Dragana Sivonjić

Najhladnija nastanjena mjesta na svijetu: Na -50°C u šatoru

Rusiju je okovala ledena zima. Temperature u Moskvi spustile su se ispod -20°C, a na sjeveroistoku Sibira, u Jakutiji, gdje su najhladnija nastanjena mjesta na svijetu, ovih dana bilježi se i -50°C.

No, takve su temperature ondje uobičajene. Prije dva tjedna grupica hrabrih plivača u Ojmjakonu na -47°C odlučila pokazati što znači čeličenje.

Godine 2013. u tom istom, najhladnijem naseljenom mjestu na Zemlji, zabilježena su čak -72°C. Ovih dana bilježi se oko -50°C, i to diljem hladne Jakutije.

– Takvo hladno vrijeme, takvu maglu, nazivamo “uvjetima ograničene vidljivosti”. Zračna luka sada radi ovisno o tome kakvo je vrijeme, objasnila je Sargilana Sardar, glasnogovornica zračne luke u Jakutsku, javlja HRT.

Prosječna temperatura u Jakutsku je -40°C. Onima koji nisu naviknuti na takve uvjete života, uistinu je nevjerojatno vidjeti da netko živi u šatoru. – Svi su šokirani. Zar je moguće živjeti u šatoru na -50°C, zimi u Jakutiji? Pa moguće je, lako je. Moja braća i sestre uzgajivači su sobova, a u ovo doba godine svi žive u šatorima, istaknuo je Afanasij Sleptsov, stanovnik Jakutska.

Iako ova prostranstva najčešće uopće nisu naseljena, oni koji su rođeni šest sati leta od Moskve zdravi su kao dren i dožive duboku starost. Zemlja je to savršeno čiste vode i čistog zraka. Hrana je u Jakutiji zdrava i mnogo je stogodišnjaka. Prednosti su to života na sjeveru ako ste se naviknuli na temperature od kojih se mnogima – ledi krv u žilama.

(www.vecernji.ba)

Austrija uvodi nove restrikcije u cilju sprečavanja širenja omikrona

Austrija je objavila niz novih restrikcija u srijedu u cilju usporavanja širenja omikron varijante, među kojima su ranije zatvaranje restorana i uvođenje strožih zahtijeva za ulazak u zemlju ljudima iz zemalja u kojima je ta varijanta koronavirusa već dominantna.

– Omikron predstavlja novi epidemiološki izazov. Ono što znamo je da se omikron brzo širi i da trebamo brzo i djelovati – izjavila je Katharina Reich, jedna od čelnica novog kriznog tima za borbu protiv koronavirusa, nakon sastanka između nacionalnih čelnika i državnih guvernera.

Austrija je u boljoj poziciji od brojnih europskih zemalja kada je riječ o suprotstavljanju novoj varijanti virusa. Suočavajući se s snažnim valom zaraza u studenom, ta je zemlja uvela trotjedni lockdown kako bi oborila broj zaraženih.

Kao rezultat tih restrikcija, koje su ukinute 12. prosinca za cijepljene, ali su ostale na snazi za one koji nisu cijepljeni, broj zaraženih još je u opadanju.

U srijedu je sedmodnevna stopa novozaraženih iznosila 188.1 na 100.000 stanovnika, opadajući s vrhunca od 1.100 zaraženih na 100.000 ljudi krajem studenog.

Unatoč trenutnoj “dobroj poziciji” zemlje, Reich je kazala da su nove restrikcije neophodne “jer će omikron i nama donijeti drastične promjene”. Počevši od 27. prosinca restorani moraju biti zatvoreni do 22 sata, uključujući i za novogodišnju noć. Reich je također zatražila od ljudi da preformuliraju svoje novogodišnje slavlje: “Slavimo Novu godinu u malim grupama”.

Pored troga, zvaničnici su priopćili da će uvesti nove limite i zahtjeve za velika okupljanja, koji će uključivati dokaz da su gosti cijepljeni ili su se nedavno oporavili.

Unutrašnja i vanjska okupljanja bez označenih mjesta bit će limitirana na 25 ljudi. S označenim mjestima i maskama na licima taj će broj porasti na 500, uz dodatni PCR test na 1.000. Skupovi kojima će prisustvovati ljudi koji su primili treću dozu cjepiva bit će povećani na do 2.000 ljudi, prenosi AP.

(Fena)

Božićni običaji: Kako Hrvati širom BiH slave Božić

Proslavu Božića katolici u BiH počeli su došašćem, odlazi se na ranojutarnje mise zornice, posti se i duhovno priprema za veliki blagdan.

U novije se vrijeme izrauju adventski vijenci s četirima svijećama, a na svaku se adventsku nedjelju pali jedna svijeća. Stavlja se i pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni simbol u domovima.

U krajevima širom BiH katolici slave Božić gotovo na isti način – početkom došašća ide se na zornice, sije se pšenica, kiti se jelka, postavljaju jaslice, pred sam Božić se prave kolači, priprema meso, na Badnji dan se ide na polnoćku, kao i na Božić, iza toga se okuplja obitelj na svečani ručak i slavi se…

No, ima razlika u tradiciji kako se u kojem dijelu BiH slavi Božić. Iako su običaji gotovo isti, ipak ima malih razlika od kraja do kraja.

Na području Središnje Bosne već za Sv. Katu obavljale su se svinjokolje, no u okolici Vareša krajem studenoga nabavljala bi se zaoblica (prase, janje i tele) da se utovi do Božića. Božićne običaje karakterizira kićenje zelenilom i drugim ukrasima, unošenje slame i priprema božićnog stola, paljenje pana badnjaka, izricanje čestitki i govornih formula za dobrobit kućanstva i ukućana te posjeta čestitara, objavila je Novabila.info.

U zapadnoj Hercegovini na Badnji dan žene su mijesile božićnu pogaču, beskvasni kruh, koji se ukrašavao raznim šarama. Ova pogača se jela na Božić ujutro, a komad od nje ostavljali su za Novu godinu. Svaki član obitelji dobivao je po komad ove pogače. Domaćin bi na Badnji dan ujutro donio pred kuću badnjake.

U okolici Širokog Brijega običaj je bio da se prvi iver od usječenog badnjaka ostavi u njivu. Badnjak je od hrastovog drveta koje je pravo i puno. Smatralo se da badnjak treba da bude što veći. Badnjak je u kuću obično unosio domaćin, a jedna od žena ga je na vratima posipala žitom i škropila posvećenom vodom. U okolici Širokog Brijega badnjaci su na ognjištu bili postavljeni paralelno, i to dva, jedan do drugoga, a treći preko njih. Na jedan od badnjaka domaćin je urezivao jaram ili križ, a zatim badnjake posipao vinom i onom vrstom žita za koju je želio da najbolje rodi u idućoj godini uz to govoreći obredne formule.

Na području Neuma običaj je bio da žene koje imaju slabu kosu sjednu na badnjak i češljaju se. Paljenje badnjaka u okolici Širokog Brijega oglašavalo se nekada pucanjem i tad se na vatru od badnjaka stavljala da se peče zaoblica i božićna pogača. Dio badnjaka na kome je jaram, odnosno križ čuva se i ponovno pali na Novu godinu. Zaoblica je ovca ili koza koja se klala na Badnji dana. Nije bilo ograničenja u pogledu spola ili drugih osobina zaoblice.

U selima u okolici Brčkog na Badnjak muški su zaduženi za pečenje pečenice. Ona će biti poslužena nakon ponoći i drugi dan za ručak, možda i koji dan poslije, ako je nakon ručka ostane. Danas je pečenica gotovo obavezna, no prije su manje imućni umjesto pečenice kupovali oroza (pijetla) ili gusku.

Uoči badnje večeri u okolici Vareša djeca su s majkom kitila krizban, koji je usječen prije badnje večeri u jelovoj šumi. Ispod krizbana obavezno se stavljalo janje od slatkog tijesta, pečeno u kalupu. Također, ispod krizbana stavljalo se žito, pšenica u malim posudama posijana na Sv. Luciju sa svijećama u sredini. Večera na Badnjak uvijek je posna ili barem nemrsna, popraćena molitvom u znaku pripreme za odlazak na misu. Molitvu je predvodio najstariji član obitelji. Prije molitve palile su se svijeće na prozorima i žitu, te su one gorjele sve dok traje večera. Nakon molitve najstariji član obitelji za stolom nazdravljao je svima čašicom domaće rakije (šljivovice). Ugarci i ostaci badnjaka odnose se u polja, vrtove, stavljaju u sjemensko žito, na pčelinjake i torove, s vjerom u njihovu plodonosnu zaštitu i moć.

Na Badnji dan u Središnjoj Bosni bi se postilo tako da bi se tijekom dana jelo vrlo malo (čaja, kuhanih krumpira, grahove čorbe). Navečer, ukućani bi se okupljali oko stola na zajedničku večeru, koja je također posna, i obično se sastojala od posnog graha ili grah-salate, posne potkrže s lukom i ribe te gibanice. Za one koji nisu voljeli slatko i koji su uz večeru popili koju čašicu rakije, umjesto gibanice, spravljala bi se pita od bijelog luka ili koja druga pita. No, prije večere, u sumrak bi se svetom vodom poškropila kuća i sve oko kuće uz molitvu Vjerovanja. Također bi se upalile svijeće za mrtve članove obitelji ili rodbine i molilo bi se za njihove duše u čistilištu. U vareškom kraju također se objedovala riba s crvenim lukom, zatim kombos (kuhani kiseli kupus bez ikakvih dodataka), korice od pogače prelivene kuhanim grahom i sitno sjeckanim češnjakom, posna sarma (zavici) te gibanica.

U livanjskom kraju običaj je da se nakon večere gase svijeće umakanjem korice ili ukrasom iz sredine božićnog kruha u čašicu crnog vina uz molitvu Vjerovanja. Isti je postupak za Božić i Novu godinu. Svaki ukućanin poslije svakog gašenja popije malo vina što ostane jer se vjeruje da ono štiti od svake bolesti grla. Poslije večere, kako je to običaj, uglavnom se odlazilo na misu polnoćku. Nakon polnoćke počinje božično slavlje. To je stara tradicija koja se sačuvala i do naših dana a karakterizira je čestitanje Božića ne samo rodbini i susjedima nego i svim poznanicima. Božić je dan mira i odmora. Obitelji se na dan Božića većinom zadržavaju u svojim domovima i okupljanju na božićnom doručku i ručku.

Prije svakog božičnog obroka u selima u okolici Brčkog obvezna je bila molitva nad posebno ukrašenim kruhom (kršnjak, kićenjak) na koji je položena pšenica posađena na Sv. Luciju s tri blagoslovljen svijeće. I najsiromašniji su nastojali jesti na Božić obilno, makar time iscrpili sve svoje mogućnosti.

U tradicijskoj kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine božićna svijeća zauzima posebno mjesto. Osim sakralne simbolike svijeća ima i pronicateljsku ulogu.

U duvanjskom kraju posebna pozornost tijekom božićnog ručka posvećivala bi se upaljenim svijećama. Ako bi se ne daj Bože koja od svijeća sama od sebe ugasila tijekom ručka, značilo bi da će u toj obitelji netko umrijeti u idućoj godini. U takvim prilikama obično bi se stariji članovi obitelji javili kako je to njihova svijeća hrabreći ostale kako se ne trebaju bojati toga znaka.

U Grabovici kod Mostara pogača bi se kitila bršljanom, a svijeće bi se stavile u pšenicu ili kukuruz, koji bi se poslije bacao kokošima kako bi bolje nesla jaja. Poseban kruh koji se pravi u Središnjoj Bosni zove se krsnica. To je pogača ukrašena viticama, pletenicama i pticama. Krsnica stoji na sofri svih božićnih blagdana kod svakog obroka. U sredini krsnice gori svijeća, a u žitu kraj nje tri svijeće. Svijeća bi se obično gasila komadićem kruha namočenim u vino.

U posuškom kraju uz svijeće se veže kult pokojnika. Prema narodnom vjerovanju za božićnom večerom i paljenju svijeća prisustvuju i pokojnici iz obitelji. Zato je stol morao biti raskošno postavljen kako bi pored živih bili zadovoljni i mrtvi.

(www.vecernji.ba)

Evo koliko će najtežoj kategoriji RVI biti uvećan dodatak za njegu i pomoć

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH usvojene su izmjene Zakona o pravima branitelja i njihovih obitelji čiji je predlagač Klub SDA, a koje se tiču povećanja dodatka za njegu i pomoć od druge osobe.

Da bi izmjene stupile na snagu, potrebna je potvrda na Domu naroda FBiH. Usvojenim izmjenama iznos dodatka za njegu i pomoć za invalide prvog stupnja uvećana je za 200 posto, za invalide drugog stupnja 140 posto, a za treći stupanj 100 posto od osnovice.

Mirza Terzo, pomoćnik federalnog ministra za braniteljska pitanja, kazao je za Faktor da sadašnji dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi za prvu kategoriju ratnih vojnih invalida paraplegičara 867,50 KM. – Za drugu kategoriju je 607 KM, a za treću 433,75 KM. Svima se izmjenama Zakona o pravima branitelja i njihovih obitelji iznos uvećava dvostruko – rekao je Terzo.

Mujo Aganović, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida paraplegičara FBiH, obraćajući se zastupnicima na sjednici je kazao da se za povećanje dodatka bore od 2015. godine.

(www.vecernji.ba)

Prijedloge i primjedbe na Nacrt proračuna općine Vitez možete dostaviti do 10. siječnja 2022.

Općinsko vijeće Vitez, na svojoj 9. redovitoj sjednici, održanoj 21.12.2021. godine, donijelo je Zaključak o provedbi javne rasprave po Nacrtu proračuna općine Vitez za 2022. godinu.

O Nacrtu proračuna općine Vitez za 2022. godinu vodit će se javna rasprava do 10.1.2022. godine.

Nacrt proračuna za javnu raspravu bit će dostavljen korisnicima proračuna prema Odluci o korisnicima proračuna općine Vitez i političkim strankama koje participiraju u Općinskome vijeću, a pozivaju se i svi drugi zainteresirani subjekti – udruge građana i drugi da u pisanoj formi dostave svoje prijedloge i primjedbe na Nacrt proračuna-Službi za financije općine Vitez.

Tekst Nacrta zainteresiranima će biti dostupan na info pultu Centra za pružanje usluga građanima, web. stranici općine Vitez-www.opcinavitez.info, a možete ga pogledati i u nastavku:

2.NACRT-PRORACUNA-2022.g.Preuzmi

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA,

Hidajet Sivro

U organizaciji ŠK Vitez 2013, u Vitezu odigran Božićni šahovski turnir

U organizaciji ŠK Vitez 2013, u Vitezu je odigran Božićni šahovski turnir na kojem su sudjelovala 32 igrača iz BiH.

Turnir je otvorio i poželio dobrodošlicu natjecateljima načelnik općine Vitez Boris Marjanović.

Nagradni fond iznosio je 320 KM, a djeci su uručeni prigodni paketići.

Poslije neizvjesne borbe 1. mjesto osvojio je Leon Bojo iz Kiseljaka, drugi je bio Sreten Jevtić iz Doboja, treći FM Rešad Tutić iz Sarajeva, a četvrto mjesto pripalo je Adinu Tatareviću iz Jajca.

Najuspješniji domaći igrač je FM Mile Bertović, koji je osvojio sedmo mjesto.

Turnir je sudio Tihomir Marić iz Rame.

Na turniru je sudjelovalo osam kadeta. Najuspješniji domaći kadet na turniru bio je Ivan Marjanović, a poslije njega Davor Babić.

Organizator je primio sve čestitke za organizaciju turnira, održanom u Motelu Bor u Vitezu.

Udruženje poslodavaca KSB: Povećanje cijene električne energije dovest će do gubitka radnih mjesta i ugrožavanja životnog standarda građana

U organizaciji Ministarstva gospodarstva Kantona Središnja Bosna održan je sastanak s članovima Udruženja poslodavaca KSB, zbog najavljenog poskupljenja električne energije za poslovne subjekte u Federaciji BiH.

Sastanku u zgradi Vlade nazočili premijer Tahir Lendo, ministar gospodarstva Nisvet Hrnjić, predsjednik Udruženja poslodavaca KSB Kemal Čolak i članovi Upravnog odbora Udruženja poslodavaca KSB Šaban Rizvić, Salem Ekmeščić, Zoran Gazibarić, Taib Ibreljić i Mirko Šakić.

Poslodavaci su na sastanku iskazali zabrinutost zbog najave enormnog povećanja cijene električne energije. Upozorili su da povećanje cijene u 2022. godini ne smije biti veće od 20 posto, jer će u suprotnom doći do smanjenja gospodarskih aktivnosti i konkurentnosti na domaćem i stranom tržištu, gubitka radnih mjesta i ugrožavanja životnog standarda građana.

Premijer Kantona Tahir Lendo i ministar gospodarstva Nisvet Hrnjić istaknuli su da bi najavljeno povećanje cijene električne energije negativno utjecalo na gospodarske aktivnosti i životni standard stanovništva.

Sukladno navedenom, dogovoreno je da Ministarstvo gospodarstva pripremi detaljnu informaciju za narednu sjednicu Vlade KSB, koja će na osnovu toga u formi Zaključka uputiti stav Vladi Federacije BiH i JP Elektroprivreda BiH koji rade na donošenju rješenja.

Porezna uprava FBiH: U 32 kontrole na području KSB izrečene kazne u iznosu 64.300,00 KM

Porezna uprava Federacije BiH – Kantonalni porezni ured Novi Travnik je jučer izvršio 32 djelomične inspekcijske kontrole tzv. akcije na području Kantona Središnja Bosna, kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, priređivanja igara na sreću i ostale uslužne djelatnosti.

Kontrole su izvršene na području općina: Novi Travnik, Travnik, Vitez, Kiseljak, Bugojno i Donji Vakuf, a cilj kontrola bila je provjera poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno.

U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave otkrili su 5 neprijavljenih radnika, 3 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj, 16 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnih uređaja i 2 obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa.  

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje  prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja doneseno je 8 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti i izdan 31 prekršajni nalog s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 64.300,00 KM.  

(Porezna uprava Federacije BiH)

VITEZ: Obilježeno 28 godina od strašnog zločina u Križančevom Selu

Svetom misom, mimohodom i polaganjem vijenaca na Središnjem spomen obilježju, danas je obilježeno 28 godina od strašnog zločina u Križančevom Selu, u kojem su ubijena 64 hrvatska civila i branitelja.

Jedan od ubijenih je i Marinko Livančić, rođen 1971. godine, čiji se 78-mogodišnji otac Stipo i danas prisjeća kako mu je sin poginuo prilikom vraćanja crte obrane. Kaže: „Ovo je hrvatsko selo i nismo nikoga napadali, a braniti smo se morali“, dodajući da je narod najmanje kriv, ali naglašavajući kako je „teško izgubiti susjeda, a kamoli dijete“.

Vijenac na spomen obilježje položio je i predsjednik F BiH Marinko Čavara, koji je podsjetio na trenutak napada na Križančevo Selo, vrijeme kada je Bijeli put vratio nadu Hrvatima Središnje Boasne, a kako je rekao, „jedna zločinačka organizacija je htjela ugasiti tu nadu“. „Ovo je zločinački organizirani poduhvat, koji je htio uništiti Hrvate Središnje Bosne i tako se treba tretirati u svim tužiteljstvima. S ovog mjesta, gdje odajemo počast ubijenima, pozivamo sve one koji su odgovorni da procesuiraju sve koji su planirali, organizirali i izveli akciju, a ne samo one obične izvršitelje“, rekao je Čavara.

Karlo Grabovac, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO Vitez podsjetio je da je zločin u Križančevom Selu najveći zločin, kojeg je A RBiH počinila u srednjoj Bosni.

“Danas je tužan dan za Vitez, Središnju Bosnu i BiH, 28 godina od najvećeg zločina A BiH u Županiji Središnja Bosna, koji su na licu mjesta ubili 30 osoba hrvatske nacionalnosti, žene, djece i branitelje. Kad su ušli u selo, ubijali su sve pred sobom, a 34 zarobljena vojnika su odveli prema Počulici, gdje im se gubi svaki trag. Nakon više od 30 dana izvršili su razmjenu, a tijela vratili izamsakrirana.

Za ovaj zločin nitko nije osuđen, a nalogodavci se kreću općinom Vitez. U pravosuđe se ne treba miješati, ali mi se nadamo da će posao odraditi kako treba”, kazao je Grabovac.

Ljubica Garić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja SBŽ kratko je prokomentirala kako “u svojoj domovini Bosni i Hercegovini očigledno ne smijemo reći što mislimo”. “To će ostati u meni. Želim mir i da se dogodi pravda, ali se bojim da se ona nikada neće dogoditi”, zaključila je Ljubica Garić..

Misu u crkvi svetog Leopolda Bogdana Mandića u Dubravici predvodio je viteški župnik fra Velimir Bavrka, kao i opijelo kod spomen obilježja, pozvavši župljane da ne zaborave zločine nad svojim sumještanima i s pijetetom im odaju počast.

Među brojnim izaslanstvima, koja su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odala počast poginulim civilima i braniteljima u Križančevom Selu, bilo je i izaslanastvo Veleposlanstva RH u BiH, predstavnici Sabora KSB i ministarstava, Općine Vitez, te stranačka i izaslanstva Udruga proisteklih iz Domovinskog rata i nevladinih organizacija.

Na poseban način počast ubijenima odali su članovi planinarskih društava iz Lašvanske doline, koji su pješice iz pravca Nove Bile i Busovače, došli do spomen obilježja u Križančevom Selu.

Za ovaj zločin pred Sudom BiH vodi se postupak protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića zvanog Roki, Sadika i Šaćira Omanovića, te Kasima Kavazovića, koji su optuženi za ubojstva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradine i Dubravicu 22. prosinca 1993. godine.

Akcija “Krvavi badnjak” izvedena je dok je sporazum o prekidu vatre, kojeg su potpisali zapovjednik Zbornog područja Vitez, general Tihomir Blaškić i zamjenik zapovjednika 3. korpusa Armije RBiH, general Džemo Merdan, bio na snazi, a postrojbe Armije BiH svim raspoloživim snagama u rano jutro 22. prosinca napale su crte obrane u Križančevu Selu nadomak Viteza.

(Radio Vitez)

OV Vitez: Usvojena Odluka o privremenom financiranju i Nacrt proračuna za 2022. godinu

Na IX. sjednici Općinskog vijeća Vitez usvojena je Odluka o privremenom financiranju za razdoblje 1.1.- 31.3.2022. godine, te Nacrt Proračuna općine Vitez za 2022. godinu u iznosu od 8.672.000 KM.

Poseban naglasak u Proračunu stavljen je na izdatke za privredu i poljoprivredu u iznosu od 120.000 KM, infrastrukturne projekte, među kojima je stavka za afaltiranje putova u iznosu od 650.000 KM, vodoopskrba u iznosu od 350.000 KM.

Razmatrana je i informacija o radu inspekcija s naglaskom na poboljšanje rada i efikasnosti inspekcija na lokalnoj razini. Također je usvojena i Odluka o radnom vremenu Općine Vitez, koja će utorkom raditi od 7 do 17,30 sati.