Mnoge kulture smatraju grožđe “kraljem voća”. Ove malecke bobice riznica su mnogobrojnih zdravstveno korisnih fitonutrijenata, kao što su antioksidansi, vitamini i minerali.
Ne čudi zašto ih mnogi redovito uključuju u prehranu, bilo u obliku svježeg voća, grožđica, soka ili kao sastojak salata. Grožđe su okrugle bobice koje rastu u grozdovima na višegodišnjim listopadnim drvenastim lozama roda Vitis. Porijeklom je iz Europe i Sredozemlja, ali se danas uzgaja diljem svijeta. Boja bobica potječe od polifenolnih pigmenata. Crvene ili ljubičaste bobice bogate su antocijaninima, dok bijelo-zelene bobice sadrže više tanina i katehina. Ovi antioksidativni spojevi su gusto koncentrirani u koži i sjemenkama.
Riznica dragocjenih nutrijenata
Grožđe je bogat izvor minerala mikronutrijenata poput bakra, željeza i mangana. Željezo je posebno koncentrirano u grožđicama. 100 g grožđica sadrži 10% dnevne preporučene doze željeza. 100 g svježeg grožđa sadrži oko 191 mg korisnog elektrolita, kalija. Svježe je grožđe dobar izvor vitamina C, A, K, B6, B2 i B1. 100 g svježeg grožđa sadrži samo 69 kalorija zbog toga je odličan izbor za osobe koje se bore s viškom kilograma. Grožđe je bogato polifenolnim fitokemijskim spojem resveratrolom. Snažni antioksidans resveratrol štiti od:
- raka debelog crijeva i prostate
- koronarne srčane bolesti
- degenerativnih živčanih bolesti
- Alzheimerove bolesti
- virusnih i gljivičnih infekcija
Resveratrol smanjuje rizik od moždanog udara tako što mijenja molekularne mehanizme unutar krvnih žila. To postiže jačanjem otpornosti krvnih žila na oštećenja i povećanom proizvodnjom dušikovog oksida, koji opušta krvne žile. Antocijanini su druga skupina polifenolnih antioksidansa koji su obilno prisutni u crvenom grožđu. Utvrđeno je da ove fitokemikalije imaju:
- antialergijsko
- protuupalno
- antimikrobno
- antikarcinogeno djelovanje
Katehini u bijelim i zelenim sortama posjeduju jednake zaštitne funkcije. Grožđe ima relativno nizak glikemijski indeks, te zbog toga manje količine grožđa smiju konzumirati i dijabetičari.
Blagodati vina
Vino je najpopularniji prehrambeni proizvod od grožđa. Medicinska su istraživanja utvrdila da umjereno konzumiranje vina može biti povoljno po zdravlje. Istraživanja su pokazala da vino, posebice crno, može:
- smanjiti rizik od srčanih bolesti
- pružiti zaštitu od moždanog udara
- spriječiti rak gušterače
- suzbiti potencijalno kobne bakterije poput e.coli, salmonele i listerije
Crno vino štiti srce
Odavna se zna da crno vino može biti dobro za srce. Jedan od poznatih sastojaka crnog vina je resveratrol, snažan antioksidans iz kožice grožđa. U laboratorijskim je istraživanjima utvrđeno da ovaj sastojak posjeduje antikancerogena i protuupalna svojstva te sprečava zgrušavanje. Još je veća važnost antioksidansa polifenola – kemijskih spojeva iz kožice i sjemenki, koji štite membrane stanica. Procijanidini u crnom vinu smanjuju krvni tlak i kolesterol te štite od stvrdnuća arterija. Nedavna danska studija zaključila je da ljudi koji piju do dvije i pol boce crvenog vina tjedno – otprilike dvije čaše dnevno – imaju manji rizik od prerane smrti. Resveratrol i polifenole iz crnog vina možete uzimati i u obliku dodataka prehrani.
Bijelo vino čuva kosti i zglobove
Iako ga prati nešto slabiji ugled, i bijelo vino pruža niz zdravstvenih blagodati. Ono sadrži kalij, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i spriječiti stvaranje molekula koje mogu oštetiti tkivo pluća. Znanstvenici s Milanskog sveučilišta vjeruju da tirosol i kafeična kiselina iz bijelog vina mogu spriječiti reumatoidni artritis i osteoporozu. Istraživanje talijanskih i američkih znanstvenika otkrilo je da konzumacija bijelog vina štiti od srčanog udara. Bijelo se vino preporučuje onima koji pate od migrene, jer ima nisku razinu tiramina – spoja koji izaziva glavobolju, za razliku od mnogih crnih i crvenih vina.
Upotreba grožđa
Potražite grožđe koje je svježe, glatko, bez površinskih bora i oštećenja. Bobice moraju biti dobro pričvršćene za zelenu stabljiku zdravog izgleda. Budući da se grožđe može brzo pokvariti i fermentirati na sobnoj temperaturi, ono bi uvijek trebalo biti pohranjeno u hladnjaku. Prije jela operite cijeli grozd u hladnoj vodi kako biste uklonili ostatke pesticida i prljavštine. Dodajte bobice voćnim ili povrtnim salatama s marelicom, breskvom, kruškom, jabukom, ribizlom ili ananasom. Grožđice možete upotrebiti u izradi raznovrsnih slastica, smoothieja, kolača, muffina i pudinga. U svrhu prevencije i liječenja preporučuje se konzumirati dnevno 1-2 grozda svježeg grožđa, ili 1-2 čaše vina. Sve korisne nutrijente iz grožđa možete pronaći i u obliku dodataka prehrani.
(www.alternativa-za-vas.com)