Dragana Sivonjić

Volite slatko? Doznajte koji su ugljikohidrati najzdraviji za vas!

Volite slatko i ne želite ga se odreći, no htjeli biste istovremeno zaštititi svoje zdravlje i očuvati vitku liniju? Premda to znači da iz prehrane svakako morate isključiti industrijske slatkiše, kolače, kupovne sladolede te gazirane napitke prepune šećera, i dalje možete uživati u slatkim delicijama i bogatstvu okusa!

Zahvaljujući prirodnom šećeru što ga sadrže brojne namirnice bogate ugljikohidratima, nema potrebe za odricanjem od slatkog.

Doznajte kako prepoznati i odabrati dobre ugljikohidrate.

Jednostavni šećeri i složeni ugljikohidrati – što je bolje?

Ugljikohidrati se dijele na složene i jednostavne, no osim te podjele važno je znati i koji su ugljikohidrati cjeloviti (prirodni), a koji rafinirani ili prerađeni.

Složeni se navode kao dobri, a jednostavni se često svrstavaju među loše ugljikohidrate.

No, to nije potpuno točno jer među jednostavne ugljikohidrate spadaju, primjerice, i zdrave namirnice, poput meda te nekih vrsta voća i povrća.

Za razliku od jednostavnih ugljikohidrata, složeni, poput škroba, vlakana i pektina, sporo se razgrađuju u glukozu.

Oni ne dovode do naglog porasta šećera u krvi, a namirnice koje ih sadrže često su bogate i vitaminima i mineralima.

Složeni ugljikohidrati sadržani u prirodnim namirnicama, poput cjelovitih žitarica, mahunarki i povrća, usto pružaju dugotrajan osjećaj sitosti.

Među složene ugljikohidrate spada i slatko voće, kao što su jabuka, kruška, smokva, šljiva, breskva, bobičasto voće…

Osim što će takva hrana na dulje staze zadovoljiti vašu potrebu za slatkim, usto će vas opskrbiti hranjivim tvarima te pridonijeti vitkoj liniji.

Prerađeni ugljikohidrati štete vašem zdravlju


Rafinirani ili prerađeni ugljikohidrati, poput slatkiša, kolača, bijelog šećera, gaziranih napitaka, sadrže samo prazne kalorije.

Ako oni čine bazu vaše prehrane, jedno je sigurno – opasno ugrožavate vlastito zdravlje.

Takva se „hrana“, naime, brzo razgrađuje i znatno podiže razine šećera u krvi, što preopterećuje vašu gušteraču, koja mora pojačano lučiti inzulin.

Sigurno ste i sami primijetili da nakon unosa takvih namirnica brzo osjećate pad energije i umor te u kratkom roku počinjete žudjeti za novom hranom.

Višak šećera iz takvih namirnica pohranjuje se u organizmu u obliku masti, stoga takva hrana s vremenom dovodi do pretilosti i raznih drugih oboljenja.  

Kako zadovoljiti potrebu za slatkim na zdraviji  način


Umjesto kupovnih slatkiša, sami pripremajte voćne poslastice i deserte, primjerice od banane, smokve (sušene ili svježe), kruške ili šljive.

Za kremoznost, voće kombinirajte s običnim ili grčkim jogurtom, malo zasladite medom (ili nekim drugim prirodnim zaslađivačem), pospite zdravim sjemenkama te orašastim plodovima, i eto vam superukusnog, slatkog i zdravog doručka ili deserta.

Također, želite li i svojim glavnim obrocima dodati zdravu dozu slatkoće, birajte cjelovite ugljikohidrate, poput batata ili slatkog krumpira, bundeve, cikle i mrkve.

Planirate li peći kakav slatki kruh ili domaća slatka peciva, umjesto bijelog, birajte integralno brašno ili pak neka bezglutenska, poput heljdinog ili tapioke.   

Ugljikohidrati su važni!


Nažalost, iz neopravdanog straha od ugljikohidrata, neki ih se potpuno odriču.

No, trebate znati sljedeće: ako dugo vremena ne konzumirate ugljikohidrate, u vašem organizmu dolazi do metaboličke neravnoteže.

Ugljikohidrati su pogonsko gorivo vašeg organizma, stoga bi ih vaša prehrana svakako trebala sadržavati.

Najbolji izvori ugljikohidrata (cjelovita hrana)

1. Povrće: jedite što raznolikije svaki dan.

2. Svježe voće: jagode, banane, bobičasto voće, kruške…  

3. Mahunarke: leća, grah, grašak…

4. Orašasto voće: orasi, bademi, makadamija orasi, lješnjaci…

5. Sjemenke: bučine, chia sjemenke…

6. Cjelovite žitarice (u što prirodnijem obliku): kvinoja, ječam, zob, smeđa riža…

7. Gomolji i korjenasto povrće: krumpir, batat (slatki krumpir), mrkva…

Kako biste na zdrav način zasladili svoj život te ga obogatili zdravim ugljikohidratima i nutrijentima, isprobajte ovaj prijedlog za doručak – poširane kruške s bobičastim voćem.

Poširane kruške s bobičastim voćem, lavandom i granolom – recept


Sastojci (za kruške):

  • 4 male kruške
  • 1 šalica borovnica (svježih ili zamrznutih)
  • 1 šalica malina (svježih ili zamrznutih)
  • 1,5 žlica sušene lavande
  • 3 žlice javorova sirupa


Za granolu:

Priprema:

1. U srednjem loncu zagrijte 2 šalice vode s borovnicama, malinama, lavandom i javorovim sirupom. Pokrijte i zakuhajte pa ostavite da se lagano kuha 20-ak minuta.

2. U međuvremenu pripremite granolu. Zagrijte pećnicu na 160 Celzijevih stupnjeva. Dodajte bademe u vaš multipraktik i samo nekoliko puta izmiksajte kako bi se bademi malo usitnili (ne previše).

3. Stavite ih u zdjelu zajedno s ostalim sastojcima za granolu. Pomiješajte kako bi svi sastojci bili u ulju i sirupu.

4. Stavite sastojke za granolu na lim za pečenje pa ih pecite 30 minuta tako da ih svakih 5-10 minuta malo promiješate drvenom žlicom.

5. Ogulite i prepolovite kruške pa im malom žlicom izvadite sredinu.

6. Procijedite tekućinu u kojoj su se kuhale bobice i lavanda. Vratite tekućinu ponovno u lonac, dodajte kruške pa kuhajte još 30-ak minuta.

7. Poslužite kruške zajedno s granolom i bobicama te veganskim jogurtom ili biljnim mlijekom po želji.

(www.alternativa-za-vas.com)

ŽSB u 2022. ulazi sa znatno manjim postotkom hospitaliziranih nego 2021.

Županija Središnja Bosna (ŽSB) u novu godinu će ući sa znatno boljom epidemiološkom situacijom nego prošle godine, kazao je to danas nakon sjednice županijske Vlade ministar zdravstva i socijalne politike Anto Matić (HDZ BiH).


“Cijepljenje daje rezultate. Prošle godine u ovom razdoblju imali smo oko 55 posto hospitaliziranih na broj aktivnih slučajeva, ove godine taj broj je oko 15 posto. Imamo blagi porast brojki u odnosu na prošli tjedan, zbog blagdana, ali stanje nije alarmantno. Trenutno imamo 58 hospitaliziranih osoba, 317 aktivnih slučajeva i 350 osoba u samoizolaciji. Vidjet ćemo što će pokazati prvi mjesec sljedeće godine”, rekao je Matić.
Kad su u pitanju epidemiološke mjere, one su za blagdane ostale iste, nisu pooštravane. “Mi smo kao Krizni stožer procijenili da za blagdane nisu potrebne nove mjere”, rekao je Matić.

(Fena)

Addiko novogodišnji paketići za socijalno ugrožene mališane u Lukavcu i Jajcu

Mališani iz Lukavca i Jajca su obradovani novogodišnjim paketićima Addiko banke. U suradnji s lokalnim centrima za socijalni rad, predstavnici Addiko Bank Sarajevo podijelili su 50 paketića na području ove dvije općine.

„JU Centar za socijalni rad Jajce izražava veliku zahvalnost na vašoj hvale vrijednoj donaciji novogodišnjih paketića našim najmlađim korisnicima“, izjavila je Indira Mehić – Ćejvan, direktorica Centra za socijalni rad u Jajcu. Riječi iskrene zahvalnosti na novogodišnjim paketićima za njihove najmlađe korisnike iskazali su i predstavnici Centra za socijalni rad iz Lukavca.

Paketići su podijeljeni u okviru akcije „Jedna paketić za jedan osmijeh“ koju već jedanaestu godinu zaredom organiziraju zaposlenici Addiko Bank Sarajevo uz financijsku podršku banke. Ove godine je akcija počela donacijom paketića u Gradačcu, a slatkišima i igračkama su do sada obradovani socijalno ugroženi mališani s područja Mostara, Konjica, Lukavca i Jajca.  

Vlada FBiH utvrdila listu lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja FBiH

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, donijela Odluku kojom je utvrdila Listu lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH (Federalna lista lijekova), kao i cijene lijekova na Federalnoj listi lijekova. Federalna lista lijekova sastavni je dio ove odluke i čine je dvije liste.

Na A listi je 185 lijekova sa sudjelovanjem zavoda zdravstvenog osiguranja županija u cijeni lijeka od 100 posto, odnosno lijekovi za koje nije moguće utvrđivati neposredno sudjelovanje osiguranika u nabavci prema Odluci o maksimalnim iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite u osnovnom paketu zdravstvenih prava, kao i kantonalnim odlukama iz ove oblasti. B listu čini 91 lijek sa sudjelovanjem zavoda u procentualnom iznosu određenom odlukom vlade županije u skladu s financijskim mogućnostima županije, a u koju nisu uključeni ampulirani lijekovi.

Federalna lista lijekova sačinjena je u skladu s Pravilnikom o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u Federaciji BiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova s listi lijekova, obvezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova.

Obavezni podaci o lijekovima u Federalnoj listi lijekova su šifra lijeka u skladu sa anatomsko-terapijsko-kemijskom klasifikacijom lijekova, internacionalno nezaštićeno ime lijeka, farmaceutski oblik i jačina lijeka, originalno pakiranje lijeka, te medicinske indikacije, režim propisivanja i izdavanja lijeka, veleprodajna cijena lijeka za svaki farmaceutski oblik i jačinu lijeka za originalno pakiranje po kojoj će se lijek prometovati u FBiH.

Federalna lista lijekova obvezna je za sve županije. A Federalna lista lijekova obvezno je sadržana u listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja županije (pozitivna lista lijekova županije), dok Federalna B lista lijekova može biti sadržana u pozitivnoj listi lijekova kantona samo ukoliko su na pozitivnu listu lijekova županije uključeni svi generički nazivi lijekova iz Federalne A liste sa sudjelovanjem zavoda zdravstvenog osiguranja županije u cijeni lijeka od 100 posto, i ako su osigurana financijska sredstva u županiji za financiranje Federalne B liste koja se uključuje u pozitivnu listu lijekova kantona.

Cijene lijekova utvrđene Federalnom listom lijekova su obvezujuće za proizvođače lijekova, zastupnike stranih proizvođača lijekova, veleprometnike lijekova, zavode i zdravstvene ustanove. Županije su dužne u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, usuglasiti sadržaj pozitivne liste lijekova županije s Federalnom listom lijekova. Lista esencijalnih lijekova u BiH, koja predstavlja minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja i koju donosi Vijeće ministara BiH svake druge godine, u skladu sa Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, nakon stupanja na snagu, bit će uključena u Federalnu listu lijekova.

(www.vecernji.ba)

Stara hrvatska imena koja su prelijepa da bi pala u zaborav

Iako su sada u modi neka moderna i strana imena, šteta bi bilo da sasvim nestanu stara zvučna imena koja su nosile naše prabake i naši pradjedovi.

Na dječjem ćeš igralištu danas često čuti imena koja dolaze iz drugih zemalja, puno je malih Liama i Erika, Emma i Kiara. Ipak, čini se da Hrvati još uvijek više vole svojim mališanima davati tradicionalna biblijska imena koja su iz godine u godinu na listi najpopularnijih – kao što su Matej, Noa i Sara. Jedno od pravila je da se sve uvijek vraća pa su neki današnji roditelji počeli istraživati našu povijest i književnost kako bi pronašli inspiraciju za imena kojima će nadjenuti svoje djevojčice i dječake.

U davna su se vremena kod nas djeci davala imena po rođacima koji su nešto postigli ili po nečemu bili zapaženi, a o tome koje će ime dijete dobiti odlučivali su kumovi. Pravilo je bilo da prvorođeni sin nosi ime djeda s očeve strane obitelji, a drugi po redu ime oca majke. Djevojčice su često bile nazivane po svojim bakama. Ovaj običaj je prestao kad su imena počela upisivati matičari, umjesto župnika. Naime, župnici nisu bili skloni prihvatiti moderna i nova imena pa su na svoju ruku upisivali ona tradicionalna.

Jedno je sigurno, odabrati ime za bebu nije lak zadatak. Ime je nešto što nas obilježava cijelog života i može nam ići u korist, ali nam može biti i teret.

Ako si u slatkom očekivanju prinove i razmišljaš o savršenom imenu za svoju kćerkicu ili sinčića, potraži inspiraciju u 20 starih hrvatskih imena koja osim što lijepo zvuče imaju i posebna značenja:

Najljepša stara muška imena:

  • Grgur
  • Jeronim
  • Krsto
  • Lav
  • Lobel
  • Maksimilijan
  • Stribor
  • Vid
  • Vuk
  • Zrin

Najljepša stara ženska imena:

  • Agata
  • Diva
  • Dorja
  • Jelka
  • Lada
  • Mara
  • Margarita
  • Sunčica
  • Vila
  • Zarja

(www.zena.rtl.hr)

Ljubavnici imaju pjesmu koja najbolje opisuje kraj ove i početak nove godine

Kraj godine učinio se sjajnim trenutkom za objavljivanje novog singla Ljubavnika. Nakon mnogobrojnih božićnih pjesama koje su nas preplavile posljednjih tjedana, vrijeme je za jednu koja bi se mogla odlično uklopiti za ispraćaj stare i doček nove godine.

Riječ je o pjesmi “Moji prijatelji”, iza koje stoji poznati dvojac Antonija Šola i Mario Regelja, a koja je posvećena upravo prijateljima koji nam uvelike obogaćuju živote i bez kojih bi život bio nemoguć.
“Tko može živjeti bez prijatelja? Pa oni su nam kao obitelj. Bilo je vrijeme da nakon brojnih pjesama posvetimo jednu upravo njima. Mi smo u bendu vezani poslovno, ali i prijateljski. Jedni drugima smo podrška. Razmišljali smo o spotu i zapravo odlučili ekranizirati jedno tipično muško druženje i jako smo zadovoljni kako je sve to popratio Matija Škalić koji nam uvijek radi spotove”, otkriva Mario Regelja, pjevač Ljubavnika.

Spot se snimao u jednoj vili u okolici Zagreba gdje su dečki pokazali kako to izgleda kada se druže bez boljih polovica. Pikado, kartanje, biljar i stolni nogomet najbolje su ilustrirali muško druženje koje je ovoga puta ovjekovječeno u videospotu.


Pjesma “Moji prijatelji” odmah je naišla na odobravanje brojnih glazbenih urednika, a mnogi kolege glazbenici kazali su kako je ova pjesma sjajan ulazak u novu 2022. godinu i kako je bilo vrijeme da se zima i hladnoća presijeku jednom veselom pjesmom unatoč tome što smo u ovom periodu navikli na laganiju glazbu.

Aranžman za pjesmu napravio je Borna Biondić, a dečki su uvjereni da će ova pjesma u kratkom roku doći do srca brojne publike.

Naslovna fotografija: Matija Škalić

Pročitajte kojih 10 događaja je obilježilo godinu po izboru redakcije Večernjeg lista

Već smo naviknuti u BiH ispraćati loše godine, koje je najbolje zaboraviti. Kao i mnoge prije nje, i ova je, nažalost, bila takva. Mnogi će reći i najgora od završetka rata. U moru negativnih pojava, procesa i događaja tek povremeno su zablistali oni drugačiji, humaniji, uspješniji, ljepši…

Početak godine čak je nagovještavao da bi stvari i u politici, društvu i državi mogle biti drugačije. Mostar je nakon 12 godina dobio novu lokalnu vlast i gradonačelnika, piše Večernji list BiH.

Blokade, katastrofe… Očekivao se nastavak provedbe mostarskog sporazuma, a on je uključivao reformu izbornog zakonodavstva i relaksaciju odnosa Hrvata i Bošnjaka. Rezultat je izostao. Čak ni intenzivan angažman američkih i europskih posrednika nije rezultirao kompromisom. Izmjene Izbornog zakona nisu provedene, što znači da Hrvatima i dalje prijete majorizacija i grubo kršenje izborne volje. Posljedično, to je dovelo do dodatnog jaza između Bošnjaka i Hrvata u FiH. U takvom ambijentu nikakve ozbiljnije reforme ni u socijalnom ni ekonomskom planu nije bilo moguće realizirati. Na državnoj razini stanje nije ništa bolje. Naprotiv. Odluke Ustavnog suda BiH zaoštrile su odnose Bošnjaka i Srba do usijanja, a ulje na vatru dolio je odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko namećući izmjene Kaznenog zakona BiH. Srbi su reagirali blokadom državnih institucija koja još traje.

U nezahvalnoj situaciji našao se i Inzkov nasljednik Christian Schmidt, čiji legitimitet i legalitet, osim Srba, ne priznaju ni Kina i Rusija. U političkom i medijskom prepucavanju između Banje Luke i Sarajeva svjedočili smo i bizarnim situacijama, poput harmonikaša u Predsjedništvu BiH, instituciji koja se u aktualnom sazivu pokazala kao eklatantan primjer nefunkcionalne i posvađane BiH. RS je započeo i s procesom povratka nadležnosti s države na entitet, a politička situacija u kojoj ispraćamo 2021. za mnoge je veći razlog za zabrinutost od pandemije COVID-19. BiH je i tu svojevrsni “slučaj” na globalnoj razini. Uz vrlo liberalne epidemiološke mjere razmjerno je mali broj zaraženih, ali je po smrtnosti u svjetskom vrhu. Po procijepljenosti je BiH na europskom začelju. Osim političke i zdravstvene katastrofe, pogađale su nas i elementarne. Od požara, potresa do poplava i suša. Sve je to stalo u 2021. Djelomično je to razlog i vala poskupljenja koji je pogodio bh. tržište.

Uspjesi i produkcije

Uz takvu ekonomsku i političku situaciju ne čudi što se nastavlja egzodus stanovništva. Demografski pad za sada ne zaustavljaju ni infrastrukturni projekti koji tek bude nadu u neku bolju budućnost. Gradile su se tvornice, elektrane, ali i ceste te mostovi, koji će povezivati, a jednog dana možda i vraćati ljude u BiH. Nažalost, bilo je puno smrtnih slučajeva u 2021., koja je i počela velikom tragedijom kakvu Hercegovina ne pamti. U silvestarskoj noći ugušilo se osmero mladih u Rakitnu. U listopadu je na tu nesreću podsjetio slučaj iz Brčkog, gdje se ugušilo šestero ljudi, uključujući i djecu. Pamtit ćemo godinu i po odlasku Milana Bandića, Ljube Bešlića, Vjekoslava Mandića, Salke Bukvarevića…

Oživjela je kulturna scena, a posebno se istaknula filmska produkcija. Danis Tanović snimio je novi film, Jasmila Žbanić pobrala brojne nagrade u svijetu i osvojila europski Oscar, BiH je posjetio Bono Vox, najavljuje dolazak i Sting. Gradi se HNK u Mostaru, mladi pjevački talenti osvajaju regiju.

Ponosili smo se uspjesima u sportu. Mostar je dobio novu zvijezdu – plivačicu Lanu Pudar, a titulu sportske prijestolnice donijeli su mu i uspjesi Zrinjskog, Bilbije, braće Karačić.

Nažalost, sve je to premalo kako bismo 2021. pamtili kao “dobru godinu”.

1. Blokada države:

Najdublja politička kriza, nametnuti Inzkov zakon…

2. BiH između EU-a i balkanske kaljuže:

Nužna provedba izbornih reformi

3. Prirodne nepogode:

Potresi i poplave uništili domove, suša poljoprivredu…

4. Mnogi otišli među zvijezde:

Od tragične smrti osmero mladih do smrti poznatih

5. Paradoks korone:

Malo cijepljenih, bez posebnih mjera, a malo i – zaraženih

6. Vjerski mir i rat:

Odlazak nuncija, zabrana Božića, pismo Pape u Međugorju…

7. Egzistencijalni kolaps i egzodus:

Rekordne cijene, masovni odlasci

8. Infrastruktura i gospodarstvo:

Svilaj nas povezao s EU, kilometri autoceste

9. Oživjela kultura i festivali:

Umjetnicima korona otežavala život, no lakše se disalo

10. Mostarski dragulji:

Zrinjski, Pudar i Bogdanović. Srebro Čilića i Dodiga na OI

(www.vecernji.ba)

Tisuće hodočasnika Novu godinu dočekat će u Međugorju

Doček Nove godine u Međugorju će proteći u jednom prekrasnom, mirnom i dostojanstvenom ozračju, uz veliki broj ljudi gdje nitko nikome ne smeta, gdje se govori na desetke stranih jezika, a opet se svi razumiju i uvažavaju – kazao je u izjavi za Fenu Željko Vasilj, voditelj ureda Turističke zajednice Međugorje.

Ovo mjesto, kao jedno od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih odredišta na svijetu, očekuje priliv velikog broja turista i hodočasnika, uglavnom mladih ljudi iz Europe, ali i svijeta, kako bi uz molitveni program dočekali novu 2022. godinu.

– Očekujemo nekoliko tisuća hodočasnika koji će doći u Međugorje. Pretežno će to biti hodočasnici iz istočne Europe predvođeni Poljskom i Ukrajinom, ali dolaze nam i gosti iz Austrije, Njemačke, Italije, Francuske i SAD-a – naglasio je Vasilj.

Cijeli novogodišnji program odvijat će se u crkvi i u njenom okružju, a unatoč problemima koji su zadesili cijeli svijet zbog pandemije koronavirusa, Vasilj očekuje veliki broj ljudi koji će ovu mirnu noć, ispunjenu molitvom i nadom, u epidemiološkom smislu dočekati sigurno.

– S obzirom na veliki broj ljudi, ali i najavljeno lijepo vrijeme, organizirali smo i velike vanjske ekrane preko kojih će se pratiti ponoćno bdijenje, molitva i sama polnoćka, tako da svi mogu nazočiti programu, a u isto vrijeme se osjećati sigurno. Zadovoljni smo što će se unatoč okolnostima okupiti veliki broj mladih hodočasnika iz Europe i svijeta – dodao je on.

Vasilj je, osvrnuvši se turističko stanje u Međugorju, za tekuću godinu kazao kako je bila teška i zahtjevna.

– Od lipnja do listopada ostvarena je trećina nekadašnjih noćenja i dolazaka. Nažalost, pandemijske okolnosti zadesile su cijeli svijet, pa tako i nas, i bile su velika prepreka mnogima koji su željeli doći u Međugorje – ocijenio je Vasilj. Ipak, zaključuje kako su ljudi pristizali u neočekivanom broju i prolazili Međugorjem te da s tim rezultatima u ovakvim okolnostima treba biti zadovoljan. – Nadamo se da će sljedeća godina biti bolja i da će u Međugorje doći veći broj hodočasnika, kako smo i navikli – optimističan je Željko Vasilj, voditelj ureda Turističke zajednice Međugorje.

(www.vecernji.ba)