U nastavku suđenja za ratni zločin kod Viteza, počinjen u prosincu 1993. godine, svjedoci su ispričali što su čuli o akciji u Križančevom Selu.
Svjedok Tužiteljstva Sabahudin Kablar rekao je da je u prosincu 1993. godine bio referent za pravne poslove, a kasnije i pomoćnik zapovjednika za sigurnost u 325. brdskoj brigadi. On je kazao da je akcija od 22. prosinca imala za cilj deblokadu Viteza.
“Dan kada je bila akcija, ja sam bio u zapovjedništvu. Čuo sam da je akcija izvedena, ali se ne sjećam detalja. (…) Preko medija sam čuo da je hrvatska strana inzistirala na velikom broju zarobljenih, ali se kasnije pokazalo da je to bila propaganda. Poznato mi je da su tri vojnika HVO-a zarobljena i da su oni vjerojatno završili u KP-u Zenica”, rekao je Kablar.
On je ispričao kako je situacija u brigadi bila konfuzna “jer je bilo šverca cigareta i ljudi”, dodavši da se radilo o zamjeni kuća na različitim teritorijama. Kako je kazao, to je izazivalo revolt kod vojnika, a nakon smjene vrha brigade bilo je uhićenja.
“U šverc je bio umiješan Nijaz Sivro, jer tada ništa oko toga nije poduzimao, a morao je”, rekao je Kablar.
Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović optuženi su za ubojstva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradine i Dubravicu kod Viteza 22. prosinca 1993. godine.
Prema optužnici, Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Tarahija zapovjednik Trećeg bataljuna ove postrojbe, Sivro i Nurković pomoćnici zapovjednika, a ostala četvorica pripadnici ove brigade.
Svjedok je na upit Obrane Ibrahima Purića kazao kako je i preko medija, točnije radija, čuo da je bilo strijeljanja hrvatskih civila. Također, svjedok je Obrani potvrdio da su uhićenja zbog šverca počela kada je Purić bio zapovjednik.
Na upit Obrane trećeoptuženog Sivre, svjedok nije mogao potvrditi je li se sastanak nakon kojeg su uslijedile smjene zbog lošeg stanja u brigadi održao na Sivrinu inicijativu. S druge strane, potvrdio je da kao referent za pravne poslove nije imao pristup dokumentima organa sigurnosti.
Obrana Almira Sarajlića pitala je svjedoka je li optuženi Sarajlić sudjelovao u uhićenju švercera, na što je Kablar odgovorio potvrdno.
Džemal Bektaš, drugi svjedok Tužiteljstva, bio je vojnik u 325. brdskoj brigadi koji je, kako tvrdi, za vrijeme napada na Križančevo Selo bio stacioniran u Sivrinom Selu.
“Nisam čuo ništa o rezultatima akcije na taj dan. Poslije dva-tri dana čuo sam da je mnogo ljudi izginulo i zarobljeno”, rekao je Bektaš.
Na upit Tužiteljstva je li čuo da je bilo ubojstava, jer je tako tvrdio u izjavi iz 2018. godine, svjedok je odgovorio da to nikada nije kazao. On je potvrdio da potpis na izjavi iz istrage jeste njegov.
“Da je bilo zarobljenih, čuo sam od ljudi i žena”, rekao je Bektaš na upit Obrane prvooptuženog.
Nastavak suđenja planiran je 23. ili 30. srpnja, a točan datum bit će poznat naknadno.
(detektor.ba)