Anja Stipinović

Ovakvo stanje ne vodi nikuda, poštenije je ići u nove izbore

Komentirajući Sporazum za formiranje vlasti na državnoj razini koji su potpisali lideri vladajućih stranaka, Bariša Čolak, zastupnik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za N1 je rekao kako se “tinta nije osušila na Sporazumu a već su salve kritika stizale” te je rekao kako ne razumije kome odgovara da se dokument ne ispoštuje. 

“Još uvijek ne bih rekao da je Sporazum propao, još uvijek želim vjerovati da je moguće napraviti značajan iskorak u ovih nekoliko dana, iako treba biti objektivan i priznati da ovo do sada što se događalo nakon potpisivanja Sporazuma nije nešto što ulijeva optimizam.”, rekao je Čolak.  Na upit bi li pristao na imenovanje mandatara i formiranje vlasti bez slanja Godišnjeg nacionalnog programa, Čolak ističe da treba pokušati napraviti vlast koja će u narednom razdoblju poslati ne jedan nego više ANP u Bruxelles.

“Ja ne vidim drugi izlaz. Ne možemo nikako drugačije doći do rješenja. Ako bismo imali mandatara, ako bi formirali Vijeće ministara mogli bi napraviti krupan iskorak u smislu euro i NATO integracija, mogli bi odmah prići izmjenama Izbornog zakona BiH. Ovakvo stanje nas ne vodi niugdje”, kaže Čolak.  Izmjene Izbornog zakona nužne su za napredak Bosne i Hercegovine, mišljenje je to Bariše Čolaka i HDZ-a. A jedna od značajnih odredbi bila bi i mogućnost izvanrednih izbora.

“Bilo bi dobro da takva opcija postoji u Izbornom zakonu. Možda ne bi ovoliko čekali na formiranje vlasti da imamo jednu takvu odluku, takva odredba postoji u većini europskih zemalja. Odugovlačenje s formiranjem vlasti je i prevara naših građana – ako to ne ide, poštenije je ići na nove izbore da se građanima ponovno dadne prilika za kazne ili nagrade”, naglasio je Čolak. 

Komentirajući izjave Bože Ljubića da je Herceg Bosna putokaz u kojem smjeru bi trebala ići i Bosna i Hercegovin, zastupnik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH naglasio je kako “nitko normalan u ovoj državi ne bi trebao imati ništa protiv da svaki narod bude ravnopravan” te da iz tog razdoblja Hrvatske republike Herceg Bosne ne postoji nijedan dokument koji je bio protiv BiH ili ju je dijelio.

vecernji.ba

Bijes u Britaniji nakon skandalozne suspenzije parlamenta

ODLUKA britanskog premijera Borisa Johnsona da suspendira rad parlamenta izazvala je oštre reakcije zastupnika koji su protiv Brexita bez dogovora, kao i ljudi diljem zemlje. 

Diljem Velike Britanije održavaju se masovni prosvjedi, a organizirana je i peticija protiv suspenzije parlamenta koju je potpisalo više od milijun ljudi, javlja BBC. 

Britanska vlada pak tvrdi da će petotjedna suspenzija rada parlamenta u listopadu i studenom ostaviti dovoljno vremena za raspravu o Brexitu. 

Ministar odgovoran za zastupnički dom parlamenta Jacob Rees-Mogg optužio je protivnike premijera da pod svaku cijenu žele ostati u EU, dodajući da bi ionako došlo do stanke u radu parlamenta u rujnu te da će za dogovor o Brexitu vremena biti napretek. 

Ministar u vladi Michael Gove izjavio je pak da nije riječ o političkom potezu. 

Međutim, direktorica udruge Hansard Society Ruth Fox tvrdi da će spomenuto produljenje stanke u radu parlamenta trajati znatno dulje od uobičajenog te da bi broj dana za razmatranje vladine odluke o Brexitu u parlamentu mogao biti prepolovljen.

Premijer Johnson izjavio da će kraljica održati govor nakon suspenzije parlamenta te da ne želi čekati vrijeme nakon Brexita kako bi počeo provoditi svoje planove. 

Šef oporbenih laburista: Ovo je krađa britanske demokracije

Rees-Mogg je pak izjavio da je aktualna sjednica parlamenta jedna od najduljih u britanskoj povijesti te da bi suspenzija ionako uslijedila. 

Dodao je da jedinu ustavnu krizu koja je na djelu uzrokuju ljudi koji su se protivili održavanju referenduma 2016. 

S 498 glasova “za” naspram 114 “protiv” zastupnici su izglasali izlazak Velike Britanije iz EU-a, što je potaklo otvaranje Članka 50 u veljači 2017. 

Vođa laburista Jeremy Corbyn nazvao je Johnsonov potez “krađom britanske demokracije” i “prisiljavanjem na Brexit bez dogovora”. 

Aktivistica protiv Brexita Gina Miller podnijela je zahtjev britanskim sudovima kako bi se propitala legalnost Johnsonove odluke. 

Gnjevne reakcije političara u Velikoj Britaniji

Predsjednik zastupničkog doma John Bercow nazvao je odluke vlade “uvredom za britanski ustav”. 

Bivši ministar financija Philip Hammond nazvao ju je “izrazito nedemokratskom”. 

Čelnica Liberalnih demokrata Jo Swinson izjavila je da “premijer Johnson ljudima želi uskratiti pravo da biraju zastupnike kako bi silom proveo Brexit bez dogovora”. 

Škotska premijerka Nicola Sturgeon izjavila je da “zastupnici moraju spriječiti suspenziju parlamenta ako ne žele da jučerašnji dan ostane crnim slovima upisan u britansku povijest”. 

Trump pohvalio Johnsona

S druge strane, bilo je i pobornika suspenzije. 

Konzervativac Peter Bone izjavio je da ne bi podupro Johnsona u slučaju da je suspenziju parlamenta odgodio za vrijeme nakon Brexita. 

Podrška je uslijedila i od američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je na Twitteru pohvalio Borisa Johnsona. 

Čelnica stranke ulsterskih unionista Arlene Foster također se o suspenziji rada parlamenta izjasnila pozitivno. 

Milijun ljudi traži poništenje odluke o suspenziji…

Bivši premijer zaprijetio tužbom Johnsonu

Bivši britanski premijer John Major zaprijetio je Johnsonu sudskom tužbom u slučaju suspenzije rada parlamenta, tvrdeći da je Johnsonov cilj “bez sumnje zaobići parlament koji se protivi njegovoj politici Brexita bez dogovora”. 

Vrhovni građanski sud Škotske već razmatra pokretanje sudske parnice protiv vladine odluke, izjavila je glasnogovornica Škotske nacionalne stranke Joanna Cherry. 

Iako se odluka kraljice o provođenju njenih ovlasti po britanskom zakonu ne može dovesti u pitanje, aktivistica Gina Miller tvrdi da se “odluka vlade može smatrati nelegalnom i protuustavnom ako je za cilj imala ograničiti suverenitet Parlamenta”. 

index.hr

Ovo je razlog zašto se vjenčani prsten nosi na četvrtom prstu

Kada vidimo da netko nosi prsten na drugom prstu desne ruke, znamo da ta osoba nije u braku, ali ako prsten nosi na četvrtom prstu lijeve ruke odmah zaključujemo da je u braku.

No, znate li zašto se vjenčani prsten nosi baš na četvrtom prstu ? Za to postoji razlog, kao i za to zašto se nosi baš na lijevoj ruci. Povijest vjenčanog prstena Tradicija vjenčanog prstena potječe još iz drevnog Egipta, budući da su arheolozi u hijeroglifima pronašli dokaze koji su tvrdili da će mladenke nositi prsten. Vjenčani prstenovi nose se još od vremena starih Grka i Rimljana. Postoji dirljivo objašnjenje zašto je četvrti prst izabran za ‘vjenčani prst’.  –

U davnim se vremenima smatralo da na prstu lijeve ruke postoji vena koja je tekla ravno prema srcu. I tada se za srce mislilo da je ono središte emocija. Tako su stari Rimljani tu venu nazivali ‘vena amoris’ što znači ‘vena ljubavi’ – objasnila je Bernadette Chapman, osnivačica saveza ‘The UK Alliance of Wedding Planners’. Od tada smo o ljudskom tijelu saznali mnogo toga. Sada znamo, nažalost, da mi nemamo takvu venu. Osim toga, znamo da je srce mišićni organ za pumpanje krvi, ali to nas nije spriječilo da nastavimo o njemu razmišljati u emotivnom kontekstu. Također, još uvijek vjenčani prsten nosimo na četvrtom prstu.

Ne slijede svi tradiciju Unatoč rasprostranjenosti ove tradicije vjenčanog prstena, pogotovo u zapadnim kulturama, ne slijede je svi. – Neke kulture su odabrale slobodu i individualnost kada su odlučivale na kojoj ruci će se nositi vjenčani prsten. Bračni parovi iz europskih zemalja poput Austrije, Danske i Njemačke, vjenčani prsten nose na desnoj ruci. Ljudi u Indiji također su se odlučili za desnu ruku jer se kod njih lijeva ruka smatra ‘nečistom’ – rekla je poslovna savjetnica Jennifer Claire Constant za Reader’s Digest.

vecernji.ba

HKD Napredak Vitez vrši upis novih članova

HKD Napredak Podružnica Vitez ponovno vrši upis novih članova u svoje sekcije: folklornu, tamburašku, orkestar harmonika i sekciju mažoretkinja.

Upis i informacije možete dobiti u Napretkovim prostorijama svakim radnim danom u vremenu od 16,00 do 21,00 sat. Upisati se mogu svi uzrasti od 7 do 77 godina! Očekujemo Vas u Napretku i veselimo se zajedničkom druženju.

Prije 26 godina uspostavljena je Hrvatska Republika Herceg Bosna

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine. Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je postala dio Federacije BiH potpisivanjem Washingtonskog sporazuma, 18. ožujka 1994. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom.

Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, gospodarstvena i područna cjelina hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenoga 1991. godine. Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini (HDZ BiH), kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina.

Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi Sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, dijelovi općine Teslić, Vareš i dijelovi općine Kakanj). Pojam Herceg Bosne i danas je stožerni i politički aktualan u razrješenju zamršene društveno-političke situacije u BiH. Ma na koji način bio tretiran, pro – et contra – on će utjecati na budući državni ustroj BiH.

Vecernji.ba