjevci se, prema predaji, sjećaju obraćenja Sv. Franje iz 1208. u Porcijunkuli, u talijanskom Asizu.

Blagdan Gospe od Anđela, kada se franjevci spominju obraćenja sv. Franje koje se dogodilo godine 1208. u Porcijunkuli, postao je važnim trenutkom pomirbe za vjernike da poput Franje mogu doživjeti Gospodinovo milosrđe. Prema predaji, sveti je Franjo 2. kolovoza 1208. god., u crkvici Svete Marije od Anđela u Asizu, doživio svoje obraćenje, a taj trenutak njegova potpunog obraćenja i oblačenja novoga čovjeka u pavlovskom smislu, slavi se liturgijski 2. kolovoza, posebno među franjevcima, na blagdan Gospe od Anđela ili Porcijunkule (prema crkvici u kojoj se ta promjena zbila). I danas ta crkva postoji, a nalazi se unutar bazilike Svete Marije Anđeoske, koju je dao izgraditi papa Pio V. u 16. st., a papa Pio X. (19./20.st) ju je uzdigao na čast papinske bazilike i predstavlja najvažniju crkvu Franjevačkog reda.

Predaja također kaže kako je radost oslobođenja od grijeha, koju je tada osjetio, sv. Franjo htio prenijeti na sve druge, pa se u njemu rodila ideja da moli tadašnjega papu Honorija III. da tu crkvu učini crkvom potpunog oprosta od vremenitih kazni, što je papa i učinio 1216. god. Kasnije je određeno da se potpuni oprost na blagdan Gospe od Anđela, koji se naziva i porcijunkulski oprost, može dobiti i u bilo kojoj franjevačkoj crkvi, u vremenu od podne 1. kolovoza do ponoći 2. kolovoza, ali uz uvjet da se, osim pohoda franjevačkoj crkvi, osoba skrušeno ispovjedi, pričesti i izmoli Vjerovanje, Očenaš i pomoli se na nakanu Svetog Oca.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji samo jedna župa ima Gospu od Anđela kao nebesku zaštitnicu: Gornja Tramošnica u blizini Gradačca, a nama najbliža filijalna crkva, posvećena Gospi od Anđela, je u Zabilju.

Sutra na travničkoj tvrđavi mega koncert Dženana Lončarevića

Travnik Summer Fest vam ovo ljeto na tvrđavu Stari grad dovodi regionalne glazbene zvijezde.

Nakon vrhunskog rock koncerta grupe Van Gogh, sutra (srijeda) na tvrđavi u Travniku nastupa pop rock zvijezda Dženan Lončarević.

Prvobitno je koncert trebao biti održan 23.7., ali je zbog bolesti pjevača otkazan, no, na radost brojne publike, održat će se u srijedu, 3.8., s početkom u 20 sati.

Ulaznice kupljene za stari termin vrijede i za novi datum, a u prodaji su i dodatne ulaznice, koje po cijeni od 10 KM možete kupiti na prodajnim mjestima u Travniku, a to su Autobusni kolodvor, Zavičajni muzej i caffe Tron, te na Kupikartu.ba.

Dođite i svi zajedno uživajmo u prekrasnom ambijentu tvrđave i prekrasnom glasu Dženana Lončarevića.

Evo kako do turističkih vaučera Vlade FBiH

Ministarstvo turizma i okoliša Federacije Bosne i Hercegovine objavilo je pravila i uvjete procesa kupovine turističkih paketa u okviru programa turističkih vaučera Vlade Federacije BiH.

Iz Ministarstva su naveli da prodaja paketa u okviru programa turističkih vaučera Vlade FBiH počinje 8. kolovoza i traje do utroška raspoloživih sredstava u iznosu od dva milijuna KM, odnosno najkasnije do 30. prosinca 2022. godine.

Navodi se da je na raspolaganju 10.000 vaučera, a svaka od tri odabrane elektronske platforme – citydeal.ba, ekupon.ba i odmoriubih.ba – putem kojih se realizira ovaj program na raspolaganje je dobila trećinu od ukupnog broja.

– Turistički vaučer nije dostupan u fizičkom obliku, formi promo koda ili sličnoj, ne može se čuvati, prenositi, pokloniti ili prodati. Turistički vaučer se aktivira prilikom kupovine jednog od turističkih paketa kreiranih u okviru ovog programa, u vidu popusta od 200,00 KM prilikom obračuna finalne cijene paketa u procesu kupovine. Završetkom kupovine paketa uz popust od 200,00 KM kupac je iskoristio svoj turistički vaučer – naveli su iz Federalnog ministarstva turizma i okoliša. 

Istaknuto je da nije moguća rezervacija vaučera za određenu osobu ili neku buduću kupovinu.

Kupovinom jednog paketa korisnik će utrošiti jedan vaučer. Stoga, prvih 10.000 kupaca koji imaju pravo na korištenje turističkih vaučera Vlade Federacije BiH ostvarit će mogućnost kupovine paketa iz ovog programa, uz popust od 200,00 KM – dodaju iz Ministarstva.

Minimalna cijena pojedinačnog turističkog paketa iznosi 250,00 KM, te kupac prilikom kupovine mora minimalno doplatiti 50,00 KM ili više, u slučaju da je cijena paketa viša (npr., ukoliko je cijena paketa 430,00 KM, kupcu će biti odobren popust od 200,00 KM na ime turističkog vaučera, a mora doplatiti 230,00 KM da bi završio kupovinu).

(avaz.ba)

Zakazana 134. sjednica Vlade Kantona Središnja Bosna

U četvrtak, 4. kolovoza 2022. godine bit će održana 134. sjednica Vlade Kantona Središnja Bosna.



DNEVNI RED

1. Zapisnik sa 133. sjednice Vlade KSB – tajnik Vlade
2. Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana KSB za razdoblje 2005. – 2025. godina – Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova
3. Utvrđivanje mišljenja na korekcije Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o nabavci, držanju i nošenju oružja i streljiva – Ministarstvo unutarnjih poslova
4. Prijedlog odluke o raspodjeli dijela sredstava s pozicije „Subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima – poticaji gospodarstvu“ za 2022. godinu – Ministarstvo gospodarstva
5. Prijedlog odluke o izdvajanju dijela sredstava za zdravstvenu zaštitu životinja za epizootiološko područje KSB – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
6. Prijedlog odluke o isplati štete od zaštićene divljači (srndaća) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
7. Prijedlog odluke o isplati štete od zaštićene divljači (medvjeda) – Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
8. Prijedlog odluke o izdvajanju sredstava za nabavku ronilačke opreme – Kantonalna uprava za civilnu zaštitu
9. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za nabavku kamera za video nadzor – Ministarstvo unutarnjih poslova
10. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za nabavku usluga revizije projekata za CIPS lokacije u PS Kiseljak, PS Fojnica i PS Busovača – Ministarstvo unutarnjih poslova
11. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na utvrđenu rang listu prihvatljivih ponuda za adaptaciju prostorija u Općinskom sudu u Travniku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
12. Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na utvrđenu rang listu prihvatljivih ponuda za nabavku opreme Jedinici za specijalističku podršku – Ministarstvo unutarnjih poslova
13. Suglasnost za pokretanje postupka za nabavku roba za potrebe Općinskog suda u Kiseljaku – Ministarstvo pravosuđa i uprave
a) za nabavku računarske opreme
b) za nabavku klima uređaja
14. Suglasnost za isplatu naknada po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima za mjesec srpanj 2022. godine – Kantonalna uprava za branitelje
15. Izvještaj o korištenju sredstava tekuće zalihe Vlade, premijera Kantona i ministrice financija za prvo polugodište 2022. godine – Ministarstvo financija
16. Izvještaj o radu inspekcija za prvu sjednicu u mjesecu kolovozu 2022. godine – Stručna služba Vlade
a) Ministarstvo unutarnjih poslova
b) Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (2x)
17. Izvještaji o realizaciji zaključaka Vlade za prvu sjednicu u mjesecu kolovozu 2022. godine – Stručna služba Vlade
a) Ministarstvo gospodarstva

PREMIJER KANTONA,
Tahir Lendo, dipl.ing.

Električni romobili opravdani s aspekta zaštite okoliša; regulirati njihovo sudjelovanje u prometu

Nagla ekspanzija električnih romobila kao vrste prijevoznih sredstava natjerala je i zakonodavce da razmišljaju o temi reguliranja prometa za tu vrstu sudionika u prometu.

U različitim zemljama ili regijama pojavljuju se različite prakse i načini regulacije te vrste prijevoza.

– Suština jeste da je s aspekta zaštite životne sredine ova vrsta prijevoza svakako opravdana. Do problema dolazi kada se treba regulirati ponašanje u prometu vozača električnih romobila u odnosu na druge sudionike u prometu, kao što su pješaci, biciklisti ili vozači automobila – rečeno je Feni u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH.

Navode da je preduvjet za daljnji razvoj prijevoza tim prijevoznim sredstvima da se unaprijedi infrastruktura koju koriste vozači električnih romobila, kako ona ne bi bila na štetu pješaka ili biciklista.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH zaprima inicijative da se ova oblast regulira Zakonom o osnovama sigurnosti prometa na putovima u BiH, te je zbog tih, ali i drugih inicijativa formirana radna skupina za izradu nacrta tog zakona.

– S jedne strane, i vozači električnih romobila su sudionici u prometu i postoje zakonske odredbe koje se samom tom činjenicom tiču i ove vrste prevoza. Postoje odredbe kojih su dužni da se pridržavaju i vozači električnih romobila. U ovom trenutku, Zakon o osnovama sigurnosti prometa na putovima u BiH ne poznaje kategoriju električni romobil, već po definicijama koje su trenutno prisutne u Zakonu ova kategorija najbliža je definiciji mopeda, za koji su propisana zakonska ograničenja – pojašnjavaju iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.

Dakle, napominju da ono što je najvažnije jeste da se primjenom zakonskih odredbi osigura jasno i precizno reguliranje te vrste sudionika u prometu, te da se pri tom ne naruši daljnji razvoj te vrste prijevoza.

Smatraju da su osnovna pitanja na koja treba dati odgovore starosna granica za korištenje električnog romobila, obveza posjedovanja kacige, potencijalna zabrana korištenja noću, dozvoljena brzina kretanja, vrsta infrastrukture kojom ta vozila mogu da se kreću, zabrana prijevoza drugih osoba i sl.

– Svjesni smo da nedostatak regulacije može dovesti do povećanja štetnih posljedica u prometu, ali da isto tako prevelika regulacija može dovesti do odustajanja vozača od te vrste prijevoza. Zbog svih tih elemenata Ministarstvo vrlo obazrivo pristupa realizaciji izrade prijedloga izmjena i dopuna Zakona, prateći prakse u razvijenim zemljama, te vodeći računa o trenutnom stanju infrastrukture u Bosni i Hercegovini – rečeno je Feni u tom Ministarstvu.

MUP KSB: Policiji prijavljeno šest prometnih nesreća

Tijekom protekla 24 sata na području Kantona Središnja Bosna prijavljena su dva krivična djela.

JAVNI RED I MIR

Evidentirano je šest slučaja narušavanja javnog reda i mira.

SIGURNOST PROMETA

Evidentirano je šest prometnih nesreća u kojima nije bilo povrijeđenih osoba.

Zbog različitih prekršaja iz oblasti prometa uručeno je ukupno 207 prekršajnih naloga, od kojih su 42 naloga uručena zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.

(URED KOMESARA)

Najčešće greške koje radimo, a koje smanjuju vijek trajanja mobitela

Mobiteli su postali potreba, ne možemo zamisliti ni jedan dan bez njih. Korištenje mobitela postala je naša svakodnevica, ali tijekom uporabe povećava se broj smetnji i oštećenja na mobitelu.

Za dulji vijek trajanja mobitela potrebno je pravilno održavanje. Jedna od najvažnijih stvari jest znati kako ga pravilno puniti, ali i koje pogreške izbjegavati, prenosi Večernji list.

Ovo su najčešće pogreške koje ljudi rade s mobitelima te im tako smanjuju vijek trajanja:

Ostavljanje punjača u utičnici
Punjač ostavljen u utičnici ne samo da vodi do većih računa za struju, već je i vrlo opasan. Transformator oslobađa toplinu, a povećanje topline može dovesti do požara ili kratkog spoja transformatora koji može prouzročiti požar.

Pražnjenje baterije do kraja te punjenje do 100 posto
Baterije u mobitelima napravljene su na bazi litija i rade u ciklusima punjenja. Ako ostavite bateriju da se polako prazni do kraja, polako uništavate svoj uređaj. Također ne biste trebali puniti do 100 posto, a ni ostavljati mobitel na punjaču dulje od toga. Punjenje do kraja zapravo skraćuje vijek trajanja zbog određenog broja ciklusa punjenja. Uz to, ostavljanje mobitela preko noći na punjaču vodi do većeg računa za struju, remećenja ciklusa punjenja i pregrijavanja uređaja.

Korištenje mobitela tijekom punjenja
Pražnjenje baterije dok se puni stvara veliki pritisak na bateriju. Ako trebate nešto napraviti na mobitelu, maknite ga s punjača, a kada ste gotovi, ponovno ga stavite na punjenje.

Zaključno: Glavno pravilo je da mobitel do kraja napunite jednom mjesečno, te da vam baterija na dnevnoj bazi bude napunjena između 20 i 80 posto.

(dnevno.ba)