U Francuskoj je 2000. godine radni tjedan skraćen s 40 na 35 radnih sati, a Francuzi se sada bore za dodatno skraćivanje na 32 sata tjedno.
“Kraće radno vrijeme podiže produktivnost i utječe na bolje upravljanje procesom rada”, izjavio je Muhamed Osedik iz francuskog sindikata Generalna konfederacija rada (GKR).
Kako navodi, na taj način bi se sačuvala postojeća, a i stvorila nova radna mjesta.
“Podržavamo smanjenje radnih sati u okviru pravnih okvira i na osnovu pregovora radnika i poslodavaca. Smanjenje trebaju prihvatiti radnici, umjesto da im se ono nametne”, rekao je Osedik.
Vlada Francuske, na čijem čelu se nalazi socijalistička stranka, već godinama vodi borbu s masovnom nezaposlenošću.
Radni tjedan od 40 sati dugo je bio “simbol” rada sve dok 2000. godine nije odlučeno da se radno vrijeme skrati na 35 sati tjedno.
Nizozemska je postala prva zemlja koja je skratila radni tjedan i to sredinom prvog desetljeća 21. stoljeća. U Belgiji i Nizozemskoj radno vrijeme je 30 sati tjedno.
Kako navodi, na taj način bi se sačuvala postojeća, a i stvorila nova radna mjesta.
“Podržavamo smanjenje radnih sati u okviru pravnih okvira i na osnovu pregovora radnika i poslodavaca. Smanjenje trebaju prihvatiti radnici, umjesto da im se ono nametne”, rekao je Osedik.
Vlada Francuske, na čijem čelu se nalazi socijalistička stranka, već godinama vodi borbu s masovnom nezaposlenošću.
Radni tjedan od 40 sati dugo je bio “simbol” rada sve dok 2000. godine nije odlučeno da se radno vrijeme skrati na 35 sati tjedno.
Nizozemska je postala prva zemlja koja je skratila radni tjedan i to sredinom prvog desetljeća 21. stoljeća. U Belgiji i Nizozemskoj radno vrijeme je 30 sati tjedno.
(Klix.ba)