U Srbiji je u 2013. godini osnovano je 8735 tvrtaka i 30.931 obrta. Osnovano je trostruko više tvrtaka nego što ih je obrisano, ali je istovremeno s popisa skinuto za oko 18 posto više obrtnika nego što ih je novoregistrirano, piše beogradska Politika.
Do toga je došlo zbog primjene Zakona o privrednim društvima koji se odnosi i na obrtnike, objašnjavaju u Agenciji za privredne registre. APR po sili zakona, a na zahtjev Narodne banke Srbije, iz registra briše obrtnike čiji su računi bili u blokadi duže od dvije godine. Iz evidencije APR u 2013. godini izbrisano je 2.557 tvrtaka i 36.520 obrtnika. I pored toga što je zbog dvogodišnje blokade računa od 18. studenog do kraja godine iz registra izbrisano 13.355 obrtnika, zbog neizmirenih dugova u blokadi posljednjeg dana siječnja 2014. godine bilo je točno 46.005 računa, obavijestili su iz Narodne banke Srbije.
Dug preko 233 milijardi kuna
Njihov dug, bez kamate, iznosio je nešto više od 233 milijarde dinara, odnosno 15,38 milijardi kuna. Tada je među dužnicima čiji su računi bili blokirani bilo 24.553 pravne osobe – što je 53 posto svih dužnika i 21.452 poduzetnika. Time se još jednom potvrdila stalna pritužba srbijanskih privrednika – da je od svega što rade i čime se bave – najteže naplatiti robu ili pruženu uslugu, piše Politika. Sudeći po podacima, ali i događanjima “na terenu” država nije učinila mnogo da u 2014. omogući održivo poslovanje, naročito “malog biznisa” i poduzetništva. Štoviše, neki početak ove godine vide težim od prethodne.
Broj dužnika porastao 5,1 posto
Prema računici NBS, broj dužnika u siječnju 2014. bio je veći za 5,1 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Rast broja tvrtki čiji su računi blokirani, objašnjavaju u središnjoj banci, govori da je nelikvidnost gospodarstva povećana, iako je od 1. travnja 2013. na snazi Zakon o rokovima izmirenja obveza u komercijalnim transakcijama. Po slovu ovog propisa, koji su privrednici čekali dvije godine, isporučenu robu i usluge, ugovorene poslije 31. ožujka 2013. godine, država, općine i javna poduzeća obvezni su plaćati u roku do 45, a privatne firme do 60 dana.
Država ne bi smjela generirati nelikvidnost
Od Zakona o rokovima plaćanja očekivalo se da prekine lanac nelikvidnosti koji godinama davi srbijansku privredu. Prije svega da njegovom dosljednom primjenom država ne bude generator nelikvidnosti. Sudeći po informaciji koja je dostavljena “Politici” iz Ministarstva financija, država, javna poduzeća, općine i javne ustanove, svoje obaveze izmiruju u propisanom roku. Međutim, ukupan učinak je, ipak, daleko od očekivanja. Do početka njegove primjene, prosječan rok naplate u Srbiji bio je 134 dana, a na početku 2014. godine u prosjeku se čekalo 126 dana, pokazala je anketa 414 poduzeća i 104 obrtnika diljem zemlje koju je provela Unija poslodavaca.