BRITANSKI i europski pregovarači postigli su dogovor o svim ključnim
pitanjima, osim o PDV-u, rekao je europski pregovarač za Brexit Michel
Barnier veleposlanicima Europske unije, kazali su jučer kasno navečer
europski diplomati.
Stručnjaci obje strane postigli su kompromise o carinskim kontrolama,
usuglasili se o mehanizmu za Sjevernu Irsku i obećali dostizanje
standarda EU-a u socijalnim i ekološkim pitanjima, rekao je Barnier
zemljama članicama.
Na sastanku je nekoliko veleposlanika izrazilo zabrinutost što nije ostalo dovoljno vremena za provjeru bilo kakvog pravnog teksta koji bi se zaključio prije europskog summita u Bruxellesu, kažu diplomati.
Dogovor o Brexitu
To će otežati usvajanje teksta europskim liderima.
Ranije je politička urednica BBC-ja Laura Kuenssberg objavila na Twitteru da se dogovor o Brexitu neće finalizirati u srijedu, pozivajući se na neimenovani izvor iz britanske vlade.
“Vladin izvor mi je otkrio da se večeras neće postići dogovor. Nije jasno znači li to da još nema napretka ili im je potrebno samo još malo vremena”, napisala je Kuenssberg.
Provjera diploma zaposlenih u federalnim institucijama skoro je završena i pokazala je da je najmanje deset namještenika u proteklom periodu posao dobilo na osnovu lažnih diploma. Otkriveno je i nekoliko takvih službenika.
Nadležno tužiteljstvo
Ministrica obrazovanja i znanosti FBiH Elvira Dilberović, koja je pokrenula inicijativu provjere diploma, kazala je da je ova kontrola pokazala da u 102 institucije sa tisućama zaposlenih, čiji rad plaćaju građani, ima onih sa lažnim diplomama, mahom srednjoškolskih, ali da ima i onih sa lažnim fakultetskim diplomama.
Nije željela precizirati o kojem se broju radi, niti o kojim
institucijama, dodavši da se priprema izvještaj za Vladu Federacije BiH
nakon čega će javnost o svemu biti detaljno upoznata.
Diplome su provjeravale same institucije za svoje zaposlene tako što
su slale upite školama i fakultetima. Podaci su se na kraju slali
Ministarstvu obrazovanja i znanosti FBiH čiji se izvještaj, nakon što
bude napisan, uskoro treba naći na dnevnom redu Vlade FBiH.
Prošao rok
Zaključak o provjeri diploma svih zaposlenih u svim federalnim organima uprave, zavodima, agencijama, pa i poduzećima u većinskom vlasništvu FBiH, donijela je Vlada početkom godine. Rok od šest mjeseci za završetak posla je prošao, a do kašnjenja je došlo zbog niza problema, između ostalog jer je u određenom broju slučajeva dokumentacija izgorjela u ratu, ali i jer su neki fakulteti počeli tražiti i do 351 KM za potvrde.
Dvije institucije „nepokrivene“
Ministrica Dilberović je kazala da Zavod MIO FBiH i Arhiv Tuzlanskog kantona nisu mogli provjeriti diplome svojih zaposlenih jer su, i nakon nekoliko molbi i urgencija, neki univerziteti nastavili tražiti novac za potvrde.
Ako pokušavate smršavjeti, ili inače lako dobivate kilograme, pripazite na to što grickate u kasnim večernjim satima. Naime, često nam se dogodi da na večer ispred televizora unesemo dosta hrane koja nema značajnu nutritivnu vrijednost, ali je prebogata dodanim šećerima, mastima i kalorijama, pa tim obrokom možemo pokvariti dijetu čak i ako se tijekom dana uspijevamo držati plana prehrane.
Ukratko, izbacite čips, štapiće, krekere, kekse i čokoladu (osim, eventualno, dvije kockice crne čokolade, s visokim udjelom kakaa), a po mogućnosti i kupovne sokove prebogate šećerom, ili industrijski proizvedene voćne jogurte.
– Ako nas u kasnije doba uhvati želja za obrokom, svakako bi trebalo imati na umu da ne bismo smjeli jesti barem dva sata prije odlaska na počinak. Ono što ćete pojesti kao zadnji obrok u danu svakako treba biti nešto lagano i sa što manje suvišnih kalorija, savjetuje internistica sa subspecijalizacijom iz kardiologije te edukacijom iz dijetoterapije, kliničke terapije i fitoaromaterapije, dr. Alenka Brozina iz NutriFito Centra iz Rijeke. Dodaje kako je voće uvijek dobar izbor, no treba paziti da je riječ o voću niskog glikemijskog indeksa.
Ista povišica neće donijeti zadovoljstvo onom dijelu javnog sektora koji nam je iznimno potreban. Liječnici i birokrati dobit će istu povišicu, a potrošit će se ogroman novac
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je svima u javnom sektoru povećati plaću 6,12 posto. Povišicu će tako osigurati administratorima po ministarstvima, tajnicama i pravnicima u bolnicama, računovođama u školama i to za jednaki iznos kao i učiteljima, doktorima ili pak socijalnim radnicima. To će državnom proračunu stvoriti novih 1,8 milijardu kuna troška svake godine od 2021. godine, dok će iduće godine u kojoj će se postupno realizirati povišica, stvoriti oko 1,1 milijarde kuna troška. Kako novi troškovi i gubitak prihoda ne idu zajedno odustalo se od smanjenja opće stope PDV-a na 24 posto, što i nije loša vijest jer bi država izgubila dio prihoda bez efekta na pojeftinjenje cijena za građane. Jedina najava od koje bi mogli profitirati oni koji rade u privatnom sektoru iz čijih se poreza financira vojska zaposlenika na državnim jaslama je podizanje razine osobnog odbitka s 3800 na 4000 kuna.
Pritisak na cijelo gospodarstvo
Po prvim okvirnim izračunima Plenković se odlučio opteretiti proračun kako bi birokratima dao i više od 500 kuna mjesečno povišice dok će zaposlenici privatnog sektora i to samo oni koji imaju primanja veća od 5000 kuna profitirati s 48 kuna na osnovu manjeg poreza na dohodak (izračun za osobu koja ne koristi olakšice za djecu i živi u Zagrebu). Naravno, tih 48 kuna dobit će i državni i javni službenici. Vrlo je teško izračunati kolika će točno povišica biti za pojedine javne službenike, ali s obzirom koliko su im plaće u prosjeku rasle na temelju povećanja osnovica u posljednje dvije godine jasno je da ni novo povećanje plaća neće biti zanemarivo.
Naime, od 2017. godine do srpnja ove godine
osnovica plaća javnih i državnih službenika i namještenika je povećana
za 9 posto, a podaci o prosječnoj plaći u obrazovanju, zdravstvu i
javnoj upravi koje bilježi Državni zavod za statistiku pokazuje da je u
tim sektorima prosječna plaća porasla za 640 do 818 kuna, tako da se bez
ustezanja može reći da će u punoj primjeni Plenkovićeva obećana
prosječna plaća administracije biti za najmanje nekoliko stotina kuna
veća, a ta će se povišica ovisno o koeficijentu, dodacima i ostalim
pogodnostima nerijetko penjati i na 500 kuna veću plaću.
Javni sektor tako će dodatno učvrstiti poziciju natprosječno plaćenog dijela zaposlenika u Hrvatskoj, koju ionako drži. Iako sindikalna scena često uvjerava da su plaće u prosvjeti ili zdravstvu izuzetno niske, statistika pokazuje da je prosječna plaća u školstvu koje obuhvaća osnovne i srednje škole u srpnju iznosila 6685. U tom su sektoru plaće tijekom posljednje dvije godine narasle za 640 kuna, a riječ je o podatku iz srpnja koji ne uključuje povišicu osnovice za dodatnih dva posto koja se obračunava od prvog dana rujna. Također, plaća birokrata u ministarstvima iznosila je u prosjeku 7361 kuna u srpnju, a narasla je za 682 kune u posljednje dvije godine.
Uravnilovka na koju se odlučio Plenković financijski je izuzetno intenzivna, a neće donijeti zadovoljstvo onom dijelu javnog sektora koji nam je iznimno potreban. Liječnici i birokrati dobit će istu povišicu, a potrošit će se ogroman novac da bi se zadržalo nezadovoljne doktore i nepotrebne birokrate. Samo za plaće u 2021. godini državi će trebati 31,4 milijarda kuna, odnosno 4,7 milijarda kuna više nego se za plaće odvajalo u 2017. godini. To je razina rashoda koju će se u slučaju krize teško moći izdržati i kojom se ponovno stvara enormni pritisak na privatni sektor koji sve te predizborne poklone mora financirati. Naime, da bi plaće toliko rasle BDP mora nastaviti rasti po stopi od barem dva posto, inače ćemo se vratiti u sferu proračunskih deficita.
Građani ne žele promjene
Stoga ne čudi da je Hrvatska udruga poslodavaca burno reagirala na Plenkovićevu najavu upozoravajući da je državni aparat preglomazan, preskup i neizdrživ. – Mi kao poslodavci nismo sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna reforma i analiza kako sustav optimizirati – kazao je direktor HUP-a Davor Majetić pozivajući na detaljne analize učinkovitosti javnog sektora. Građani ne žele promjene i reforme, a žele bolje živjeti, a to jednostavno teško može zajedno, zaključio je naposljetku. Resorni ministar Zdravko Marić istaknuo je da će se osnovica dizati u tri navrata, kao i godinu ranije, a ukupno s prethodnim povećanjem u četiri će godine tako Vlada primanja svojih zaposlenika kroz osnovicu povećati za 18,3 posto.
Poreznog rasterećenja nije ni bilo, tvrdi
porezni stručnjak Hrvoje Zgombić jer je udio poreznih prihoda u BDP-u
rastao s 20 posto iz 2015. godine na 20,4 posto lani, a trebao je pasti
da ga je bilo. Dodaje i da je od 2008. do 2013. privatni sektor izgubio
najmanje 100.000 radnih mjesta, a javni sektor nabujao za 11.000 osoba.
Prema njegovoj procjeni ima najmanje 50.000 zaposlenih viška na čije se
plaće potroši šest milijardi kuna godišnje, a racionalno bi bilo
otpustiti ih.
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan obećao je da će Turska nastaviti sa svojom ofanzivom na sjeveru Sirije sve dok misija za stvaranje sigurne zone ne bude završena.
Turske snage su prošle sedmice pokrenule operaciju uklanjanja kurdskih boraca sa sjevera Sirije, nakon što su se američke trupe povukle iz regije.
Političko vodstvo Turske smatra Sirijske demokratske snage (SDF) terorističkom organizacijom i produženom rukom zabranjene grupe PKK unutar Turske.
Rusija se zavjetovala da Turskoj neće dopustiti sukob sa sirijskom vojskom, a SAD su apelirale na momentalno primirje i prekid sukoba.
Komentar Erdogana, kojeg je izrekao u Ankari, došao je uoči posjete potpredsjednika i državnog sekretara SAD-a Mikea Pencea i Mike Pompea Turskoj.
”Marševi slobode”, kako su ih nazvali organizatori, odvijaju se iz gradova Girone, Tarragone, Tárrege, Berge i Vica. Prosvjednici nose transparente s natpisom „Sloboda“ i zastave koje simboliziraju nezavisnost
Tisuće prosvjednika krenulo je u srijedu ujutro cestama iz pet
katalonskih gradova, prelazeći udaljenost od oko 100 kilometara, na putu
prema Barceloni, gdje će u petak masovnim prosvjedom i generalnim
štrajkom tražiti oslobođenje zatvorenih zagovornika nezavisnosti
Katalonije.
„Marševi slobode“, kako su ih nazvali organizatori, odvijaju se iz gradova Girone, Tarragone, Tárrege, Berge i Vica. Iza njih stoje dvije civilne organizacije ANC i Omnium Cultural, čije je čelnike, Jordija Sáncheza i Jordija Cuixarta, u ponedjeljak osudio Vrhovni sud u Madrid na po 9 godina zatvora zbog ustanka s ciljem rušenja državnog poretka.
Oni su dvojica od devetero katalonskih dužnosnika kojima su izrečene
zatvorske kazne od 9 do 13 godina nakon što su 2017. organizirali
referendum o nezavisnosti Katalonije, autonomne pokrajine sa 7,5
milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske, a zatim proglasili
samostalnu republiku. Ustavni sud je bio zabranio referendum.
Prosvjednici nose transparente s natpisom „Sloboda“ i zastave koje simboliziraju nezavisnost. Istovremeno su sindikati studenata i učenika otpočeli trodnevni štrajk. Sindikati koji podržavaju samostalnost za petak su najavili opći štrajk u Kataloniji, u kojoj se ostvari 19 posto španjolskog BDP-a.
U utorak navečer je u četiri najveća katalonska grada, Barceloni,
Lleidi, Gironi i Tarragoni, došlo do sukoba prosvjednika i policije
prilikom čega je ozlijeđeno ukupno 125 osoba, od čega 60 policajaca.
Nitko nije teže ozlijeđen.
U ponedjeljak je u sukobima bila ozlijeđena 131 osoba, većinom na
aerodromu pored Barcelone kojeg su prosvjednici nastojali zauzeti.
Katalonska vlada pozivala je prethodnih dana na nenasilne prosvjede, no nakon sukoba u utorak, kada su postavljane barikade, paljeni kontejneri i gume i bacani predmeti na policiju, predsjednik katalonske vlade Quim Torra sazvao je izvanredni sastanak svog kabineta.
Španjolska socijalistička vlada je još sinoć objavila priopćenje u
kojem je poručila kako je njen „cilj osigurati sigurnost i suživot u
Kataloniji te da će to, ako treba, postići čvrstinom, odgovarajućom
mjerom i jedinstvom“. Oporbena desnica pozvala je Pedra Sáncheza na
aktiviranje Zakona o nacionalnoj sigurnosti kojom bi vlada u Madridu
preuzela djelomičnu kontrolu nad Katalonijom.
Sánchez bi se tijekom dana trebao sastati s liderima triju najvećih oporbenih stranaka.
Njegova vlada je u utorak poručila kako ne razmatra amnestiju za osuđene katalonske dužnosnike te da bi oni trebali odslužiti kazne.
U Španjolskoj se za manje od mjesec dana održavaju parlamentarni izbori, četvrti u posljednje četiri godine.
Gabriel Rufian, jedan od čelnika Katalonske republikanske ljevice (ERC) kojoj pripada Oriol Junqueras, osuđen na 13 godina, rekao je da „ni nezavisnost Katalonije, ni jedinstvo Španjolske, niti išta u životu nije vrijedno nasilja“. Prije toga je preko društvenih mreža objavio da je policija pretjerano reagirala prilikom prosvjeda, a da svi oni prosvjednici koji djeluju nasilno ne predstavljaju pokret za nezavisnost.
Izbornik bh. nogometne reprezentacije Robert Prosinečki bio je vidno razočaran nakon poraza od Grčke rezultatom 2:1. Nakon utakmice pošteno je priznao da su Grci bili bolji.
– Moramo im čestitati. Nismo bili na razini na kojoj smo bili kao protiv Finske. Ne znam razloge za ovako lošu igru – kazao je Prosinečki. Istaknuo je da nas je Grčka nadigrala taktički i trkački.
– Ostaje nam da radimo i dalje, ali mi je čudno da ne možemo ponoviti dvije uzastopne utakmice na visokoj razini – dodao je izbornik. Osvrnuo se i na predstojeće dokvalifikacije, preko koje će pokušati izboriti plasman na EURO.
– Imat ćemo još utakmica do tada, vidjeti ćemo tko nam je protivnik, ali sigurno nismo bili na razini kao protiv Finske. Teško je reći što je razlog. Bili smo loši u pasu, davali smo im lopte, nismo bili blizu njihovih igrača i nažalost izgubili. Kvalifikacije su za nas gotove – zaključio je Prosinečki.
Članovi Udruge „Volim Vitez“ posjetili su Osnovnu školu „Bila“ u općini Vitez te tom prigodom uručili donaciju vodstvu škole.
Predstavnike Udruge „Volim Vitez“ Stjepana Alilovića, Nikolu Šarića, Natašu Križanović i Moniku Žuljević, te saborsku zastupnicu Dajanu Maros, ujedno pokroviteljicu akcije primio je ravnatelj škole Vinko Bošnjak.
Bošnjak je goste informirao o radu OŠ „Bila“, planiranim budućim projektima te zahvalio na donaciji dva projektorska platna koja su potrebita školi.
Iz Udruge, koju čine i bivši učenici ove škole, naglasili su zadovoljstvo jer su u prilici pomoći djelatnicima i učenicima u vršenju svakodnevnih zadataka te pohvalili dobar rad ravnatelja koji se, između ostaloga, ogleda i obnovi škole, uređenju prostora za rad učenika, ali i dobrim rezultatima koje postižu učenici ove škole na raznim natjecanjima.
Nalozi za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata u Federaciji Bosne i Hercegovine za rujan 2019. godine upućeni su prema bankama.
Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za te kategorije u ukupnom iznosu od 13.716.175,32 KM, priopćeno je iz tog Ministarstva.
