Značajni gubici pčelinjih društava diljem BiH izazvali su ozbiljnu zabrinutost među pčelarima. Prema riječima Rehada Delje, predsjednika Saveza pčelara FBiH, situacija je zabrinjavajuća, posebno u Sarajevskoj i Tuzlanskoj županiji, gdje gubici dosežu i više od 50 posto, prenosi Agroklub. No, još uvijek se, kako kaže, čekaju cjelokupni podaci.
Uzroci velikog pomora pčela su višestruki, a rješenja nisu na vidiku. Kako ističe Deljo, pčele su u zimu ušle slabije nego ranijih godina, s manje masnog tkiva. – Tu je i problem pesticida, ali i klimatske promjene, loša prehrana, nedostatak polena, sve se to akumulira – objašnjava, dodavši kako kratkoća života zimskih pčela i neadekvatna smjena s mladim pčelama dodatno slabi zajednice. Stanje je, kaže, alarmantno, no točni podaci za sve županije iz FBiH trebali bi biti poznati nakon sjednice Upravnog odbora Saveza. Unatoč problemima, nadaju se da će ova godina biti izdašnija u odnosu na prethodne dvije-tri, “iako ne treba promatrati jednu pčelarsku godinu kao relevantno razdoblje, nego ciklus od deset godina”.
Probleme s gubitkom pčela bilježe i pčelari u Distriktu Brčko, odakle navode kako je ovogodišnja medna sezona upitna. – Pomor varira za više od 60 posto – rekao je Miladin Bjelošević te dodao kako se još uvijek ne zaustavlja, prenosi Fena. Zbog neizvjesne situacije zaključuje da će pčelari biti primorani zatražiti proglašenje stanja elementarne nepogode kako bi mogli podnijeti zahtjeve za nadoknadu štete. Masovno uginuće pčela nije zaobišlo ni Republiku Srpsku, a domaći pčelari tvrde da je stradalo između 30 i 50 posto košnica te da izravna šteta premašuje 25 milijuna maraka, dok su neizravni gubici čak četiri puta veći, piše Glas Srpske.
Tražimo sustavnu podršku. Oni koji ubiru poreze, koji imaju novac, moraju reagirati – poručuje predsjednik Saveza pčelara FBiH, ističući da je proizvodnja hrane općenito zanemarena. Borba protiv patvorenog meda nije ni blizu završena, ističe, a pčelari se već suočavaju s novim krizama. Jučer je održano i Prvo savjetovanje pčelara i voćara kako bi se uputilo na važnost koordinacije pri tretiranju voćaka.
Jedan od ključnih razloga kolapsa kolonija je upravo neregulirano prskanje i loš rad inspekcija – naglašava Deljo. Upozorava i da je pčelarstvo ove godine znatno teže nego prethodnih, uz inflaciju od 15 do 18 posto i nepromijenjene iznose poticaja od 15 KM za fizičke i 20 KM za pravne osobe. – To nije dovoljno. Pozivamo nadležne da nas prime, da razgovaramo ozbiljno o sustavnim rješenjima – kaže. FBiH, kako navodi, godišnje proizvede oko 2 milijuna kilograma meda, dok su potrebe dvostruko veće. – Potrebno nam je više pčela, više pčelara, tu ima prostora za zapošljavanje, samozapošljavanje, ali o tome se ne vodi dovoljno računa – zaključuje Deljo.