Potopljen je Trg svetog Marka i bazilika na tome trgu. Grobovi duždeva u bazilici su pod vodom, i to slanom, koja nagriza mramor, temelje i stupove bazilike. Oko 70 posto Venecije je poplavljeno. Sav je prijevoz u Veneciji zaustavljen, zatvorene su škole, uredi, trgovine… Brodići ne plove venecijanskim kanalima.
Sirena se u Veneciji jučer ujutro oglasila četiri puta, što znači najviše upozorenje zbog dolaska vodenog vala. Već treći dan zaredom nadolazi vodeni val, viši od prosječnog u tom gradu na vodi. U noći između 12. i 13. studenoga more je došlo 187 cm iznad normalnog vodostaja što je najviše nakon strašne poplave 4. studenoga 1966. kada je voda bila visoka 194 cm. Sada je dostigla samo sedam centimetara nižu visinu od one kada se počelo proučavati kako zaštiti Veneciju od potonuća.
Alarmantni podaci Pod vodom je Trg svetog Marka i bazilika na tome trgu. Grobovi duždeva u bazilici su pod vodom, i to slanom, koja nagriza mramor, temelje i stupove bazilike. Oko 70 posto Venecije je poplavljeno. Na jednom od otočića u venecijanskoj laguni, Pellestrine, struja je ubila čovjeka kojem je poplavila kuća. Sav je prijevoz u Veneciji zaustavljen, zatvorene su škole, uredi, trgovine… Brodići (vaporetti, kako ih ovdje nazivaju jer su prvi bili na parni pogon – vapore) gradskog poduzeća Actv ne plove venecijanskim kanalima i prema otočićima.
– Suočavamo se s izvanrednom situacijom. Ovo je katastrofa – kazao je venecijanski gradonačelnik Luigi Brugnaro i odredio potpuno zatvaranje Trga sv. Marka kako bi se izbjegle moguće nezgode. Uklonjeni su i pontonski mostići koji se postavljaju kako bi se moglo hodati po njima kad je trg pod vodom. Osim velikog vodenog vala, jučer je i jak vjetar otežavao život u Veneciji i okolnim mjestima. U Veneciji ne postoji mogućnost, kao u nekim drugim mjestima, odlijevanja vode jer je to grad na vodi i ona nema kamo otjecati. Riječ je o moru koje raste ili se povlači.
U središtu Venecije, slavnoj turističkoj destinaciji, 1966. godine živjelo je 175.000 stanovnika koji su se počeli odseljavati nakon onodobne poplave, tako da ih danas na tom istom prostoru ima samo 56 tisuća. Visoka voda u Veneciji je normalna pojava posebno u kišnim mjesecima poput studenog. Porast mora do 80 cm iznad normalne razine uobičajena je pojava. Na plimu, znamo, utječu i Mjesec i Sunce, ali i klimatski uvjeti, odnosno kiše i vjetar, posebno jugo. Osim toga, između 1950. i 1970.
Venecija se spustila za oko 12 cm, odnosno toliko je porasla razina mora zbog klimatskih promjena. Za 30 godina, nastavi li se zanemarivati klimatske promjene, Venecija bi mogla postati potopljeni grad. Vjerojatno će biti onih koji će kazati da sadašnja situacija s Venecijom nije mnogo drugačija nego što je bila u povijesti. Ali jest. Evo podataka. Od velike poplave 1966. do 2010. čak je 191 put zabilježeno povišenje vode iznad 110 cm, a u razdoblju od 1926. do 1965. ta visina vode zabilježena je samo 21 put.
Skupa brana izvan funkcije Kako bi se Veneciju zaštitilo od poplave, nakon mnogih rasprava započetih još 1966. i prijedloga rješenja (uz brojne svađe i nadmudrivanja), 2003. godine tadašnji premijer Silvio Berlusconi otvorio je radove na izgradnji brane MOSE (Modulo Sperimentale Elettromeccanico). Riječ je o sustavu brana koje bi se podizale samo kad bi vodostaj prijetio narasti na 110 cm ili više, a do tada bi one ostajale na morskome dnu. Sustav od 78 brana na ulazu u venecijansku lagunu je, tako je barem predstavljen, tehnološko čudo.
Za izgradnju temelja korišten je i istarski kamen, a željezne dijelove brane radio je Brodosplit. No 2013. otvorena je istraga o korupciji vezanoj za izgradnju MOSE-a. Godinu dana kasnije uhićeno je 35 ljudi, a pod istragom je bilo još 100 političara i državnih dužnosnika osumnjičenih za korupciju. Bio je osuđen i bivši predsjednik regije Veneto i ministar u Berlusconijevoj vladi Giancarlo Galan, nakon što je 78 dana proveo u zatvoru, na dvije godine i deset mjeseci zatvora pretvorenih u kućni pritvor i plaćanje 5,8 milijuna eura odštete zbog korupcije u izgradnji MOSE-a.
Do sada je na izgradnju te brane, koja još nije u pogonu, utrošeno više od sedam milijardi eura, odnosno tri puta više od onoga koliko je koštala gradnja 760 kilometara autoceste Del Sole od Milana do Napulja otvorene 1964. MOSE je izgrađen 85 posto pa se postavilo i pitanje zašto barem one brane koje su dovršene sada nisu podignute. O tome je otvorena nova polemika.
Osnovno je pitanje i tko bi trebao izdati naredbu o podizanju brane. Žuto-crvena vlada premijera Giuseppea Contea sada je odlučila da se pod hitno završi MOSE koji bi trebao biti potpuno zgotovljen u proljeće 2021. Izdvojeno je dodatnih 20 milijuna eura. Konačna cijena izgradnje tog za mnoge kontroverznog objekta mogla bi iznositi osam milijardi eura. Venecija sve više tone pod klimatskim promjenama, ali i malverzacijama.
vecernji.ba
