Bilo je lijepo dok je trajalo, reći će neki, no, čini se da se vrijeme besplatnih vijesti na webu polako bliži kraju. Svjetske novinske kuće i ostali proizvođači vijesti sve više naginju ideji o naplaćivanju svog sadržaja. Takva praksa postaje sve raširenija, a pitanje je kad će takav trend početi slijediti i mediji u Hrvatskoj. Rupert Murdoch, medijski magnat i predsjednik News Corpa, najveće medijske grupacije na svijetu, još je prošle godine najavljivao kako će novine u vlasništvu njegove kompanije početi naplaćivati online sadržaj. Wall Street Journal, New York Times, Financial times, samo su neke od respektabilnih svjetskih novina na čija se online izdanja morate pretplatiti. No, i oni se još uvijek bore s pretraživačima poput Googlea preko kojih sadržaj ipak postaje dostupan. No, i u Googleu postaju svjesni da će vrhunski sadržaj uskoro biti dostupan samo onima koji su za njega spremni platiti. Oglašavanje u tiskanim izdanjima je smanjeno, a prihodi od online oglasa nisu dovoljni da bi se kvalitetno proizvodile vijesti. Uz to, svi indikatori pokazuju da se čitatelji sve više fokusiraju na online izdanja novina. Zato nije pitanje zašto novine planiraju početi naplaćivati svoje web sadržaje, već je pitanje zašto to nisu počeli i ranije. No, kako početi naplaćivati nešto što je cijelo vrijeme bilo besplatno? Neki će reći kako su novinske kuće na samom početku napravile kardinalnu pogrešku kada su svoj web sadržaj davale besplatno.
Korisnici su tako stvorili pogrešan dojam da je informacija besplatna, što ona svakako nije. “Kad jednom ponudite nešto besplatno teško to možete početi naplaćivati”, misli i Nataša Mijačika, direktorica Novog lista. Iako broj korisnika koji su s tiskanih prešli na web izdanja novina svake godine sve više raste, pitanje je hoće li biti spremni platiti za informaciju, i ako hoće, koliko. Slično se dogodilo i s televizijom. Prvih desetljeća televizijske ere gledatelji su gledali program besplatno i nije im padalo napamet da će ga jednog dana morati plaćati. No, tada se pojavila kabelska televizija i korisnici su za bolje i kvalitetnije programe bili spremni platiti. Online vijesti bit će teže prodati, ali će se korisnicima zasigurno nuditi mnoge pogodnosti ne bi li ih se pridobilo. Na internetu su novine žive, a mogu se upotpuniti s audio, video zapisima i neprocjenjivim sadržajem arhive. Naposljetku, novine su te koje imaju uhodane, talentirane timove novinara i urednika koji su u stanju isporučiti pravovaljanu vijest, a to bi na kraju mogao biti ključ zbog kojeg bi potrošači bili spremni platiti online vijest. Jedna od rijetkih novina u Hrvatskoj čiji je cjelokupan novinski sadržaj dostupan samo pretplatnicima – Novi list, na webu ima dva izdanja – jedno je online izdanje, koje je dostupno samo pretplatnicima Novog lista i na kojem oni imaju uvid u kompletan novinski sadržaj. “To je zapravo preslika novine koja je pretplatnicima dostupna od ranih jutarnjih sati. Drugo izdanje je naš news portal novilist.hr koji je u prvom redu namijenjen dnevnim vijestima i praćenju aktualnih događaja i na njemu su svi sadržaji besplatni. Osim dnevnih vijesti, na njemu se nalazi i dio sadržaja iz tiskanog izdanja, ali je naša osnovna ideja da portal ne bude preslika novina te da se dobar dio sadržaja koji preuzimamo iz tiskanog izdanja pokuša obraditi i plasirati na drugačiji način uz korištenje svih prednosti koje nam web pruža”, objašnjava Jasmin Đečević, urednik portala Novog lista. “Mogli bismo reći da iz pretplatničkog dijela na news portalu završi oko 30 posto tekstova, a o izboru tekstova i vremenu njihove objave odlučuje urednik portala u dogovoru s glavnim urednikom Novog lista”, dodaje. Portal novilist.hr, ima sadržaje kojih nema u novini odnosno na pretplatničkom online izdanju. Rubriciranje se također razlikuje od tiska zbog razlike u samoj prirodi platforme na kojoj se objavljuje sadržaj, ali i zbog različite publike kojoj se obraćaju. Na portalu se ne objavljuju posebni prilozi kojima pretplatnički dio obiluje, niti sve kolumne. “Na webu se nalaze tekstovi samo određenog broj naših kolumnista dok su pretplatnicima dostupni svi kolumnisti, komentari i reagiranja. S druge strane, imamo komentare i blogove pisane isključivo za portal”, kaže Đećević. 
Od pojave interneta i Večernji list značajna sredstva ulaže u razvoj online poslovanja, no za sada planovi o naplati online sadržaja postoje samo kao ideja. Što se tiče naplate sadržaja na webu trenutačno razmišljaju o nekoliko modela – međutim, niti jedan od njih zasad nije u fazi realizacije. “Smatramo da je model naplate britanskog The Timesa u prvoj fazi podbacio i ne bismo željeli ponoviti istu grešku. Naše mišljenje zapravo dijeli većina novinskih izdavača u Europi i svijetu s rijetkim izuzecima poput Financial Timesa. Oni su uspjeli zadržati web publiku i istovremeno prihodovati i to prije svega zbog svoje ciljne skupine – svjetske koorporativne elite”, objašnjava Goran Ogurlić, glavni urednik Večernjeg lista. Kako kaže, Večernji list u ovom trenutku bilježi značajni rast prihoda od internetskog poslovanja i to od prodaje oglasnog prostora. “Aktualna politika Večernjeg lista jest da se na newsportalu objavljuju svi događaji dok istovremeno samo 25 posto tema, analiza, komentara i drugih autorskih članaka ide na web i to sa zakašnjenjem od 12 do 24 sata od dolaska novina na kioske”, kaže te poručuje kako će se u budućnosti zasigurno iskristalizirati model u kojem će novinski izdavači moći prihodovati još veća sredstva na internetu – putem web naplate, prodaje oglasnog prostora ili nečeg trećeg. Ono što je ključno da takav sustav zaživi, slažu se urednici, svakako je da se razvije zakonska regulativa koja će nakladnike i same autore zaštititi od krađe informacija i neovlaštenog objavljivanja sadržaja.
(Poslovni portal)