Paljenjem svijeća i lampiona duž ulice 22. prosinca, u Dubravici, mještani te mjesne zajednice, ali i drugi, odali su sinoć počast ubijenim civilima i vojnicima u Križančevom Selu 1993. godine.
Mještani su s posebnim pijetetom odali počast poginulim braniteljima i civilima Križančevog Sela.
Podsjećamo, u Križančevom Selu ubijena su 64 hrvatska branitelja i civila, a Noć sjećanja obilježava se svake godine molitvom i paljenjem svijeća.
Tog “Krvavog badnjaka” 1993. godine, dok je sporazum o prekidu vatre kojeg su potpisali zapovjednik Zbornog područja Vitez, general Tihomir Blaškić i zamjenik zapovjednika 3. korpusa Armije RBiH, general Džemo Merdan, bio na snazi, postrojbe Armije BiH svim raspoloživim snagama u rano jutro 22. prosinca napadaju crte obrane u Križančevu Selu nadomak Viteza.
Epilog krvavog pohoda u Križančevom Selu su 64 ubijena Hrvata, 34 vojnika HVO-a, ostali su bili civili. Selo je do temelja spaljeno, a pobijene su čak i domaće životinje. Od 64 ubijena Hrvata, njih 30 odvedeno je u pravcu Počulice prema Zenici, a tijela, razmijenjena nakon 39 dana, uz posredovanje međunarodnih snaga, bila su izmasakrirana do neprepoznatljivosti.
Za ovaj zločin pred Sudom BIH vodi se postupak protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića zvanog Roki, Sadika i Šaćira Omanovića, te Kasima Kavazovića, koji su optuženi za ubojstva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradine i Dubravicu 22. prosinca 1993. godine.
Tužiteljstvo BiH navodi da ratni zločin u Križančevu Selu “predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Viteza i okoline u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetina žrtava, a imovina opljačkana i uništena”.
